DE-KONFERENCIJE-Znanost/tehnologija NJ 9.III.-FAZ-NJEMAČKI BISKUPI UPOZORAVAJU NA PRIJEPORE GENSKE TEHNIKE NJEMAČKAFRANKFURTER ALLGEMENIE ZEITUNG9. III. 2001.'Čovjek ne smije sve što može'"Katolički biskupi Njemačke skeptični su prema
napretku biomedicine. 'Ne previđamo medicinski napredak za dobrobit ljudi', rekao je predsjednik Njemačke biskupske konferencije kardinal Mainza Lehmann na svršetku proljetne skupštine Njemačke biskupske konferencije u Augsburgu. 'No istodobno upozoravamo na granice koje su postavljene ljudima. Čovjek ne smije raditi sve što može.' U jednoglasno usvojenoj 'Riječi' biskupa o genskoj tehnici i biomedicini rečeno je da mogućnosti 'životnih znanosti' diraju u temeljne vrijednosti društva. Da je stoga neminovno upoznavati se s novim spoznajama i njihovim djelovanjima.Istodobno bi trebalo odrediti granice korištenja znanstvenih rezultata. Dobro shvaćeno, pojam životnih znanosti ne obuhvaća samo prirodne znanosti nego i vjeru, antropologiju, filozofiju i etiku. I kršćanska vjera i teologija sadrže 'značajna stajališta', napisali su biskupi. U njima je 'sačuvano široko znanje i duboko životno iskustvo i njihovo stvaranje u službi života, koje životnim znanostima pružaju jasne kriterije prosudbe.'
NJEMAČKA
FRANKFURTER ALLGEMENIE ZEITUNG
9. III. 2001.
'Čovjek ne smije sve što može'
"Katolički biskupi Njemačke skeptični su prema napretku
biomedicine. 'Ne previđamo medicinski napredak za dobrobit ljudi',
rekao je predsjednik Njemačke biskupske konferencije kardinal
Mainza Lehmann na svršetku proljetne skupštine Njemačke biskupske
konferencije u Augsburgu. 'No istodobno upozoravamo na granice
koje su postavljene ljudima. Čovjek ne smije raditi sve što može.' U
jednoglasno usvojenoj 'Riječi' biskupa o genskoj tehnici i
biomedicini rečeno je da mogućnosti 'životnih znanosti' diraju u
temeljne vrijednosti društva. Da je stoga neminovno upoznavati se s
novim spoznajama i njihovim djelovanjima.
Istodobno bi trebalo odrediti granice korištenja znanstvenih
rezultata. Dobro shvaćeno, pojam životnih znanosti ne obuhvaća
samo prirodne znanosti nego i vjeru, antropologiju, filozofiju i
etiku. I kršćanska vjera i teologija sadrže 'značajna stajališta',
napisali su biskupi. U njima je 'sačuvano široko znanje i duboko
životno iskustvo i njihovo stvaranje u službi života, koje životnim
znanostima pružaju jasne kriterije prosudbe.'
Polazište argumentacije biskupa je uvjerenje da ljudsko
dostojanstvo pripada svakom čovjeku 'bez obzira na procjenu drugih
ili na njegovu vlastitu procjenu', izjavio je Lehmann. To vrijedi
za rođene kao i za nerođene, za zdrave i bolesne, za invalide i
umiruće. Kardinal je zatražio od katoličke crkve da s takvim
shvaćanjem ljudskog dostojanstva ne krene 'etičkim posebnim
putom.' Ista spoznaja u temelju je njemačkog ustava.
Biskupi zaključuju da se nikoga ne smije prisiljavati da se bavi
određenim genskim testovima. 'Pravo na neznanje' kao dio
temeljnoga prva na informacijsko samoodređenje pripada u ustavna
osobna prava.' Genetski testovi načelno nisu nedopušteni. Pa ipak
postoji opasnost da se u čovjeku ne gleda ništa više doli zbroj
njegovih gena. Biskupi stoga preporučuju suzdržanost ili
odustajanje od genetske dijagnostike bolesti koje se ne mogu
liječiti. A poglavito se od posloprimaca, prema želji biskupa, ne
smiju tražiti niti prihvaćati ili na neki drugi način vrednovati
obećavajući genski testovi. Isto vrijedi i za genetske analize za
prijam u bolesničko ili životno osiguranje. Genske testove u
predporođajnoj dijagnostici biskupi drže utoliko pozitivnima
koliko otvaraju mogućnosti rane terapije još u majčinoj utrobi ili
neposredno poslije poroda. 'S velikom zabrinutošću zaključujemo da
se ta metoda u međuvremenu primjenjuje u prvom redu za pobačaj
bolesne djece', izjavio je Lehmann. 'Dijagnostiku
preimplantacije' biskupi kategorički odbijaju kao ubijanje
ljudskog života. Kardinal Mainza govorio je o 'nedvojbenom
instrumentu selekcije', jer se genetski opterećeni embriji
selektiraju i uništavaju.
Isto se tako jednoznačno biskupi očituju o svim načinima kloniranja
ljudskih bića. Lehmann je odbio tako zvane 'terapeutske klone'
riječima da se ono što bi se trebalo postići proizvodnjom genetski
identičnih stanica mora događati na putu proizvodnje embrija, koji
bi se koristili kao sirovina ili skladište rezervnih dijelova'.
Umjesto toga, treba slijediti naputke da bi se medicinski ciljevi
mogli postići i stanica iz tijela odraslih ljudi a ne embrija.
'Točno je da treba podupirati ispravne ciljeve i metode genske
tehnike, uvidjeti pogrješne ciljeve genske tehnike i ne vjerovati u
sve što ona obećava niti raditi sve što ona omogućuje', zaključuju
biskupi. Potrebni su senzibilitet i daljnji razvitak moralnih
kompetencija" - izvješćuje novinar lista D. D.