FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FR-LE MONDE-10.2.-RAZGOVOR S D'ESTAINGOM

Autor: ;VRAD;DKOR;
FR-DE-interview-Vlada-Diplomacija-Organizacije/savezi FR-LE MONDE-10.2.-RAZGOVOR S D'ESTAINGOM FRANCUSKALE MONDE10. II. 2001.'Trenutačno nema francusko-njemačke bliskosti'Laurent Zecchini razgovarao je s bivšim francuskim predsjednikom Valeryjem Giscardom d'Estaingom o francusko-njemačkim odnosima:"- Francusko-njemačka neslaganja danas su očita. Ne ovise li ti odnosi, koji su puni uspona i padova, o povijesnim vezama između dviju zemalja i o činjenici da Njemačka danas može steći ugled u Europi bez francuskog političkog pokroviteljstva?= Dodao bih treću stvar: danas se francuski i njemački europski projekt više ne podudaraju i ne idu prema istom cilju. Dakako, odnosi između dviju zemalja cikličke su naravi, s većim ili manjim oscilacijama koje su četrdeset godina u stvari bile slabe. No ne treba se čuditi što su neka razdoblja bila srdačnija od drugih. Ona nisu bila toliko srdačna dok je predsjednik bio Georges Pompidou; za mog mandata, a zatim i Francoisa Mitterranda, ponovno su postala toplija. No istina je da njemačka strana zadnjih godina nije jasno vidjela potrebu za francusko-njemačkim parom. Ne u trenutku ujedinjenja, nego sedam do osam godina kasnije. Njemačka je postala svjesna svoje osobite važnosti u Europi, počela je sređivati
FRANCUSKA LE MONDE 10. II. 2001. 'Trenutačno nema francusko-njemačke bliskosti' Laurent Zecchini razgovarao je s bivšim francuskim predsjednikom Valeryjem Giscardom d'Estaingom o francusko-njemačkim odnosima: "- Francusko-njemačka neslaganja danas su očita. Ne ovise li ti odnosi, koji su puni uspona i padova, o povijesnim vezama između dviju zemalja i o činjenici da Njemačka danas može steći ugled u Europi bez francuskog političkog pokroviteljstva? = Dodao bih treću stvar: danas se francuski i njemački europski projekt više ne podudaraju i ne idu prema istom cilju. Dakako, odnosi između dviju zemalja cikličke su naravi, s većim ili manjim oscilacijama koje su četrdeset godina u stvari bile slabe. No ne treba se čuditi što su neka razdoblja bila srdačnija od drugih. Ona nisu bila toliko srdačna dok je predsjednik bio Georges Pompidou; za mog mandata, a zatim i Francoisa Mitterranda, ponovno su postala toplija. No istina je da njemačka strana zadnjih godina nije jasno vidjela potrebu za francusko-njemačkim parom. Ne u trenutku ujedinjenja, nego sedam do osam godina kasnije. Njemačka je postala svjesna svoje osobite važnosti u Europi, počela je sređivati račune, a napose voditi računa o puku i o gospodarskoj snazi, a onda je mislila da Francuska kao međunarodni jamac više nije toliko potrebna, pa i da je nekorisna, što prema mom mišljenju nije u potpunosti istina. - Čime se može protumačiti taj nestanak francusko-njemačke 'bliskosti'? = Helmut Schmidt i ja imali smo isti cilj, tj. zamisao da Europa treba imati snažan politički ustroj, i to federativni, i da se njezin identitet razlikuje od atlantskog. U ovom času napose začuđuje, osobito ako pogledate nedavnu konferenciju u Berlinu, da kancelar Schroeder daje veliku važnost, pa i prevlast atlantskoj dimenziji - dok s Francuskom to nije slučaj - i da se planovi o političkom ustroju razlikuju. Uostalom, nijedan plan - i u tome je teškoća - nije prihvatljiv. Njemački je plan u stvaranju federacije. No, budući da smo za proširenje, ujedinit ćemo 'veliku Europu'. A to nije moguće. Na francuskoj strani, mi smo zapravo za međuvladin ustroj u 'velikoj Europi', ali prihvaćamo središnju jezgru, ne želeći da ona bude federalna, što također nije realno! Dakle, riječ je o prilično neuspješnom dijalogu koji prikriva razlike: srdačnost postoji, nema neprijateljstva, ali bliskost se mora temeljiti na podudarnosti interesa. To na žalost nije slučaj i trenutačno nije vjerojatno. - Nije li poziv g. Schroedera nejasan, jer se zna da Laenderi traže podjelu ovlasti u Europi i da to čine kako bi zadržali svoje ovlasti, a ne da bi ih prenijeli Bruxellesu? = Svakako, ali to nije moguće: Nijemci, kao ni mi uostalom, nisu kadri prenijeti veliku moć odlučivanja Europi sa 460 milijuna stanovnika, vrlo šarolikoj, s prilično nejednakim političkim iskustvom. Nitko nije spreman pokoriti se pravilu koje propisuje jaka središnja vlast u takvoj Europi, ni Nijemci, ni mi. Uostalom, dovoljno je promotriti tijek susreta na vrhu u Nici: Nijemci su jako odlučno branili izrazito nacionalna stajališta. Dakle, stajalište kancelara Schroedera ima dobru nakanu - u Europi mora biti više političke vlasti - ali postupak nije vjerodostojan. - Imate li dojam da će 'francusko-njemački motor' biti središnji dio europske građevine, ili će Njemačka s proširenjem doći u iskušenje da potraži druge saveze u Europi? = Ne vjerujem, jer to u stvarnosti nije djelotvorno. Sada postoje dva povijesna pokreta: pokret za izgradnju 'velike Europe' koji neće ići k integraciji, već prema tješnjem obliku suradnje, prema zajedničkom odlučivanju itd. U stvari, po toj shemi Nijemce više neće zanimati francusko-njemačko prijateljstvo, već će tražiti rješenja koja odgovaraju njihovim susjedima, napose onima iz srednje i iz istočne Europe, što je, uostalom, uobičajen politički korak. Naprotiv, ako poput Francuza žele da, kada za to dođe vrijeme, ponovno poduzmu korake radi uspostave jakog političkog entiteta koji će nužno biti više istorodan, jer ne može obuhvatiti cijelu 'veliku Europu' (u svakom slučaju, u roku od pedeset godina), u tom će času to moći učiniti samo s francuskim partnerom. Nema drugog partnera koji bi imao vjerodostojnost, iskustvo i polet za izgradnju takvog političkog sustava."

An unhandled error has occurred. Reload 🗙