FRANCUSKA-LE FIGARO OD 7.3.01. O NAORUŽAVANJU KINE

FRANCUSKA LE FIGARO 7. III. 2001. Peking daje znak za ponovno naoružavanje "Najavivši porast kineskog vojnog proračuna u 2001. od 17,7 posto, ministar financija Xiang Huaicheng, izjavio je da bi se Narodna oslobodilačka vojska (APL) trebala 'prilagoditi bitnim promjenama vojnih prilika u svijetu i pripremiti se za obranu i visokotehnološku borbu'. Kineski vojni troškovi danas službeno iznose 17,2 milijarda dolara na godinu, što je više nego u Indiji, Tajvanu i Južnoj Koreji. Stručnjaci misle da je stvarni proračun APL-a triput veći. Time bi se približio japanskom proračunu (45 milijarda dolara). Rat na Kosovu i pokazivanje američke nadmoći dali su znak za ponovno naoružavanje. G. 1999., kineski je proračun prvi put neobično porastao za 12,7 posto. Predsjednik Jiang Zemin politički se oslanja na APL. Dao je za pravo vojnim dužnosnicima koji su, u izjavama i spisima, očitovali jak osjećaj blokade. Indijsko naoružavanje na Zapadu i mogućnost američkog proturaketnog štita na Istoku, u Japanu i na Tajvanu (TMD), potaknuli su Kineze da zaključe 'stratešku' nagodbu s Rusijom g. Putina. Njezin je jedini cilj da kupi suvremeno oružje, kao što su Sukoi Su 27UBK i jurišna S 30, modernizirane zrakoplovne radare A 50, podmornice Kiloclass i dva razarača sa strašnom nadzvučnom raketom 'Sunburn'. Tu 'shopping listu' stručnjaci procjenjuju na više od deset milijarda dolara. Njoj treba dodati četiristo do šesto raketa srednjeg dometa koje su Kinezi razmjestili ispred Tajvana, kada je 1991. započeo proces demokratizacije na 'pubunjeničkom otoku'. Za Peking je to bio prirodan način da u pregovorima uspostavi odnos snaga. Za Washington, koji se smatra čuvarom mira u formoškom tjesnacu (njime u Japan ide 80 posto nafte), rakete su nesnosna prijetnja. Jer, prvi put rakete 'Sunburn' mogu smanjiti golem utjecaj 7. flote na tom području. Dakle, o povećanju kineskog vojnog proračuna sigurno će se razgovarati u Washingtonu, kamo će dopredsjednik vlade Qian Qichen službeno doputovati između 18. i 24. ožujka. Bit će to prvi posjet visokog kineskog dužnosnika Sjedinjenim Državama nakon travnja 1999. Taj se posjet dugo očekivao, budući da se ton između nove američke uprave i Kineza povisio. Gledano iz Pekinga, u SAD-u se sve događa kao da je Bushova momčad prihvatila logiku 'hladnog rata' prema Kini, s politikom odnosa snaga na način Ronalda Reagana. Kineska diplomacija ipak misli da je načinila ustupke. Kada je riječ o ovdje vrlo važnom pitanju ujedinjenja s Tajvanom, ton je bio pomirljiviji kada je pobjeda Georgea Busha bila sigurna. Kina je pokroviteljica pomirbe između dviju Koreja, prateći ideološku preobrazbu sina Kima. Ona se nepovratno uključuje u tržišno gospodarstvo i kandidirala se za Olimpijske igre u 2008., odbacujući tako svaku pomisao o povećanju vojne napetosti u formoškom tjesnacu. Bushova momčad na to odgovara tako što podupire rezoluciju u Ujedinjenim narodima kojom se traži da povjerenstvo za ljudska prava osudi Kinu. Ona zanemaruje kineska upozorenja zbog proturaketnog 'štita' (NMD) koji bi, misli predsjednik Jiang, ugrozio mir i stratešku ravnotežu u svijetu. Razgovor između Qian Qichena i Busha zadat će, dakle, ton budućim odnosima između Pekinga i Washingtona. SAD uskoro mora odlučiti o prodaji sustava sofisticiranog oružja Tajvanu. Još jedna crvena krpa pred kineskim nosom", piše Francois Hauter.