ZAGREBAČKA BANKA: PRIJAVA PROTIV 6 SUDACA ZBOG ZLOUPORABE POLOŽAJA I OVLASTI

ZAGREB, 5. veljače (Hina) - Zagrebačka banka dd (ZABA) kaznenu prijavu protiv predsjednika Visokog trgovačkog suda Nenada Šepića i petoro sudaca Visokog i zagrebačkog Trgovačkog suda podnijela je zbog kaznenog djela protiv službene dužnosti - zlouporabe položaja i ovlasti, jer su "spor između Banke i tvrtke Tekstil vodili samovoljno i arbitrarno, što je rješenjem u prosincu 2000. godine potvrdio i Ustavni sud RH".#L# ZABA je Državnom odvjetništvu podnijela prijavu protiv troje sudaca Visokog trgovačkog suda - Radojice Sremca, Zdravka Junačka i Lucije Čimić te dviju sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu Branke Cerovski-Jasenković i Vesne Malenica. Kako se doznaje u ZABI, temeljem duga Banke tvrtki Tekstil od 1.100 kuna, sud je presudio kako ukupno s osnove kamate Zagrebačka banka treba isplatiti 5,4 milijuna kuna. Sudsko izvršenje te odluke, odnosno plaćanje presuđenog iznosa provedeno je u veljači 1996. No, tvrtka Tekstil, koja je u međuvremenu (prema mišljenju Banke nezakonito) privatizirana, pripojena je tvrtki Texhol i prestala postojati, inicira nastavak izvršenje navodeći kako spomenutim iznosom nisu namirena njihova potraživanja. Novi zahtjev premašuje 50 milijuna kuna. Kao posebnost nastavka izvršnog postupka u Zagrebačkoj banci navode kako sutkinja, Banku uopće nije izvijestila o tome, odnosno radilo se o "tajnom" sudskom postupku. Temeljem intervencije Državnog odvjetnika odluku suda o plaćanju 56 milijuna kuna tvrtki Tekstil Vrhovni sud RH ukida. No, usprkos takvoj odluci Vrhovnog suda, u nastavku postupka dug Zagrebačke banke je upeterostručen, odnosno dosegnuo je čak 263 milijuna kuna, o čemu, kako ističu u Banci, ponovno nisu obaviješteni. Na takav razvoj događaja, zahtjevom za zaštitu zakonitosti reagira Državni odvjetnik, a Ustavni sud nalazi kako su povrijeđena ustavna prava Zagrebačke banke na jednakost stranaka u postupku te pravo na pravično odlučivanje o pravima i obvezama. Ustavni je sud utvrdio i da Visoki trgovački sud RH Banci nije pružio učinkovitu zaštitu, prešavši takvim postupanjem svoje ovlasti uz postojanje opravdane sumnje da je odluka donesena "samovoljno, odnosno arbitrarno" te je privremeno obustavio ovrhu. U prosincu prošle godine Ustavni je sud prihvatio i ustavnu tužbu banke i utvrdio prekoračenje i zlouporabe ovlasti od strane Visokog trgovačkog suda u ovom predmetu. Ta je odluka Ustavnog suda i osnova na kojoj Zagrebačka banka temelji svoju kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu protiv šestero sudaca, pojašnjava se. U Zagrebačkoj banci također ističu kako je pred Trgovačkim sudom još 1992. započet postupak radi naplate potraživanja Banke od Tekstila, u iznosu od 27 milijuna njemačkih maraka. Presuda je na osnovu priznanja dužnika donešena, no, Tekstil ulaže žalbu zbog koje se presuda nakon čak tri godine ukida, 1998. godine vraća na ponovni postupak, a dugovanje nije naplaćeno. Iz toga je, službeni je stav Zagrebačke banke, razvidno kako u nizu postupaka koje Tekstil i Banka vode, prava Banke uopće nisu zaštićena, odnosno o njima se od 1992. godine uopće nije raspravljalo. Posljedice eventualne provedbe samovoljnih i arbitrarnih odluka spomenutih sudaca, smatraju u Zagrebačkoj banci, nadmašivale bi sam bančin problem. Utjecalo bi to i na ukupnu stabilnost hrvatskog financijskog, ali i pravosudnog sustava, što bi imalo dalekosežne posljedice i na cjelokupno društvo u smislu sumnje u funkcioniranje pravne države te dominacije samovolje nad pravom. Iako bi Banka financijski taj teret podnijela, ugrozilo bi se zbog takvog načina odlučivanja hrvatsko bankarstvo, komprimitirale državne institucije. Sve bi to, smatraju u Banci, dovelo i do negativnog publiciteta pa čak i utjecaja na međunarodni kreditni rejting Hrvatske. (Hina) rub db