ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - Hrvatska elektroprivreda (HEP) prošlu je poslovnu godinu, prema nerevidiranim podatcima, završila s gubitkom od 691 milijun kuna, objavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare čelnika HEP-a.
ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - Hrvatska elektroprivreda (HEP) prošlu
je poslovnu godinu, prema nerevidiranim podatcima, završila s
gubitkom od 691 milijun kuna, objavljeno je na današnjoj
konferenciji za novinare čelnika HEP-a. #L#
Predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović, najavljujući promjene tarifnog
sustava, istaknuo je da HEP neće, bar u dogledno vrijeme,
korigirati cijenu električne energije.
Objasnio je da bi promjene tarifnog sustava, koje se mogu očekivati
početkom travnja, trebale donijeti jednostavniju formulu
obračuna. Potrošačima će biti omogućeno da izaberu način na koji će
im se utvrđivati snaga i u konačnici, uz očitanje brojila, račun za
električnu energiju. "Pri tome se ne očekuje nikakva promjena
cijene električne energije", kazao je Čović.
Predsjednik Uprave iznio je i podatke o poslovanju HEP-a u prošloj
godini. Potrošnja električne energije (ukupno 13.836 gigavatsati)
porasla je tek 1,2 posto u odnosu na 1999.. Pritom je, zbog suše i
visokih cijena energenata, bitno smanjen udio vlastite
proizvodnje, a uvoz je dosegnuo 4.037 GWh.
Prema nerevidiranim podatcima, prihod HEP-a u prošloj je godini
iznosio 6,76 milijardi kuna, dok su rashodi iznosili 7,45 milijardi
kuna, odnosno godina je završena s gubitkom od 691 milijun kuna.
Posljedica je to ponajprije velikog porasta cijena energenata -
prosječna cijena mazuta u prošloj godini porasla je za 86 posto u
odnosu na 1999., dok je cijena prirodnog plina porasla za 66,3
posto, ističe Čović.
Iz HEP-a upozoravaju i na visoka nenaplaćena potraživanja - u
ožujku 2000. dosegnula su 2,2 milijarde kuna, a krajem prošle
godine 1,8 milijardi. Član Uprave za distribuciju Šime Balabanić
pritom napominje da je osjetljiva socijalna i ekonomska situacija
vodila očekivanjima da HEP ne naplaćuje svoja potraživanja. "Nema
dobiti i rezerve da se HEP ponaša kao socijalna ustanova", kaže.
Balabanić je, na problemu oko 150 poduzeća koja duguju 270 milijuna
kuna, upozorio da uz problem naplate starih dugovanja, postoji i
problem redovite naplate sadašnje potrošnje.
Ti, kao i problemi dugogodišnje nedovoljnog ulaganja u HEP, dovode
u pitanje mogućnosti HEP-a da prati neke strateške pravce. Tijekom
turističke sezone potrošnja će biti pojačana 20 do 30 posto, a
ovakva sitaucija dovodi u pitanje opskrbu tijekom sezone, upozorio
je Balabanić.
Predsjednik Uprave HEP-a izvijestio je da tvrtka nastavlja krajem
prošle godine započeti proces restrukturiranja. Do sredine ove
godine pripremit će se prijedlozi za statusno preoblikovanje u HEP
grupu, mjere za unapređenje poslovanja, program novog
zapošljavanja i zbrinjavanja viška zaposlenika.
No, Čović smatra da broj zaposlenika HEP-a nije velik, jer problemi
s održavanjem sustava i s naplatom traže veliki ljudski potencijal.
"Potrebno je mudro, u dogovoru sa zaposlenicima napraviti procjene
postupnog smanjenja broja zaposlenika", kaže.
Vlada je angažirala i stranog konzultanta (konzorcij Norton Rose)
koji ocjenjuje program restrukturiranja kojega je pripremila
Uprava, a prihvatio Nadzorni odbor HEP-a. Savjetnik će eventualno
izići i s prijedlogom izmjena toga programa, razmatra se i
zakonodavni okvir, a očekuje se i mišljenje o modelu privatizacije
koji bi za HEP bio najoptimalniji, kazao je Čović.
Čelnici HEP-a izvijestili su da je ovogodišnji plan investicija od
1,6 milijardi kuna na razini standardnih takvih planova HEP-a, da
ove godine na naplatu stiže 250 milijuna maraka dugoročnih
kreditnih obveza. Za refinanciranje tih obveza HEP razgovora s
bankama o sindiciranom zajmu od 120 milijuna eura, a u narednih se
15-ak dana može očekivati potpis ugovora o tom zajmu, najavio je
član Uprave za ekonomsko-financijske poslove Darko Belić.
(Hina) bn ds
(Hina) bn ds