AU-9.II.-KZ-IZBJEGLIČKI TABOR ZA NEEUROPLJANE

AUSTRIJA KLEINE ZEITUNG 9. II. 2001. Hrvatska je za ilegalce tranzitna zemlja broj jedan "Ježevo je izbjeglički tabor za ilegalne useljenike, nedaleko od hrvatskoga glavnog grada Zagreba. Neravna cesta vodi kroz sela tužnog izgleda na istočnom rubu hrvatskoga glavnog grada. Vrijeme je opet blago, a topli vjetar zviždi kroz ogoljele krošnje. 'Izbjeglički tabor Ježevo? Ne, ne znam za to.' Prolaznik je odmahnuo glavom, slegnuo ramenima i otišao dalje. Kako smo poslije vidjeli, tabor je zapravo bio u neposrednoj blizini. 'Godišnje krijumčari ljudi preko Hrvatske na Zapad prokrijumčare više od 50 tisuća ilegalaca, uglavnom Turaka, Kineza i Iranaca. U svijesti stanovništva trgovci drogom su zločinci, ali krijumčari ljudi to nisu. Umjesto da s problemom obračunaju, tema se općenito pokušava zanemariti, izjavio je moj pratitelj tijekom vožnje prema Ježevu. Ježevo je zapravo zatvorena ustanova. Postoje lijepe prostorije za boravak, čiste dvokrevetne sobe, liječnička ambulanta. Izbjeglice ipak ne smiju napuštati Ježevo. U pogledu kapaciteta, tabor je sa svojih 90 kreveta samo kap u moru. Hrvatske vlasti uhvate godišnje oko 25 tisuća izbjeglica. 'Više od 80 posto ilegalnih useljenika nema dokumente i naš je najveći problem određivanje identiteta', kaže ovlašteni službenik u Ježevu. 'Većina njih uopće ne želi surađivati u otkrivanju identiteta. Najšutljiviji su Kinezi.' Svojom šutnjom prikrivaju pozadince. Među Kinezima je cijena bijega zbog velike udaljenosti osobito visoka pa je jasno da ne žele odati pozadince. Hrvatska je za ilegalce postala 'tranzitna zemlja broj jedan'. Pravi im je cilj zapadna Europa. Kao čvorište krijumčarenja ljudi slovi Sarajevo. Zračna luka Butmir nedaleko bosanskoga glavnoga grada za sada je jedina europska zračna luka u koju bez vize mogu sletjeti putnici iz neke neeuropske države. Let do Bosne izbjeglice iz Azije stoji velike svote. Za ilegalni prijelaz granice u Hrvatsku i Sloveniju po osobi moraju još nadoplatiti. Bosansko- hrvatska granica nazvana je 'mekom granicom'. Dugačka je i gotovo bez nadzora. U Rakitju, mjestu na sjevernom rubu Zagreba, drugi je hrvatski izbjeglički tabor o kojemu se zajednički skrbe UNHCR i Caritas. Rakitje je za razliku od Ježeva 'otvorena ustanova' čiji se stanovnici mogu slobodno kretati. Ustanova u Rakitju treba s jedne strane ponuditi krov nad glavom izbjegličkim obiteljima s djecom - u Ježevu su smješteni uglavnom muškarci samci", izvješćuje Aleksandar Oršić.