DE-BA-YU-HR-KRIZE-Vlada-Kriminal/zakonodavstvo/pravosuđe RDW 13. III. TISAK - PORAZ NATOVE POLITIKE NA BALKANU NJEMAČKI RADIO - RDW13. III. 2001Pregled tiskaDvije godine nakon intervencije NATO-a u Jugoslaviji jedno je jasno: KFOR-ove
postrojbe na Kosovu nisu ispunile svoju zadaću, smatra list 'Frankfurter Rundschau' i dodaje da je najmoćniji svjetski vojni savez potpuno je propao na ispitu kada je riječ o mirovnoj misiji na Kosovu. I politički napori UN-ove misije na Kosovu osuđeni su na propast. Čitava humanitarna intervencija NATO-a mogla bi se završiti neuspjehom zbog straha zapadnog vojnog saveza od naoružanih albanskih dobrovoljaca, zbog nesigurnosti UN-a oko toga kakav budući status Kosovo treba imati i zbog totalne naivnosti europsko-američke politike na Balkanu. Ovaj fijasko se već mogao vidjeti i ranije. NATO je morao dokazati svoju neutralnu ulogu čim je 12. lipnja 1999. umarširao na Kosovo. Umjesto toga su kritičari i žrtve srbijanskog režima uzete zdravo za gotovo za saveznike. Ali albanski nacionalisti nisu ništa bolji od srpskih. Tako naivan je mogao biti samo vojni savez koji je reagirao prekasno i koji je smatrao da je zakašnjela reakcija dovoljna za uspjeh. Zar se nitko nije sjetio da će par stotina zaluđenika nastaviti voditi bitku za mit o 'velikoj Albaniji'.
NJEMAČKI RADIO - RDW
13. III. 2001
Pregled tiska
Dvije godine nakon intervencije NATO-a u Jugoslaviji jedno je
jasno: KFOR-ove postrojbe na Kosovu nisu ispunile svoju zadaću,
smatra list 'Frankfurter Rundschau' i dodaje da je najmoćniji
svjetski vojni savez potpuno je propao na ispitu kada je riječ o
mirovnoj misiji na Kosovu. I politički napori UN-ove misije na
Kosovu osuđeni su na propast. Čitava humanitarna intervencija
NATO-a mogla bi se završiti neuspjehom zbog straha zapadnog vojnog
saveza od naoružanih albanskih dobrovoljaca, zbog nesigurnosti UN-
a oko toga kakav budući status Kosovo treba imati i zbog totalne
naivnosti europsko-američke politike na Balkanu.
Ovaj fijasko se već mogao vidjeti i ranije. NATO je morao dokazati
svoju neutralnu ulogu čim je 12. lipnja 1999. umarširao na Kosovo.
Umjesto toga su kritičari i žrtve srbijanskog režima uzete zdravo
za gotovo za saveznike. Ali albanski nacionalisti nisu ništa bolji
od srpskih. Tako naivan je mogao biti samo vojni savez koji je
reagirao prekasno i koji je smatrao da je zakašnjela reakcija
dovoljna za uspjeh. Zar se nitko nije sjetio da će par stotina
zaluđenika nastaviti voditi bitku za mit o 'velikoj Albaniji'.
Rješenje za čitavu tu regiju je teško pronaći, ali je još uvijek
moguće. Većina albanskog stanovništva na jugu Srbije i u Makedoniji
još uvijek ne stoji iza ideje o 'velikoj Albaniji'. S albanskim
gradonačelnikom Preševa, sa sadašnjom vladom u Beogradu i s vladom
u Skopju, koju čine predstavnici Makedonaca i Albanaca, još se
uvijek može razumno razgovarati. Ali svi pozivi, primirja i
privredna pomoć ostat će uzaludni dok NATO ne uspostavi potpunu
kontrolu na granicama Kosova, piše 'Frankfurter Rundschau'.
'Die Welt' se također bavi stanjem na jugoslavensko-makedonskoj
granici. List primjećuje da međunarodna zajednica djeluje potpuno
zbunjena i zatečena zbivanjima na Balkanu nakon pada Miloševića.
Prošlog listopada je u Crnoj Gori tamošnji predsjednik Đukanović
koji je dotada Amerikancima tvrdio da je za očuvanje reformirane
Jugoslavije, očito zagovarao nezavisnu crnogorsku državu.
Amerikanci i ostali zapanjeno zaključuju da balkanski političari
ne kažu uvijek ono što misle. Đukanović postaje 'persona non
grata'. Je li pametno prekinuti dijalog s čovjekom koji ima velike
izglede da nezavisnost dobije na referendumu koji će se održati u
lipnju? Još veću nesposobnost Zapad pokazuje na primjeru Albanaca.
Međunarodna zajednica ima plan za rješenje teškoća Kosova:
pregovarati i odugovlačiti sve dok vrijeme samo ne donese rješenje.
Na Balkanu međutim vrijeme donosi samo još veću količinu nasilja.
Rješenje za Kosovo može biti samo nezavisnost. Zatvarati oči pred
ovim zaključkom je možda loše, ali mnogo gore je ne biti svjestan
opasnosti koja prijeti od radikalnih Albanaca. NATO krizu na
makedonsko-jugoslavenskoj granici promatra još uvijek kao
izolirani problem. Sljedeći dani će sigurno pokazati da
pobunjenici iza sebe imaju dobro organiziranu infrastrukturu i
potporu stanovništva, piše 'Die Welt'.
Isti list se bavi i predajom Blagoja Simića haaškom sudu za ratne
zločine. To je najava novih vjetrova na Balkanu, piše komentator
lista. Oni koji su deset godina vladali Srbijom sijući strah
postali su svjesni da vladaju neki drugačiji zakoni od onih koje su
sami pisali. Blagoje Simić se predao haaškom sudu - navodno
dragovoljno. Na Balkanu se međutim ništa ne zbiva dragovoljno,
stanje oko njega se jednostavno promijenilo i on nije imao drugog
izbora. Na Balkanu je došao dan plaćanja dugova. Dugova koje treba
platiti bivši diktator Slobodan Milošević, ali i bivši čelnici
bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić. Bivša predsjednica
Republike Srpske Biljana Plavšić i sama se dragovoljno predala
sudu. Američka vlada uvjetuje financijsku pomoć Srbiji uhićenjem
Miloševića, a glavna tužiteljica suda Carla del Ponte izjavljuje
kako je vrijeme poštede beogradske vlade prošlo. Nova beogradska
politička elita je očito svjesna toga i sljedeći balkanski vojvoda
koji će svoju tvrđavu napustiti s lisicama na rukama bit će Slobodan
Milošević, navješćuje 'Die Welt'.
(RDW)