IT-28. II. LA STAMPA- KASJANOV O ODNOSIMA RUSIJE I EU-A

ITALIJA LA STAMPA 28. II. 2001. "Ruska je budućnost Europska Unija" "Mihail Kasjanov, star 43 godine, ima tijelo poput tjelesnih čuvara koji te tri puta pretraže prije no što te puste u njegovu nazočnost. (...) - Predsjedniče Kasjanov, zemlje koje su nekada bile u orbiti Moskve zatražile su ulazak u Europsku Uniju. Je li to perspektiva koja se odnosi i na Rusiju? = Prema mojem viđenju, da, smjer bi mogao biti taj. Pokrenut je proces koji vodi prema oblicima gospodarske pa i političke integracije s EU-om. Dijalog s Europom je za nas od strateške važnosti. Očito je da se radi o perspektivi koja traži niz izvršenja poslova u međuvremenu, na trgovinskoj i financijskoj razini. Najvažniji oblik gospodarske integracije odnosi se na energiju. Imamo već otkrivena nalazišta ali koja još nisu iskorištena, za koja su potrebna europska ulaganja. Ako ćemo dobro raditi zajedno neće vam nedostajati sirovina a nama neće nedostajati kapitala, u budućnosti Europa više neće poznavati energetske krize. - Da, no što je s političkom integracijom, koju već danas traže zemlje kao što su Poljska i Rumunjska? = Što se tiče težnji zemlje koje Vi navodite, nemamo nikakvih predrasuda. Što se tiče Rusije, naša je namjera razviti suradnju, te isto tako pretpostavljati neko buduće priključenje EU-u. Očito prvo moramo zadovoljiti određene uvjete. Rusija će ući u Svjetsku trgovinsku organizaciju, mada će tražiti da može iskoristiti jedno razdoblje s posebnim statusom. Ući će u OESS. I prilagodit će svoje zakonodavstvo našim novim obvezama. - Jedna prepreka dijalogu s Europom je čečensko pitanje. Je li moguće jedno rješenje koje nije samo vojno? = Vojna je nazočnost već smanjena, politički je proces započet. Rekonstruiran je pravosudni sustav, uspostavljene su mjesne vlasti, djelomice čečenske djelomice ruske, jer je Čečenija dio ruske federacije, predsjednik čečenske vlade je iz Stavropolja. To je postupni proces koji daje dobre rezultate. - Intelektualci koji su se pokrenuli radi Čečenije od Rusije očekuju jedno kritičko razmatranje prošlosti. Jeste li Vi spremni to učiniti? = Nemam teškoća priznati da su počinjene razne greške, posebice u prvoj fazi između 1995. i 1996.. Zapad međutim mora priznati da nas je ostavio same. Zatražili smo da se zaustavi dotijek oružja i novca koji je opskrbljivao gerilu, koju su dvije trećine činili plaćenici. Tako su se dogodile užasne stvari. Pokolji. Kršenja ljudskih prava. - Susreli ste se s Papom. Jeste li ga pozvali u Moskvu? = Ne. Ne čini mi se da sada postoje uvjeti za to putovanje. Prvo treba naći neku ravnotežu između laičkih i vjerskih vlasti. Vi znate da između katoličke i pravoslavne crkve postoje trzavice. No koje, međutim, nestaju. (...)", razgovarao Aldo Cazzullo.