ZAGREB, 13. veljače (Hina) - U svijetu su biljni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda pravi hit, u Hrvatskoj još traže pravo građanstva, odnosno, tek kucaju na otškrinuta vrata!
ZAGREB, 13. veljače (Hina) - U svijetu su biljni uređaji za
pročišćavanje otpadnih voda pravi hit, u Hrvatskoj još traže pravo
građanstva, odnosno, tek kucaju na otškrinuta vrata! #L#
Biljni uređaj za pročišćavanje "tehnološki je oblikovan ekosistem
u kojemu se oponašaju prirodni procesi razgradnje organske tvari
što se zbiva u močvarama", objašnjava dr. Božidar Stilinović u
stručnom prilogu objavljenom pod naslovom 'Biljni uređaji čekaju
valorizaciju u Hrvatskoj' objavljenom u mjesečniku 'Hrvatska
vodoprivreda'. U Njemačkoj 1950. godine započinju prva
istraživanja o prirodnim ili umjetni stvorenim močvarama kao
pročišćivačima otpadnih voda. U SAD su istraživanja provedena na
području 324 močvare, a prva umjetna močvara (cunstructed wetland)
u Americi, namijenjena pročušćavanju otpadnih voda, stavljena je u
"pogon" 1973. godine. Danas u SAD-u, u kontekstu pročišćavanja
komunalnih otpadnih voda i slivnih voda s cesta, funkcionira više
od 500 "konstruiranih močvara", ističe dr. Stilinović.
U Hrvatsku su konstruirane močvare ušle u upotrebu posljednjih
desetak godina kao "biljni uređaji za pročišćavanje", što je,
ističe dr. Stilinović, prijevod slovenskog naziva "rastlinske
čistilne naprava". Naziv upućuje na činjenicu da se radi o takvim
uređajima koje čine zasađene vodene biljke, uglavnom trska i rogoz,
koje svojim korjenskim sustavom, u suradnji s bakterijama, imaju
zadaću razgradnje štetnih organskih spojeva iz zagađene vode.
(Hina) ld ld
(Hina) ld ld