RDW 14. III. TISAK O NERIJEŠENIM SUKOBIMA NA BALKANU

NJEMAČKI RADIO - RDW 14. III. 2001. Pregled tiska Pregled komentara njemačkog dnevnog tiska započinjemo citatom muenchenskog lista 'Sueddeutsche Zeitung' koji se osvrće na albansko pitanje, što vremenom poprima dimenzije novog velikog problema na Balkanu. Nedvojbeno postoje zastrašujuće usporedbe. Srbi su u prošli balkanski rat išli s mišlju da srpsko tlo treba braniti svugdje gdje Srbi žive ili čak gdje su oni pokopani. Radikalni Albanci zaklinju se pod svojim crvenim barjacima s crnim dvoglavim orlom, na istovjetno agresivni nacionalizam. Oni pri tome pokazuju - što dokazuje progon Srba s Kosova i novi incidenti u južnoj Srbiji i Makedoniji - jednu usporedivu spremnost na nasilje. I jednako tako kao što je ranije stanovništvu Balkana strah činila 'velika Srbija', tako se sada kao novi zloduh javlja 'velika Albanija'. 'Velika Albanija' je za sada samo jedna fatamorgana. Ipak u područjima naseljenom Albancima postoji tipično plodno tlo za nacionalizam: siromaštvo i bezperspektivnost. To ide na ruku ekstremistima. Da bi se protjerao zloduh 'velike Albanije', mora se pronaći realna perspektiva za Albance s one strane nacionalizma. Sporazum o prekidu vatre potpisan između Srba i albanske milicije u Preševskoj dolini, u danim okolnostima može značiti najviše samo kratkotrajno smirenje situacije. Albanci trebaju shvatiti da ih - umjesto zajedničke velikoalbanske bijede - čeka zajednički polet s druge strane nacionalističkog ludila, primjećuje 'Sueddeutsche Zeitung'. *** Ukoliko se albanski pobunjenici ne budu pridržavali primirja na jugu Srbije, KFOR će morati stati na stranu Beograda, piše u najnovijem broju njemački list 'Berliner Zeitung' u tekstu pod naslovom 'Mirovne postrojbe mijenjaju stranu'. Riječ primirje, od vremena rata u Bosni i Hercegovini, na Balkanu nema nikakvog značaja. Primirja koja su potpisivana između Srba, Bošnjaka i Hrvata uglavnom nisu bila vrijedna papira. Sada su albanski pobunjenici i jugoslavenska armija potpisali primirje kojim bi se zaustavili krvavi sukobi na jugu Srbije. Na prvi pogled sve podsjeća na Bosnu. Prethodno je NATO jugoslavenskoj vojsci dozvolio da uđe u dio demilitarizirane tampon-zone između Kosova i Srbije. Beograd je ovu mogućnost dočekao s vidljivom nelagodom. Kao prvo, jugoslavenska vojska smije operirati u uskom koridoru samo a lakim naoružanjem, a s jedne i druge strane okružena je albanskim ratnicima. Drugo, ponuda iz Bruxellesa je priznanje da dobro opremljene postrojbe KFOR-a pod zapovjedništvom NATO-vih snaga ne mogu izaći na kraj s teškoćama. NATO je na Kosovu predugo uzgajao iluziju, očekujući da će mu Albanci pokazati zahvalnost ili barem odati priznanje za rat koji je vodio protiv Srbije. Međutim, radikalne albanske vođe slijede sasvim druge ciljeve. Oni žele vlastitu državu koja bi se jednoga dana sa sjeverom Makedonije i Albanijom ujedinila u 'veliku Albaniju'. Kako snage KFOR nisu pomakle ni prst i kada su na izborima na Kosovu pobijedile umjerene snage, ekstremisti su krenuli u navalu.. Terorističke skupine vode rat koji ne mogu dobiti. Njihovi pokušaji ujedinjenja područja s albanskim većinskim pučanstvom će propasti, kao nekada i slični Miloševićevi pokušaji. Pitanje je samo koliko ljudi mora izgubiti život prije nego što se to shvati, zaključuje komentator 'Berliner Zeitunga'. 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' donosi veliki tekst pod naslovom 'Makedonski specijalci nadgledaju prosvjede Albanaca za mir i pravdu', u kojem između ostalog piše da OVK jesu glavni akteri prosvjeda, iako ih službeno nema. Naravno da se na jučerašnjim prosvjedima u Skopju nije u uniformi i naoružan pojavio ni jedan pripadnik tzv. Nacionalne oslobodilačke vojske Kosova. Oni su međutim bili pomiješani u mnoštvu 5000 prosvjednika koji su se slili u središte Skopja kako bi održali proteste. Neki od mladića nosili su crvene trake oko glave i crvenu zastavu Albanije sa crnim dvoglavim orlom u središtu. Parole nisu uzvikivali, a jedva da su nosili poneki transparent. Prosvjede 'Za mir i pravdu' budno su pratili makedonski specijalci, znojeći se u pancirnim košuljama i s kacigama na glavi. Bilo bi pretjerano reći kako u Skopju vlada opuštena atmosfera. Grad s okusom rata koji dolazi drugačije izgleda. Pa ipak Skopje ne izvija glavu u visinu, već oprezno kao i njegovi specijalci, nosi kacigu pod vrelinom proljetnog sunca, piše 'FAZ', i nastavlja da je demonstracije organizirala Demokratska Partija Albanaca Arbena Xhaferija, koja želi pokazati kako su makedonski Albanci za mir, ali i za pravdu. Pravda za njih znači da oni, kao drugi narod po brojnosti stanovništva u Makedoniji, postanu konstitutivni narod u ovoj bivšoj jugoslavenskoj republici. Albanci pod vodstvom Xhaferija traže i priznavanje njihovog jezika i da albanski postane drugi službeni jezik u Makedoniji. To su stari poznati zahtjevi koji s obzirom na terorističke napada na sjeverozapadu Makedonije pomalo čudno zvuče, piše FAZ. (RDW)