SVIJET U 16 SATI

ZAGREB, 1. ožujka (Hina) DEN HAAG - Glavna haška tužiteljica Carla del ponte podigla je optužnicu za napade na Dubrovnik i okolicu tijekom 1991 godine , objavljeno je u četvrtak u sjedištu Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY). Tekst optužnice nije objavljen kao ni imena optuženih. U priopćenju Haškog suda navodi se da je u ovom trenutku moguće potvrditi da je "nekoliko pojedinaca optuženo za teške povrede ženevskih konvencija iz 1949. i za povrede ratnih zakona i običaja koji proizlaze iz napada JNA na područje Dubrovnika od 1.listopada do 31. prosinca 1991. DEN HAAG - Hrvatski predstavnici predali su u četvrtak prijepodne Međunarodnom sudu pravde u Haagu (ICJ) 2.700 stranica materijala na kojima se razrađuje tužba koju je prije 20 mjeseci Hrvatska podnijela protiv SR Jugoslavije zbog kršenja odredaba Konvencije o genocidu. "Postupak pred ICJ dugo traje ali vodi tome da se ustanovi istina o žrtvama i da se ustanovi odgovornost, uključujući i odgovornost vojnog i političkog vodstva Jugoslavije, na čelu s Miloševićem, za genocid počinjen u Hrvatskoj", rekao je Šimonović. Hrvatska je 2. srpnja 1999. pokrenula postupak pred ICJ-om protiv SRJ zbog povrede Konvencije iz 1948. o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida počinjenih na području Hrvatske od 1991. do 1995. Od najvišeg pravosudnog tijela UN-a RH je zatražila da presudi da je SRJ počinila genocid u Hrvatskoj, te da odredi odštetni iznos koji Beograd treba platiti. ZAGREB - Jednostranom i pogrešnom odlukom međunarodne zajednice o načinu izbora za Dom naroda Hrvati u BiH nedvojbeno su stavljeni u neravnopravan položaj, ali bi najavljena radikalizacija hrvatske politike u BiH bila katastrofalan izbor koji bi imao učinak protivan onome koji se želi postići, rekao je u četvrtak u Zagrebu potpredsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik Odbora za vanjsku politiku Zdravko Tomac na konferenciji za novinare u povodu pisma koje je poslao predsjedniku Parlamentarne skupštine OESS-a Adrianu Severinu. Tomac je naglasio da su i sadašnja hrvatska vlast i on osobno od trenutka promjene izbornih pravila u BiH ukazivali na neodrživost te odluke, koja je suprotna i odredbama Daytonskog sporazuma i Ustavu BiH, te na veliku vjerojatnost da će ona izazvati političku krizu. ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog Sabora Zlatko Tomčić vratio se u četvrtak u Zagreb s izaslanstvom iz četverodnevnog posjeta Litvi i Latviji gdje se sastao s najvišim dužnosnicima tih zemalja. "Ovo je bio izuzetno uspješan posjet jer smo uistinu naišli na prijateljsko raspoloženje u obje zemlje" koje su u procesima pridruživanja EU i NATO-u nešto ispred nas pa nam njihova praktična iskustava mogu olakšati put u tim procesima", izjavio je Tomčić po dolasku u zagrebačku luku. Na novinarski upit on je ponovio svoju dan ranije iznijetu ocjenu da bi "osnivanje posebnog ureda za europske integracije pri vladi", kakvi postoje u Litvi i Latviji, "bio učinkovitiji model od sadašnjeg ministarstva". ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić sa suprugom boravit će u državnom posjetu Češkoj Republici 6. i 7. ožujka na poziv češkog predsjednika Vaclava Havela, doznaje Hina iz Ureda predsjednika Republike. Prvog dana posjeta Mesić će se sastati s Havelom, a za drugi, završni dan predviđeno je da Mesić otvori gospodarski forum, odnosno susrete gospodarskih komora dviju zemalja. Hrvatska i Češka potpisale su dosad 14 međunarodnih ugovora, a prigodom posjeta predsjednika Mesića Pragu očekuje se i potpisivanje Ugovora o međunarodnom cestovnom prometu. SKOPJE - NATO je u četvrtak zatražio od makedonske vlade da se ne koristi silom protiv naoružanih osoba koje su zauzele makedonsko selo na granici s Kosovom, tvrdeći da bi to moglo ugroziti ionako krhke međuetničke odnose između Makedonaca i Albanaca. "To mora biti riješeno političkim sredstvima (...)", rekao je novinarima u Skopju pomoćnik glavnog tajnika NATO-a Georgea Robertsona, Daniel Speckhard i dodao "Vojni odgovor nije najbolji mehanizam koji se može upotrijebiti, politički pristup je puno bolji". ATENA - Novac od prodaje 173 kg zlata koju je navodno u Švicarskoj obavio bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević, nije pohranjen u Grčkoj, suprotno informacijama što su ih prenijeli jugoslavenski mediji, izjavio je u četvrtak glasnogovornik grčkog ministarstva vanjskih poslova Panos Beglitis. "Pitanje nije utemeljeno, obavljena je kontrola i ja kategorički opovrgavam tu informaciju", kazao je Beglitis novinarima. Bern je u srijedu potvrdio informaciju o tome da su u razdoblju između rujna i početka studenoga u Švicarsku stigla 173 kg zlata iz SR Jugoslavije, te da se o tome upravo vodi istraga. JERUZALEM - Jedna je osoba poginula, a desetak je ozlijeđeno u eksploziji koja je raznijela taksi-vozilo u četvrtak u trenutku kad je prelazilo raskršće u sjevernom Izraelu, priopćili su bolnički izvori. Eksplozija se dogodila dva kilometra od arapskog sela Um el-Fahem na sjeveru Izraela. Uzrok eksplozije zasad nije poznat. Policija i liječnici potvrdili su da među desetak ozlijeđenih ima i nekoliko teško ranjenih. LONDON - Britansko ministarstvo poljoprivrede potvrdilo je u četvrtak da su dvije farme u Škotskoj i jedna u Sjevernoj Irskoj zaražene virusom slinavke, a riječ je o prvim slučajevima bolesti u obje britanske pokrajine. Glasnogovornik ministarstva rekao je da su pronađena dva slučaja slinavke u škotskom Dumfriesu, te da su veterinari u srijedu potvrdili slučaj te zarazne bolesti u Sjevernoj Irskoj. BERLIN - Njemačka je uspostavila diplomatske odnose sa Sjevernom Korejom, kazao je u četvrtak u Berlinu glasnogovornik njemačkog ministarstva vanjskih poslova. Nakon dugih pregovora, Njemačka je prvi put uspostavila službene diplomatske odnose s Pjongjangom, dodao je glasnogovornik. Dosad su dvije zemlje službene kontakte obavljale na razini visokih dužnosnika. ISLAMABAD/NEW DELHI - Pakistan, saveznik afganistanskih talibana, u četvrtak se pridružio pozivima međunarodne zajednice na očuvanje kulturne baštine koju talibani žele uništiti na svome tlu u ime islama, a afganistanska oporba u Iranu tvrdi da je odluka o uništenju preislamskih kipova ustvari pokriće za krijumčarenje umjetninama. Ranije u četvrtak talibani su priopćili da su počeli uništavati neislamske skulpture u Afganistanu čime se počinje provoditi zapovijed talibanskog vrhovnog vođe mule Muhameda Omara. Veleposlanstvo Afganistana u Teheranu, koje predstavlja režim bivšeg predsjednika te zemlje Burhanudina Rabanija tvrdi da je "poznata korupcija talibanskih vođa i njihova umiješanost u mreže krijumčarenja povijesnih afganistankih predmeta" (Hina) rt