4000 HRVATSKIH GRAĐANA DOSAD TRAŽI NAKNADU ZA RAD POD NACISTIMA

ZAGREB, 14. veljače (Hina) - Hrvatski ured Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u proteklih je 6 mjeseci zaprimio zahtjeve oko 4 tisuće hrvatskih građana za novčanom naknadom za rad u nacističkim logorima, rekla je u srijedu voditeljica programa njemačke ratne odštete Maja Kurent.#L# "Pravo na naknadu imaju osobe koje su tijekom nacističkog režima bile na prisilnom radu u koncentracijskim ili u tzv. radnim logorima", o čemu ovisi i visina odštete, rekla je predstavnica IOM-a u telefonskom razgovoru za Hinu. Hrvatski ured IOM-a registraciju zahtjeva za naknadom započeo je odmah nakon što je njemački parlament 12. kolovoza prošle godine usvojio zakon o zakladi "Sjećanje, odgovornost, budućnost", kojim se predviđa davanje novčane odštete osobama za koje se utvrdi da ih je nacistički režim radno izrabljivao. Riječ je o suradnji njemačke vlade i njemačkih poduzeća putem kojih je skupljen novac za naknade. Rok za podnošenje zahtjeva je 11. kolovoza 2001., godinu dana nakon donošenja zakona, a hrvatski je ured IOM-a dosad registrirao oko 4 tisuće zahtjeva. No, iako je riječ tek o prvoj polovici roka, u uredu smatraju da je najveći dio zahtjeva već registriran. "Mi vjerujemo da je većina zainteresiranih dosad registrirana, a vrlo slobodna procjena, jer je iole točniji broj gotovo nemoguće ustanoviti, predviđa da će ih na kraju biti do 5000", rekla je Maja Kurent u telefonskom razgovoru za Hinu. U ovom su trenutku u postupku tiskanja formulara koje će svi registrirani dobiti na kućne adrese i u kojima će se od njih tražiti da vrlo precizno opišu mjesto, vrijeme i uvjete života tijekom prisilnog rada, kako bi se što točnije moglo utvrditi kolika im odšteta pripada. Formulari bi trebali biti dovršeni do ožujka, a s početkom njihovih slanja na adrese ured će pokrenuti još jednu informativnu kampanju putem radija kako bi se svima dala mogućnost da se upoznaju s uvjetima i podnesu eventualni zahtjev. "Neki od ljudi koji su predali zahtjeve već imaju dokaze o tome da su bili podvrgnuti prisilnom radu, nakon što je akciju sličnu ovoj prije otprilike dvije godine poduzeo hrvatski Crveni križ", rekla je Maja Kurent, dodavši kako je tom prilikom zaprimljeno oko 3,5 tisuće zahtjeva, što je također pridonijelo procjeni da ih ovaj put neće biti više od 5 tisuća. Kategorizacija naknada obavljena je prema težini uvjeta za život na pojedinim mjestima, tako da osobe koje su bile u koncentracijskim logorima mogu dobiti maksimalno 15 tisuća DEM, oni koji su bili u radnim logorima do 5 tisuća, a ljudi koji su prisilno radili na poljoprivrednim dobrima do 2000 maraka, pojasnila je voditeljica programa njemačke ratne odštete. "U Ženevi, pri sjedištu IOM-a, formirat će se posebna komisija koja će razmotriti sve zahtjeve i donositi odluke na temelju dužine boravka, a osobito prema težini životnih uvjeta", koji nisu bili isti čak ni u različitima koncentracijskim logorima, da se o poljoprivrednim farmama i ne govori, dodala je na kraju razgovora za Hinu voditeljica programa njemačke ratne odštete hrvatskog ureda Međunarodne organizacije za migracije. (Hina) dam sv