FR-YU-interview-Vlada-Diplomacija-Izbori-Parlament FR-LE MONDE-3.2.-RAZGOVOR S ĐUKANOVIĆEM FRANCUSKALE MONDE3. II. 2001.'Crna Gora i Srbija dvije su različite države'S crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem razgovarao je
Christophe Chatelot: "- Kada će, po vašem mišljenju, Crna Gora biti neovisna?= Nakon izbora 22. travnja predložit ću novom parlamentu da organizira referendum koji bi se mogao održati koncem lipnja. Tada će puk odlučiti hoće li Crna Gora biti neovisna i međunarodno priznata republika. Već sam rekao da sam sklon tom izboru i optimist u pogledu rezultata referenduma.- Kako kanite promijeniti mišljenje međunarodne zajednice koja se protivi vašem planu?= Od svih tragedija koje je Balkan doživio, dvije su točke ostale neriješene: Kosovo, koje je najteži problem i Crna Gora. Ne treba zatvoriti oči pred jednim problemom pod izgovorom da je drugi teži, niti stati na bilo čiju stranu ŠSrbijeĆ. Ne kažem da je Europska unija to učinila, ali je ostavila takav dojam. Naš je cilj integracija u Europsku uniju. Dakle, nema bitnih neslaganja. Postoji nesporazum koji se može riješiti dijalogom. Međunarodna bi
FRANCUSKA
LE MONDE
3. II. 2001.
'Crna Gora i Srbija dvije su različite države'
S crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem razgovarao je
Christophe Chatelot:
"- Kada će, po vašem mišljenju, Crna Gora biti neovisna?
= Nakon izbora 22. travnja predložit ću novom parlamentu da
organizira referendum koji bi se mogao održati koncem lipnja. Tada
će puk odlučiti hoće li Crna Gora biti neovisna i međunarodno
priznata republika. Već sam rekao da sam sklon tom izboru i optimist
u pogledu rezultata referenduma.
- Kako kanite promijeniti mišljenje međunarodne zajednice koja se
protivi vašem planu?
= Od svih tragedija koje je Balkan doživio, dvije su točke ostale
neriješene: Kosovo, koje je najteži problem i Crna Gora. Ne treba
zatvoriti oči pred jednim problemom pod izgovorom da je drugi teži,
niti stati na bilo čiju stranu ŠSrbijeĆ. Ne kažem da je Europska
unija to učinila, ali je ostavila takav dojam. Naš je cilj
integracija u Europsku uniju. Dakle, nema bitnih neslaganja.
Postoji nesporazum koji se može riješiti dijalogom. Međunarodna bi
zajednica griješila ako ne bi htjela razgovarati s nama pod
izgovorom da bi to potaknulo odcjepljenje. To bi bilo neodgovorno.
Ne treba gurati glavu u pijesak pred problemom koji postoji između
Srbije i Crne Gore. On nije od jučer, niti je iz Miloševićeva doba.
Milošević je otišao, a problem je ostao.
- Unatoč demokratskim promjenama koje su se dogodile u Srbiji?
= Srbijanski demokrati i dalje vide Crnu Goru kao sastavni dio
Srbije. Varaju se. To su dvije stare i različite države.
- Što će Crna Gora dobiti izlaskom iz federacije?
= Federacija nije djelovala još u doba kada je imala šest republika,
zbog nejednakosti među njima. To je još izraženije otkako su samo
dvije. Nijedna zemlja nije bliskija Srbiji nego što smo mi. No među
nama ne može biti jednakopravnosti, pa zato mislimo da se u novoj
zajedničkoj državi crnogorski interesi ne mogu pravedno braniti.
Prije četiri godine počeli smo reformu gospodarstva i
demokratizaciju društva. Srbija mora utrošiti isto toliko vremena
da bi nadoknadila kašnjenje. Trebamo li je čekati? Tu su i očite
razlike u stajalištima o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom.
Svi nas ti razlozi potiču na osnutak dviju država.
- O čemu još možete pregovarati s Beogradom?
= Predlažemo da se nakon razdruženja dviju država osnuje savez
prema europskim standardima. U sklopu tog saveza mogle bi se
riješiti tri važne funkcije. Prvo, zajednički novac,
konvertibilan, s ciljem ulaska u područje eura. Drugo, obrana, sa
zajedničkom vojskom i s civilnim zapovjedništvom za svaku zemlju
posebno koje će nadopunjavati zajedničko zapovjedništvo za
strateške pravce. Također bi mogli dijeliti dio diplomatskih
dužnosti. Dakle, zapravo nije riječ o razvodu, već o ozdravljenju
naših odnosa. A mi smo spremni razgovarati o tomu sa Srbijom kada
ona to bude htjela."