ŠV 15.III.-NZZ-BEOGRADSKE POSTROJBE KAO SILE REDA U REGIJI

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 15. III. 2001. Beogradske postrojbe kao sila reda? "Još prije dvije godine NATO se borio protiv jugoslavenske vojske na Kosovu. Sada novo vodstvo u Beogradu u sukobu s albanskim dragovoljcima u južnoj Srbiji surađuje s međunarodnom mirovnom postrojbom na Kosovu (KFOR) pod NATO-ovim vodstvom. Nekadašnji neprijatelji postali su partneri, što Albance ljuti. Dopuštenje za razmještaj srpskih postrojba u pet kilometara dugačkom, rijetko naseljenom pojasu sigurnosne zone u južnoj Srbiji na granici s Kosovom i Mekdonijom, izraz je povjerenja NATO-a u jugoslavensko vodstvo. Ono se uistinu, za razliku od postupka Miloševićeva režima na Kosovu, u borbi protiv albanskih pobunjenika primjetno suzdržavalo i u suradnji s KFOR-om i NATO-om tražilo mirno rješenje sukoba. Beograd povratak vojske u mali dio tampon zone u južnoj Srbiji stvorene poslije kosovskoga rata drži prvim korakom prema ponovnoj uspostavi suverenosti nad cijelim razvojačenim pojasom. Sigurnosna zona prvotno je stvorena da bi se spriječili napadi srpskih postrojba na KFOR razmješten na Kosovu. Danas služi albanskim dragovoljcima kao sigurno područje za napade na srpske policajce koji u tampon zoni smiju nositi samo lako oružje. No radost u Beogradu ograničena je. Velika je opasnost da bi srpske postrojbe unatoč isposlovanom primirju mogle doći pod paljbu i to s tri strane: od albanskih boraca u tampon zoni, od pobunjenika u Makedoniji i ekstremista sa samog Kosova. Povratak jugoslavenskih vojnika osim toga podliježe strogim obvezama. Dopuštena im je samo uporaba bacača granata i - u dogovoru s KFOR-om - topova. No pridonosi li ulazak srpskih postrojba uistinu stabilnosti u regiji? Hoće li naoružani Albanci čiji je cilj priključenje Albancima nastanjenih područja južne Srbije Kosovu, poslije strašnih iskustava na Kosovu jednostavno prihvatiti nazočnost jugoslavenskih vojnika u blizini njihovih sela? Što će se dogoditi ako dođe do borba? Povratak beogradskih postrojba u jedan dio sigurnosne zone ipak je i izraz slabosti i nemoći KFOR-a koji nije uspio prekinuti infiltraciju boraca i oružja s Kosova u južnu Srbiju i Makedoniju i albanskim ekstremistima na Kosovu pokazati gdje su im granice. Prevelik je strah od žrtava u vlastitim redovima. KFOR a time i NATO propustili su naoružanim Albancima pravodobno obznaniti službenu cijenu. Ako Zapad želi ustrajati na postojećim granicama i ako Kosovo mora ostati dijelom Jugoslavije, Albancima treba jasno dati do znanja da KFOR nije na Kosovu kako bi pomogao izgradnji neovisne države koju bi po predodžbama ekstremista trebalo proširiti i za područja u južnoj Srbiji i Makedoniji nastanjena Albancima. Sukob na istočnim i južnim rubovima Kosova proširio se u regionalnu prijetnju. I sada baš jugoslavenska vojska mora raditi ono što KFOR nije uspio, naime djelotvornije staviti pod nadzor neprohodna granična područja Srbije prema Makedoniji i time - zajedno s makedonskim postrojbama - ugušiti ustanak albanskih ekstremista s druge strane granice. Varljiva nada, osobito što na granici Kosova s Makedonijom postoji mnogo rupa. Borba protiv dobrovoljaca može biti uspješna samo ako Beograd uspije pridobiti povjerenje albanskog stanovništva u južnoj Srbiji. Isto vrijedi i za vodstvo u Skopju koje mora Albance još više integrirati u makedonsku državu kako bi slomilo oštricu ekstremističkih zahtjeva. A tu, i u Beogradu i u Skopju, treba još puno napraviti", drži komentator lista C. Sr.