REFERENDUMI OBVEZUJUĆI ZA SABOR SAMO AKO IM PRISTUPI OKO DVA MILIJUNA BIRAČA

piše: Nenad Bach ZAGREB, 22. veljače (Hina) - Za raspisivanje referenduma koji traži Stožer za obranu digniteta Domovinskog rata potrebno je prikupiti najmanje 400 tisuća potpisa birača, a odluka s referenduma obvezala bi Hrvatski sabor samo ako referendumu pristupi oko dva milijuna punoljetnih građana Hrvatske.#L# U utorak je počelo potpisivanje Peticije Stožera za obranu digniteta Domovinskog rata za raspisivanje referenduma o donošenju Ustavnog zakona prema kojemu bi se svim hrvatskim braniteljima osigurao istovjetan pristup kakav su glede kaznenog progona imali pripadnici svih antifašističkih pokreta u zapadnom svijetu i Hrvatskoj. Prema Ustavu, Zastupnički dom Sabora mora raspisati referendum ako je prikupljeno najmanje 10 posto potpisa svih birača u Hrvatskoj, ili njih oko 400 tisuća. Ustav, međutim, ne propisuje i u kojem roku parlament to mora učiniti. Na referendumu se odlučuje većinom glasova birača, a odluka je za Sabor obvezatna, ako referendumu pristupi većina od ukupnog broja birača, ili oko dva milijuna, pojasnio je predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Mate Arlović. Zahtjev Stožera temelji se na zaključcima koje su, u prošlotjednoj parlamentarnoj raspravi o aktualnoj političkoj situaciji u vezi sa "slučajem Norac", predložili zastupnici HSP-a i HKDU-a. Oni su zatražili da se posebnim zakonom zajamči trajna kazneno- pravna zaštita svih hrvatskih branitelja i da ih se prestane kazneno progoniti. Zastupnički je dom većinom glasova odbio te zaključke. Predsjedniku HSP-a Anti Đapiću drago je što je Stožer u dobrom dijelu prihvatio tu ideju. "Po njoj hrvatski branitelji ne bi bili niti u boljem niti u lošijem položaju u odnosu na hrvatske antifašiste od 1945 - 1990., kada se uopće nisu pokretali postupci za kaznena djela počinjena u Drugom svjetskom ratu", kaže Đapić. Ivan Fumić, predsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske, kaže, međutim, kako ta tvrdnja nije istinita. "Peticija Stožera zasniva se na izmišljotini da su nakon Drugog svjetskog rata abolirani sudionici antifašističkog pokreta", kaže Fumić. "To je neistina, takav zakon nije donijela niti jedna zemlja pobjednica u tom ratu." Đapić, s druge strane, odbacuje tvrdnje kako je riječ o aboliciji, jer bi to značilo da je protiv nekoga pokrenut kazneni postupak, pa da je potom pomilovan. "Zapravo se traži da se uopće ne pokreću kazneno-pravni postupci protiv branitelja za djela počinjena za vrijeme Domovinskoga rata", objašnjava Đapić. Fumić, međutim, tvrdi da je i tijekom Drugog svjetskog rata, kao i nakon njega, bilo osuđenih za teže povrede discipline. Nitko nikada nije odgovarao za masovna ubojstva, kao što je ono u Bleiburgu, tvrdi, pak, Đapić. Profesor kaznenog prava dr. Petar Novosel drži da nema niti jednog pravnog ili političkog dokumenta koji bi mogao biti podlogom za zahtjeve Stožera. "Jesu li oni koji su se borili na pobjedničkoj strani u Drugom svjetskom ratu via facti bili oslobođeni od kaznenog progona, to je drugo pitanje, ali nije mi poznato da postoji bilo kakav dokument koji bi unaprijed oslobađao pripadnike pobjedničke vojske od kaznene odgovornosti", kazao je Novosel za list "Republika". Na to da pripadnici antifašističkog pokreta nisu zaštićeni od kaznenih postupaka zbog nedjela počinjenih u Drugom svjetskom ratu ukazuje i kaznena prijava zbog ratnih zločina koju je u svibnju 1998. udruga "Hrvatski domobran" podnijela Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. U njoj se Rade Bulat, Marko Belinić, Lutvo Ahmetović i Milka Kufrin, koja je u međuvremenu preminula, terete za ratne zločine počinjene nad ratnim zarobljenicima nakon bitke za Krašić u siječnju 1943. Odvjetnik "Hrvatskog branitelja" Tomislav Jonjić nema informacija da li se išta radi po toj prijavi, no nada se, kaže, da će se nešto pokrenuti. Ratni zločini ne zastarjevaju i nema razloga da bi se jedni štitili, a drugi progonili, zaključuje Jonjić. Prema dr. Novoselecu, postojeći Zakon o općem oprostu može se, u ograničenom obimu, primijeniti i na hrvatske branitelje, "ali nikako ne i na ratne zločine, bez obzira tko ih je počinio". (Hina) nb/sšh vl