HRVATSKO-TURSKI ODNOSI: ODNOSI PRIJATELJSTVA I SURADNJE

Piše: posebna izvjestiteljica Hine Branka RADMAN ANKARA, 6. veljače (Hina) - Hrvatska i Turska uspostavile su tijekom proteklog desetljeća vrlo dobre političke odnose, praćene brojnim susretima na svim razinama, nastojeći osobito posljednjih godina uspostaviti i što intenzivnije međusobne gospodarske i trgovinske veze.#L# Turska je u tom razdoblju u Hrvatskoj zadobila status prijateljske zemlje, aktivno angažirane na prostoru bivše Jugoslavije, koja je, posebno zahvaljujući svom utjecaju u Bosni i Hercegovini, odigrala značajnu ulogu u procesu definiranja odnosa između Hrvatske i BiH. Bivši turski predsjednik Suleyman Demirel, koji uživa reputaciju tradicionalnog prijatelja Hrvatske, pet puta se sastao s pokojnim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, a suradnja dviju zemalja razvijala se uz intenzivne bilateralne kontakte na svim područjima rezultirajući potpisivanjem preko 30 međudržavnih ugovora i sporazuma. Dobre političke odnose ne prate, međutim, i dovoljno razvijena gospodarska i trgovinska suradnja, redovito isticane kao područja od posebnog interesa za dvije zemlje. U dinamičnom turskom gospodarstvu, koje je 1999. ostvarilo 187,3 milijarde dolara bruto domaćeg proizvoda i bilježilo tijekom proteklog desetljeća visoke stope rasta od 5-8 posto, zasigurno bi se moglo naći više prostora za suradnju od onog kojeg ocrtava razina robne razmjene koja je 1999. (zadnje godine za koju postoje kompletni podaci) iznosila skromnih 38,6 milijuna dolara, uz izrazit hrvatski deficit od 20 milijuna dolara. Unatoč oscilacijama posljednjih godina, razina robne razmjene ne uspijeva dostići razinu od 61,8 milijuna dolara s početka 90-ih, te je unapređivanje gospodarske suradnje visoko na rang listi prioriteta u razvoju odnosa između dvije zemlje. Veličina tržišta s oko 65 milijuna stanovnika zasigurno bi trebala biti dobar poticaj za pokretanje konkretnih poslovnih projekata u zemlji u kojoj se u posljednjih deset godina broj stranih tvrtki gotovo utrostručio (1990.- 1856, 2000.- 5129). Hrvatska je posebice zainteresirana za suradnju u području infrastrukture, pomorskog, željezničkog i zračnog prometa, brodogradnje, turizma, bankarstva i investicija. Među do sada postavljenim konkretnim poslovnim projektima Hrvatske i Turske izdvaja se ugovoreni posao "Končara" o isporuci elektro i kontrolne opreme za tursku hidroelektranu "Menzelet" te zajednički posao s turskim proizvođačem crpki iz grada Samsuna ("Samsun Makina") vezan uz isporuku veće količine elektromotora. Končar je već ranije isporučio Turskoj 20 moderniziranih lokomotiva, a postoji interes za nastavkom te suradnje. HEP ima potpisan ugovor s turskom tvrtkom "Mitas" iz Ankare o isporuci čelične konstrukcije za dalekovod koji će povezivati Hrvatsku i Mađarsku, a hrvatski i turski avioprijevoznik imaju od 1998. potpisan ugovor o suradnji. Turska građevinska operativa zainteresirana je za projekte obnove i izgradnje cesta u Hrvatskoj pa tako turski koncern ENKA sudjeluje, u suradnji s američkim Behtelom, u izgradnji autoceste Zagreb-Bregana i Bosiljevo-Sveti Rok. Nedavno je prihvaćena i ponuda turskog ulagača "Uzel Group" za kupnju hotela "Dubravka" u Dubrovniku, koji je kupljen za 5,1 milijun DEM, a u njegovu se obnovu namjerava u iduće dvije godine uložiti blizu 6 milijuna DEM. Među projektima u razvojnoj fazi su i jadransko-jonska autocesta, veliki energetsko-irigacijski projekt GAP u Anadoliji, gradnja i remont turskih brodova u Hrvatskoj, uspostava brodskih i čarter linija, sudjelovanje više hrvatskih tvrtki u gradnji vodovoda od Mediterana preko Turske do Izraela te ulazak turskog kapitala u hrvatske banke i turizam. Dvije zemlje za sada nemaju potpisan ugovor o slobodnoj trgovini, no nakon nedavnog formalnog pokretanja pregovora Hrvatske s EU o potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju to bi moglo uslijediti vrlo skoro. Očekuje se da će potpisivanje tog ugovora dati snažan zamah razvoju za sada skromne gospodarske suradnje dviju zemalja. (Hina) br rb