OKRUGLI STOL O BUDUĆNOSTI MEDVEDGRADA

ZAGREB, 8. veljače (Hina) - Pod nazivom "Medvedgrad - revitalizacija srednjovjekovnog plemićkog grada" danas je održan okrugli stol u organizaciji Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode i Gradskog ureda za kulturu na kojemu su stručnjaci pokušali odgovoriti što dalje s Medvedgradom te iznijeli brojne ideje o mogućoj novoj namjeni tog srednjovjekovnog grada. #L# Svi sudionici okruglog stola složni su da je početkom '90-ih započela devastacija Medvedgrada, no različita su mišljenja o tome treba li "popraviti štetu" ili ostaviti spomenik u sadašnjem stanju. Osim o Medvedgradu kao srednjevjekovnom gradu, bilo je i riječi o spomen-obilježju "Oltaru domovine" za kojega je Gradsko poglavarstvo odlučilo da se sačuva i ostane na Medvedgradu. Autor "Oltara domovine", kipar Kuzma Kovačić pozdravio je tu ideju Poglavarstva. Priznajući da su u žurbi pri dovršenju "Oltara domovine" učinjene pogreške i šteta, ustvrdio je da je unošenjem tog sadržaja Medvedgrad uzdignut u svojoj vrijednosti. "U posljednjih deset godina svjedoci smo politizacije kulturne baštine, a politika dovodi do razaranja spomenika", kazao je pomoćnik ministra kulture Miljenko Domljan, ali i ocijenio da je vraćanje Medvedgrada u prijašnje stanje u današnjim okolnostima nemoguće. Teoretičar povijesti umjetnosti i profesor na zagrebačkom Filozofskom Fakultetu Radovan Ivančević ocijenio je da je na Medvedgrad "izvršena invazija slična tatarskoj". Vrhunski stručnjaci koji su iz fragmenata rekonstrurirali cjelinu i tako vratili spomenik Gradu, otjerani su - politika je istjerala znanost - i netko se za to mora ispričati, rekao je Ivančević. Povijesničarka kulture Snješka Knežević založila se pak za analizu i identifikaciju štete te izradu programa popravka na spomeniku koji je, kako je rekla, memorijalnom idejom osakaćen i prenamijenjen u kulisu. Profesor Drago Miletić potsjetio je na tijek rekonstrukcije Medvedgrada od 1973., od čišćenja zidova obraslog grmljem, pažljivih konzervatorsko-restauratorskih radova i obnove kapelice Sv. Filipa i Jakova do početka izrade studije memorijalno obilježja 1992. i dolaska goleme građevinske operative, sadržaja i instalacija nespojivih s ruševinama plemićkog grada. Tada je kaže, uklonjena jedna stijena iz koje je izrasla južna kula, a podrum koji je bio namijenjen za proizvodnju vina prenamijenjen u sanitarni čvor s mramornim pločama. Čuli su se i prijedlozi da se "Oltar domovine" prenese na Mirogoj gdje se poštuju svi mrtvi, no većina sudionika okruglog stola mišljenja je da bi zbog velikog simboličnog značenja tu raspravu o preseljenju "Oltara domovine" trebalo ostaviti za neko drugo vrijeme. (Hina) bdj sšh