ZAGREB, 23. veljače (Hina) - Hrvatska ove godine planira u cestogradnju uložiti 3,2 milijarde kuna, a do 2004. u izgradnju autocesta planira se investirati 16 milijardi kuna.
ZAGREB, 23. veljače (Hina) - Hrvatska ove godine planira u
cestogradnju uložiti 3,2 milijarde kuna, a do 2004. u izgradnju
autocesta planira se investirati 16 milijardi kuna. #L#
Plan je to iznijet i na jučerašnjoj sjednici Vlade koja je
prihvatila novu organizaciju i novi način financiranja cestovne
infrastrukture. Tako bi se od 1. travnja sadašnja Hrvatska uprava
za ceste preoblikovala u dva društva s ograničenom odgovornošću -
Hrvatske ceste (HC), koje bi se bavile upravljanjem, gradnjom i
održavanjem državnih cesta, te Hrvatske autoceste (HAC) koje bi
isti posao odrađivale za autoceste. Uz to HAC bi za državu obavljao
i sve stručne poslove u vezi koncesija, nad kojima bi nadzor imalo
Ministarstvo javnih radova.
Kako će se pak financirati cestogradnja? Za ovu godinu moglo bi se
reći da će se primjenjivati mješoviti model, odnosno dio sredstava
išao bi iz proračuna i to za Hrvatske ceste, dio iz naknade na cijenu
naftnih derivata za Hrvatske autoceste, dok bi od iduće godine
financiranje oba društva išlo iz naknada u cijeni goriva.
Tako bi se Hrvatske autoceste od početka svoga osnivanja, odnosno
1. travnja, financirale iz naknade na naftne derivate, koja bi u
ovoj godini iznosila 40 lipa po litri derivata, dok bi se u idućoj
povećala na 50 lipa.
Hrvatske ceste bi pak u ovoj godini zadržale financiranje iz
proračuna, dok bi se i one od iduće godine financirale iz naknade na
cijenu goriva. Ta bi naknada od 1. siječnja 2002. iznosila 60 lipa
po litri derivata.
Naknada koja bi se uvela bila bi novi dio u strukturi cijena naftnih
derivata. Stoga, u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza
procjenjuju da će to imati za posljedicu povećanje cijena goriva i
to u ovoj godini za 40 lipa po litri, a u idućoj za daljnjih 20 lipa.
Naime, da bi se smanjio udar povećanja cijena derivata po osnovi tih
naknada, Vlada predlaže istodobno od početka iduće godine smanjiti
trošarine na naftne derivate. Tako bi se predloženim smanjenjem
trošarina od 50 lipa po litri povećanje cijene derivata, po obvezi
naknade, uspjelo u slijedećoj godini svesti na 20 lipa.
Kako bi stvorila zakonski okvir za takav način financiranja
cestogradnje Vlada je s jučerašnje sjednice u hitnu saborsku
proceduru uputila izmjene Zakona o javnim cestama, te Zakona o
posebnom porezu na naftne derivate.
Uz naknadu iz cijene benzina dvije bi se tvrtke zadužene za
cestogradnju financirale i iz naplate cestarina (HAC), naknade za
korištenje zemljišta (HC), te godišnje naknade pri registraciji
(koja bi ostala prihod županijskih uprava za ceste).
Osim novog modela organizacije i financiranja, Vlada je jučer
prihvatila i prijedlog programa građenja i održavanja javnih cesta
za razdoblje od 2001. do 2004.
Najzanimljiviji dio toga programa svakako je plan izgradnje
autocesta, a dovršetak 14 dionica na važnijim autocestama
razvrstan je u sedam skupina prioriteta.
Ovisno o tim prioritetima u ovoj godini se sa 1,2 milijarde kuna
planira nastaviti gradnja dionica Kupjak-Karlovac, Bregana-
Zagreb, Velika Kopanica-Županja, Sv. Rok-tunel-Zadar 1, te
dovršiti sve pripreme na ostalim projektima kako bi se sa
izgradnjom moglo započeti krajem ove, odnosno u 2002.
Uz to, među prioritetima za četverogodišnje razdoblje su i dionice
Zagreb (Jankomir)-Zaprešić i Krapina-Macelj na autocesti Zagreb-
Krapina-Macelj; Dragonja-Pula; Breznički hum-Varaždin na
autocesti Zagreb-Goričan; Rupa-Jušići i Diračje-Orehovica-
Križišće na autocesti Rupa-Rijeka-Križišće; te više dionica na
tzv. Bechtelovoj cesti - Bosiljevo-Sv.Rok, Zadar 1-Šibenik-
Split.
Cjelovit program za četverogodišnje razdoblje bio bi gradnja 530
kilometra autocesta ili poluautocesta. No, kako je za to potrebno
ukupno 22,7 milijardi kuna, a procjenjuje se da se može osigurati
oko 16 milijardi Vlada se odlučila za scenarij koji predviđa
gradnju autocesta kroz više načina.
To znači da bi se npr. projekt Bregana-Zagreb-Slavonski Brod-
Županja trebao dovršiti iz vlastitih sredstava ili eventualno
djelomično kreditima izvođača, na koncesijskoj osnovi Rijeka-
Karlovac-Zagreb; Zagreb-Varaždin-Goričan; Zagreb-Krapina-
Macelj, Dragonja-Pula-Rijeka i Rupa-Jušići. Za projekt autoceste
Bosiljevo-Sv.Rok-Zadar-Šibenik-Split, u četiri bi se godine
osiguralo 3,3 milijarde kuna iz vlastitih sredstava, a dodatna bi
se mogla osigurati kreditnim zaduženjima, za koje bi garantirala
država.
No, uvjet za taj scenarij je da se ni na jednom projektu, gdje nije
zatvorena financijska konstrukcija, i gdje nisu izvršene pripreme
uključujući građevinsku dozvolu - ne započinje s radovima.
Program obuhvaća i program održavanja cesta, za što je u 2001.
predviđeno 944 milijuna kuna, a ukupno u četverogodišnjem
razdoblju 4,6 milijardi kuna.
Gotovo 3 milijarde kuna planira se od 2001.-2004. uložiti u
rekonstrukciju i modernizaciju postojeće mreže cesta, od čega na
program gradnje i rekonstrukcije brzih cesta 1,4 milijarde kuna,
poboljšanja, preslaganja i sl. 1,28 milijardi kuna te na razvojne
pripreme 260 milijuna kuna. Pritom su kao prioriteti utvrđeni
radovi i poboljšanja na Plitvičkoj cesti, Jadranskoj turističkoj
cesti, Podravskoj magistrali, cestama na otocima, zapadnoj
obilaznici Osijeka, zapadnoj veznoj cesti u Slavonskom Brodu,
obilaznica Bjelovara, cesti Novigrad-Pontoportone i Učka-Kršan,
razminiranje mostova u istočnoj Slavoniji.
(Hina) bn/db ds
(Hina) bn/db ds