KUVAJT, 25. veljače (Hina/AFP) - U ozračju ponovnog jačanja napetosti u odnosima s Irakom, Kuvajt u ponedjeljak obilježava 10. obljetnicu kraja iračke okupacije zajedno s glavnim protagonistima Zaljevskog rata, piše France
presse.
KUVAJT, 25. veljače (Hina/AFP) - U ozračju ponovnog jačanja
napetosti u odnosima s Irakom, Kuvajt u ponedjeljak obilježava 10.
obljetnicu kraja iračke okupacije zajedno s glavnim protagonistima
Zaljevskog rata, piše France presse. #L#
Prije točno deset godina, kopnenom intervencijom koja je trajala
100 sati, a počela 24. veljače, međunarodne snage iz 34 zemlje
predvođene Amerikancima prisilile su iračke snage na povlačenje iz
Kuvajta i time okončale šestotjedni Zaljevski rat.
Bivši američki predsjednik George Bush stariji, bivši britanski
premijeri Margaret Thatcher i John Major i sadašnji američki
državni tajnik Colin Powell, koji je tada bio načelnik združenog
stožera američkih oružanih snaga, na vrhu su popisa uzvanika.
Svečanostima će biti nazočan i američki general Norman
Schwarzkopf, zapovjednik snaga savezničke koalicije koja je iz
Kuvajta nakon sedmomjesečne okupacije istjerala iračke
postrojbe.
Program svečanosti obuhvaća nekoliko vojnih parada, uključujući
demonstraciju kuvajtskih bojnih zrakoplova, mimohod 17.000
učenika i studenata, laserske efekte i vatromet.
Proslave su za mnoge Kuvajćane ipak nepotpune budući da je irački
predsjednik Sadam Husein još uvijek na vlasti i još uvijek
prijeti.
"Iračke prijetnje Kuvajtu i dalje se nastavljaju, a politika
Bagdada nije se promijenila", podsjeća kuvajtski ministar obrane,
šeik Žaber Mubarak al-Saba.
Režim Sadama Husiena i dalje se smatra pobjednikom te "Majke svih
bitaka" jer njome nije srušen s vlasti. Puni teret sankcija osjeća
samo iračko stanovništvo.
Udaj, stariji sin iračkog predsjednika Sadama Huseina 15. siječnja
je iračkom parlamentu preporučio da izmijene kartu zemlje
uključivanjem Kuvajta u "Veliki Irak".
Osim toga, Irak je Saudijskoj Arabiji i Kuvajtu zaprijetio odmazdom
nakon najnovijih američko-britanskih napada 16. veljače na iračke
položaje protuzračne obrane.
Iako je irački režim vojno oslabljen, pogoduje mu slabljenje
sankcija. Uspio je normalizirati odnose i sklopiti sporazume o
zonama slobodne razmjene s Egiptom, Sirijom i Tunisom, a nada se
uskoro i s Jordanom.
Osim humanitarnih letova, sve su učestaliji i letovi kojima u
Bagdad stižu politička izaslanstva na visokim razinama i to unatoč
desetogodišnjem zračnom embargu.
U listopadu prošle godine Irak je bio nazočan na prvom arapskom
summitu od 1990., a nada se i da će na idućem arapskom summitu 27.
ožujka u Amanu ojačati svoj položaj u arapskom svijetu.
Iako mnogo ulaže u svoju vojsku, Kuvajt i dalje vojno ovisi o
američkoj vojnoj zaštiti. "Nismo dovoljno brojni za pružanje
otpora Iraku. Ako bi izdržali dva do tri dana pred Iračanima, to bi
bio pravi pothvat", rekao je bivši kuvajtski ministar obrane Salem
al-Saba.
"Ravnoteža snaga još uvijek je na strani Iraka, unatoč stranim
postrojbama u regiji", dodao je.
SAD u Kuvajtu imaju 4.500 vojnika i planiraju ojačati svoje zračne
baze. U Zaljevu je stalno razmješteno ukupno 25.000 američkih
vojnika i nekoliko bojnih brodova.
Iračani su ušli u Kuvajt 2. kolovoza 1990. Bio je to irački odgovor
na kuvajtsko crpljenje nafte iz spornog pograničnog područja, na
što se Kuvajt odlučio kako bi naplatio dio iračkih dugova stečenih u
iračko-iranskom ratu.
Akcija Pustinjska oluja počela je 17. siječnja 1991. protiv iračkih
postrojbi u Kuvajtu i Iraku. Munjevita saveznička kopnena
intervencija u Kuvajtu počela je 24. veljače.
Irak je prihvatio sve rezolucije UN-a i proglasio prekid borbi 28.
veljače 1991.
Zaljevski rat donio je i novi oblik televizijskog izvješćivanja.
Zahvaljujući danonoćnom praćenju događaja, američka televizijska
postaja CNN osvojila je planetarnu publiku koju joj dosad još nitko
nije preoteo.
(Hina) zt rt
(Hina) zt rt