RU-YU-NL-US-suci-Sudovi-Kriminal-Vlada-Diplomacija RU-SEGODNJA-15.2.-HAAŠKI SUD RUSIJASEGODNJA15. II. 2001.Usamljen glas Moskve"Stalni ruski predstavnik pri UN-u Sergej Lavrov prešao je u napad na Međunarodni haški sud za bivšu
Jugoslaviju bez presedana, napose na njegovu čelnicu, glavnu tužiteljicu, Švicarku Carlu del Ponte. Prema mišljenju Lavrova, sud je raspoložen protusrpski i zato ga treba zatvoriti što je moguće prije", piše Maksim Jusin."'U djelovanju Suda očita je pristranost prema Srbima. To se ponajprije tiče glavne tužiteljice Carle del Ponte', rekao je ruski diplomat. On misli da glavni tajnik UN-a Kofi Annan mora Vijeću sigurnosti što prije predati plan ukidanja haškog suda.Lavrovljev će poziv, po svoj prilici, ostati glas vapijućeg u pustinji. Amerikanci i zapadni Europljani ne ponašaju se prema Sudu i radu Carle del Ponte, kao Rusi. Nemaju pritužaba, ne optužuju ih za pristranost i osiguravaju diplomatsko pokriće.I Washington i zemlje EU-a traže, primjerice, da nove beogradske vlasti surađuju sa Sudom i da mu predaju sve 'ratne zločince' na srpskom području. Ponajprije svrgnutog jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića. U protivnom, Zapad prijeti da
RUSIJA
SEGODNJA
15. II. 2001.
Usamljen glas Moskve
"Stalni ruski predstavnik pri UN-u Sergej Lavrov prešao je u napad
na Međunarodni haški sud za bivšu Jugoslaviju bez presedana, napose
na njegovu čelnicu, glavnu tužiteljicu, Švicarku Carlu del Ponte.
Prema mišljenju Lavrova, sud je raspoložen protusrpski i zato ga
treba zatvoriti što je moguće prije", piše Maksim Jusin.
"'U djelovanju Suda očita je pristranost prema Srbima. To se
ponajprije tiče glavne tužiteljice Carle del Ponte', rekao je ruski
diplomat. On misli da glavni tajnik UN-a Kofi Annan mora Vijeću
sigurnosti što prije predati plan ukidanja haškog suda.
Lavrovljev će poziv, po svoj prilici, ostati glas vapijućeg u
pustinji. Amerikanci i zapadni Europljani ne ponašaju se prema Sudu
i radu Carle del Ponte, kao Rusi. Nemaju pritužaba, ne optužuju ih
za pristranost i osiguravaju diplomatsko pokriće.
I Washington i zemlje EU-a traže, primjerice, da nove beogradske
vlasti surađuju sa Sudom i da mu predaju sve 'ratne zločince' na
srpskom području. Ponajprije svrgnutog jugoslavenskog
predsjednika Slobodana Miloševića. U protivnom, Zapad prijeti da
će smanjiti gospodarsku pomoć Beogradu.
Ne čudi što će uz tako ponizno držanje prema uredu Carle del Ponte
Amerikanci i njihovi saveznici teško poslušati razloge Moskve.
Znači, glavni tajnik UN-a Kofi Annan koji s Washingtonom ne
započinje prepirku ni oko jednog načelnog pitanja, zanemarit će
Lavrovljev poziv i neće izraditi nikakav 'plan za likvidaciju
Suda'.
Pa i sami Srbi, kako to god neobično zvučalo, puno su smireniji
prema haaškom sudu nego Rusi. Istog dana kada je Sergej Lavrov
poduzeo spomenuti korak, jugoslavenski je predsjednik Vojislav
Koštunica dao izjavu u posve drukčijem tonu - pomirnom, gotovo
dodvornom.
Rekao je da je spreman pokrenuti pitanje o promjeni zakona kako bi
se ubuduće moguće 'ratne zločince' moglo predavati Sudu.
Izvori u Beogradu tumače predsjednikovu neočekivanu popustljivost
snažnim pritiskom koje su zadnjih dana na Srbe činili Amerikanci.
Washington je, naime, zaprijetio da će zamrznuti sto milijuna
dolara koje je obećao Jugoslaviji, ako Koštunica do 31. ožujka 'ne
uspostavi suradnju s Međunarodnim sudom'.
Prijedlog zakona koji državni poglavar kani uskoro predati
parlamentu na proučavanje, već je dobio radni naslov 'O suradnji s
haaškim sudom'. Izvješćujući o tome, predsjednik nije propustio
prigodu da ponovi svoje odavno poznato stajalište - Miloševiću ne
treba suditi u Den Haagu, već u Srbiji. I dodao da ni unošenje
promjena u srbijansko zakonodavstvo ne znači da će svi optuženici
odmah biti uhićeni i poslani u Nizozemsku."