DEFICIT U ROBNOJ RAZMJENI 3,5 MILIJARDI DOLARA

DEFICIT U ROBNOJ RAZMJENI 3,5 MILIJARDI DOLARA Hrvatsko je gospodarstvo u prošloj godini na strana tržišta izvezlo roba u vrijednosti od 4,39 milijardi američkih dolara, što je za 2 posto više nego u godini prije, a taj bi porast, iako skroman, mogao biti nagovještaj zaokreta u jačanju izvozne orijentacije. Vrijednost uvoza istodobno je povećana za 1,4 posto i, prema prethodnim podacima Državnog zavoda za statistiku, lani je u Hrvatsku uvezeno roba za 7,9 milijardi dolara. Pokrivenost uvoza izvozom je tek 55,5 posto i gotovo je na razini godine prije, dok je prošlogodišnji deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom premašio iznos od 3,5 milijardi dolara. Na vanjskotrgovinske razultate tijekom 2000. znatno je utjecalo kretanje tečaja američkog dolara, čija je vrijednost u odnosu na kunu lani osjetno ojačala (prosječan tečaj u izvozu bio je veći 16,3 posto u odnosu na godinu prije). O tome govori podatak da vrijednost izvoza izražena u kunama iskazuje rast za visokih 18,6 posto. Premda skroman, osvareni rast robnog izvoza izraženog u američkim dolarima, mogao bi ipak biti nagovještaj toliko potrebnog zaokreta u jačanju izvozne orijentacije Hrvatske. Povećanje izvoza i hrvatska je Vlada označila kao jedan od svojih ključnih ciljeva. Značajno je pritom da je lani u Europsku uniju zabilježen rast vrijednosti izvoza za 13,3 posto na gotovo 2,4 milijarde dolara, a u EU usmjereno je gotovo 55 posto ukupnog hrvatskog izvoza. Povoljim izvoznim kretanjima u prošloj su godini znatno doprinijeli kemijska industrija, sa ostvarenim izvozom od 529 milijuna dolara, što je 7,6 posto više nego godine prije, te naftna industrija čiji je izvoz naftnih derivata ostvaren u vrijednosti od 449 milijuna dolara zabilježio rast za 37,5 posto. Izvoz brodogradnje, od 640 milijuna dolara, bio je za 11,2 posto manji, a smanjenje vrijednosti izvoza zabilježile su i neke tradicionalne izvozne grane - poput proizvodnje odjeće - za 14,8 posto na 389 milijuna USD. Hrvatskim tekstilcima ova godina donosi znatno povoljnije uvjete za izvoz na tržište EU, budući da je 1. siječnja stupio na snagu ugovor koji u potpunosti liberalizira pristup hrvatskih tekstilnih proizvoda tom tržištu. Uz već raniju i tzv. asimetričnu liberalizacija trgovine s EU, promjene u carinskoj tarifi, stupanje na snagu početkom godine Ugovora o slobodnoj trgovini s BiH, članstvo u WTO-u, sve bi to zajedno trebalo dati snažnije razvojne impulse hrvatskom izvoznom gospodarstvu. Jačanju izvozno konkurentne proizvodnje trebale bi biti usmjerene i mjere ekonomske politike, koja je niz proteklih godina pogodovala uvozu i trgovini, a ne proizvodnji i izvozu. Pritom treba u vidu imati i činjenicu da su u pretvorbi i privatziaciji uništeni značajni izvozni kapaciteti. Kao ilustracija posljedica takve politike može poslužiti i podatak da je zbroj godišnjih deficita u robnoj razmjeni s inozemstvom za posljednjih šest godina iznosio negdje blizu 22 milijarde dolara. Uz sva pojednostavljenja koja takva matematika može donijeti (u međuvremenu promijenjena je i metodologija praćenja robne razmjene) ostaje činjenica da je to više nego jednogodišnji hrvatski bruto domaći proizvod (koji se primjerice za 1999. godinu procjenjuje na 20,2 milijarde USD. Gladeno na dulji rok, od 1992., kada je u robnoj razmjeni zabilježen suficit od 136 milijuna dolara, hrvatski robni izvoz slijedećih godina stagnira na razini od 4,2 do oko 4,5 milijardi dolara, dok se uvoz gotovo udvostručio (do rekordnih 9,1 milijardu dolara u 1997.). Usporedo s takvim izvozno-uvoznim kretanjima rastao je deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom - od 2,9 milijardi u 1995. do rekordnih 4,9 milijardi u 1997. - da bi se u posljednje tri godine smanjivao, na 3,9 milijardi u 1998. te na još uvijek visokih oko 3,5 milijardi u posljednje dvije godine.