VOA 4. III. AMERIČKI HRVATI O UKIDANJU GLASAČKIH PRAVA ISELJENICIMA

GLAS AMERIKE - VOA 4. III. 2001. Reakcije američkih Hrvata na najavljeno ukidanje glasačkog prava iseljenicima. Prilog Bojana Klime. Prema predloženim promjenama Ustava Republike Hrvatske biračko bi pravo imali samo oni hrvatski državljani koji u Republici Hrvatskoj imaju prebivalište. Ova formulacija, ako je Sabor izglasa, dokida pravo hrvatske dijaspore da glasuje na izborima u Hrvatskoj. Do sada su ovo pravo najviše koristili Hrvati iz Bosne i Hercegovine, glasajući za HDZ. No glasali su - iako u prilično malom broju - i Hrvati u Sjedinjenim Državama. Najavljene promjene izbornog zakonodavstva i ukidanje liste za dijasporu komentiraju dva američka Hrvata, aktivisti hrvatskih organizacija u Sjedinjenim Državama. Anthony Perajica, predsjednik Hrvatsko-američkog kongresa i počasni predsjednik Hrvatsko-američkog udruženja kaže da je ukidanje liste za dijasporu 'protuustavna, nemoralna i politički motivirana odluka'. = Ogorčeni smo i uvrijeđeni ovom odlukom vlade i predsjednika. Kada su Hrvati stizali u Hrvatsku iz svih dijelova svijeta da daju svoj život na oltaru domovine, onda ih nitko nije pitao da li plaćaju porez u Hrvatskoj. Ukidanje prava glasa, a i Županijskog doma, je odluka koja je protiv nacionalnih interesa - rekao je Anthony Perajica. John Kraljić, član upravnog odbora Nacionalne federacije Amerikanaca hrvatskog podrijetla, smatra da bi pravo glasa trebali imati svi državljani Republike Hrvatske, bez obzira na to gdje žive - kao što i američki državljani koji žive u inozemstvu imaju pravo glasa na američkim izborima. No, po njegovom mišljenju, teško je uvažiti kritiku da je ukidanje liste za dijasporu 'politički motivirana odluka'. Naime, i njezino je uvođenje bila politička odluka, kaže John Kraljić: = Nikad nije bilo objašnjeno što je svrha Liste za dijasporu, i tko uopće pripada dijaspori. Svrha te liste je bila iskoristiti glasove stotina tisuća Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Međutim, oni nisu hrvatska dijaspora. Hrvati tamo žive barem toliko dugo koliko i u Hrvatskoj. Svrha liste za dijasporu bila je politička, HDZ je na taj način mogao računati na dodatnih 12 sigurnih mjesta u Saboru. John Kraljić, inače odvjetnik u jednoj newyorškoj odvjetničkoj tvrtki, kaže da je 'na hrvatskim izborima glasovalo tek tisuću ili dvije Hrvata iz Sjedinjenih Država'. = Kako mi ne živimo tamo, ne plaćamo Hrvatskoj porez, sumnjam da imamo pravo određivati hrvatsku politiku, kaže John Kraljić, koji je izjavu za Glas Amerike dao u osobno ime, a ne u ime Nacionalne federacije Amerikanaca hrvatskog podrijetla. = Za Hrvate iz Bosne i Hercegovine može postojati neka vrsta predstavništva u Saboru, no neka se to nazove pravim imenom, umjesto da ih se naziva iseljenicima, smatra ovaj newyorški odvjetnik. Anthony Perajica, počasni predsjednik Hrvatsko-američkog udruženja, inače odvjetnik iz Čikaga, misli drugačije. On misli da odluka o ukidanju liste za dijasporu 'predstavlja kaznu za one koji su u prošlosti glasali za HDZ'. Kakve će biti posljedice ustavnih promjena, ako do njih dođe, po odnose između matice i dijaspore? = Ako se to dogodi, to će ukinuti bilo koju mogućnost suradnje između dijaspore ili Hrvata izvan domovine i ove vlade. Jer pravo glasa je osnovno ljudsko pravo, koje hrvatskim državljanima ne može oduzeti nitko pa ni hrvatski Sabor. Ako to napravi, dijaspora će se mobilizirati i, putem izbora, izboriti za svoja prava, kao što se izborila za hrvatsku državu '89. i '90. godine - najavljuje Anthony Perajica. John Kraljić smatra da bi se u Hrvatskoj trebao snažnije čuti glas iseljenika, iako ne u samom Saboru. = Moj je dojam da je sadašnja vlast odlučila u potpunosti umanjiti zasluge iseljene Hrvatske, kao što ih je Tuđman prenaglašavao. Nama nisu potrebna mjesta u Saboru, ali bi trebalo postojati tijelo koje bi predstavljalo Hrvate koji žive u inozemstvu, koje bi lobiralo za rješavanje naših problema, kaže gospodin Kraljić. On navodi nekoliko problema koji u posljednjih deset godina nisu bili rješavani, bez obzira na zastupljenost iseljenika preko liste za dijasporu: imovinsko-pravni problemi povratnika, nesigurnost hoće li se nastaviti s emitiranjem vrlo dobrog satelitskog programa HRT-a, pomoć u organizaciji nastave hrvatskog jezika za djecu iseljenika i ponovno uvođenje izravnih avionskih letova za Zagreb. (VOA)