IHT 13. III. HOMBACH O SADA PROTIV ALBANACA

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 13. III. 2001. Nasilje na Balkanu zahtjeva žustriju reakciju NATO-a "Sve izraženija militantna aktivnost albanskih gerilaca duž makedonske i jugoslavenske granice predstavlja potencijalno opasnu prijetnju regionalnoj stabilnosti u jugoistočnoj Europi. Međutim, strahove glede novog balkanskog rata trebali bismo staviti u njima odgovarajuću perspektivu. Nedavno je došlo do nekih pozitivnih razvoja situacije. Za sada, vlade Jugoslavije i bivše jugoslavenske republike Makedonije reagirale su suzdržano. Regionalna solidarnost u borbi protiv terorizma do sada je neviđena. Međunarodna zajednica, putem suradnje između nove jugoslavenske vlade, UN-a, NATO-a, Europske Unije i Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OSCE) uključila se u akciju s ciljem smanjivanja napetosti u južnoj Srbiji. Nešto slično sada se događa i u slučaju Makedonije, čiji teritorijalni integriret i nacionalni suverenitet krše albanski gerilci. Makedonija je pozitivan primjer multietničke koegzistencije u regiji. Jedina je republika iz bivše Jugoslavije kojoj je pošlo za rukom ostvariti neovisnost bez rata. Makedonski Albanci, koji čine oko 30 posto stanovništva, lojalni su makedonskoj državi. Stabilnost u Makedoniji rezultat je i mudre odluke slavenske elite u zemlji, koja dijeli svoju vlast sa strankama koje predstavljaju albansku manjinu. Ekstremistima ne bi trebalo dozvoliti da ugroze ovaj politički model za jugoistočnu Europu. Sredstva su dostupna, i moraju se sve više koristiti, za izoliranje onih na Balkanu kojima je još uvijek draže svoje ciljeve postizati pomoću nasilja. Albanski politički čelnici u Tirani, Prištini i u Skopju osudili su terorističke akcije. Svi oni koji imaju ikakvog utjecaja na ekstremiste sada moraju poduzeti učinkovite praktične korake s ciljem sprječavanja nasilnih aktivnosti. U protivnom, postoji realna opasnost da se međunarodna nastojanja s ciljem rekonstrukcije Kosova osvete, te opasnost od sve većeg zamora donatora; javno mnijenje u Europi i SAD-u kosovske bi Albance u cijelosti moglo početi držati odgovornima za nasilja koja se događaju u regiji. Dvije godine nakon početka kosovskog sukoba, politička voljnost da se razvije učinkovita kultura prevencije sve se više utvrđuje. No sredstva prevencije sukoba treba dodatno razviti. Potrebna su tri instrumenta, od kojih dva već postoje. S jedne strane, postoji vojni instrument masovne prinude, koju je NATO s pravom upotrijebio kao reakciju na događaje na Kosovu. S druge, inovativno pomagalo za dugoročnu prevenciju je stvoreno- Pakt o stabilnosti za Jugoistočnu Europu, koji je usmjeren na ključne uzroke sukoba izgradnjom institucija, demokratskim i gospodarskim razvojem i jačanjem sigurnosti. Unatoč ovome, ponekad nema dovoljno sredstava kojima bi se poduzimala snažna preventivna akcija čim se pojave sukobi na nižoj razini. Potreban je treći instrument: fleksibilni niz mjera, ograničenih u opsegu i vremenu, koje bi kombinirale političke, vojne i gospodarske elemente. Pregovore treba poduprijeti, kada to bude potrebno, pravodobnim i demonstrativnim vojnim prisustvom. Npr., bilo bi bolje da je NATO reagirao brže i energičnije u problematičnim područjima u južnoj Srbiji i Makedoniji: savez je za ovo spreman, no treba mobilizirati sisteme i volju. Sada i u buduće svima u jugoistočnoj Europi treba pojasniti da nasilje kao sredstvo ostvarivanja ciljeva neće biti uspješno. Da bi se ovo učinilo, potrebna je uvjerljiva kombinacija srednjoročne i dugoročne stabilizacije i kratkoročne prevencije, uz učinkovitu vojnu komponentu", piše Bodo Hombach, bivši član njemačke vlade, koordinator Pakta stabilnosti za jugoistočnu Europu.