RU-pravo-Vlada RU-SEGODNJA-30.1.-SLOBODA TISKA U RF RUSIJASEGODNJA30. I. 2001.Sloboda mišljenja živi (u okvirima koje joj je zadala vlast)Koliko je sloboda mišljenja uopće moguća u novom ustroju vlasti Vladimira Putina? Ovo i druga
pitanja Avtandil Culadze postavio je poznatim ruskim stručnjacima:Vjačeslav Nikonov, predsjednik zaklade 'Politika': " Prošle je godine Putin provodio politiku gušenja alternativnih središta moći. Jedno od takvih središta bila su neovisna glasila koja su u nekim slučajevima imala ulogu političkih stranaka. Zato se stanovito 'čišćenje' na tom polju uklapalo u Putinovo programsko načelo. Pritom je kremaljski vrh polazio od činjenice da državna glasila nisu nimalo gora od 'oligarhijskih'. No pitanje nije baš najbolje postavljeno. Kako se god danas ponašala glasila koja su neovisna od države, ona su dio građanskog društva. Neovisna su glasila jedan od oblika nadzora nad vlasti, i društvo je za njih zainteresirano. Možda Putin neovisna glasila promatra kao čimbenik novog ustroja društva pod njegovim vodstvom. Mislim da će ih biti u Rusiji. Prvo, predsjednik želi biti član kluba vodećih svjetskih čelnika. A članstvo u tom klubu nije spojivo s nesnošljivosti prema
RUSIJA
SEGODNJA
30. I. 2001.
Sloboda mišljenja živi (u okvirima koje joj je zadala vlast)
Koliko je sloboda mišljenja uopće moguća u novom ustroju vlasti
Vladimira Putina? Ovo i druga pitanja Avtandil Culadze postavio je
poznatim ruskim stručnjacima:
Vjačeslav Nikonov, predsjednik zaklade 'Politika': " Prošle je
godine Putin provodio politiku gušenja alternativnih središta
moći. Jedno od takvih središta bila su neovisna glasila koja su u
nekim slučajevima imala ulogu političkih stranaka. Zato se
stanovito 'čišćenje' na tom polju uklapalo u Putinovo programsko
načelo. Pritom je kremaljski vrh polazio od činjenice da državna
glasila nisu nimalo gora od 'oligarhijskih'. No pitanje nije baš
najbolje postavljeno. Kako se god danas ponašala glasila koja su
neovisna od države, ona su dio građanskog društva. Neovisna su
glasila jedan od oblika nadzora nad vlasti, i društvo je za njih
zainteresirano. Možda Putin neovisna glasila promatra kao čimbenik
novog ustroja društva pod njegovim vodstvom. Mislim da će ih biti u
Rusiji. Prvo, predsjednik želi biti član kluba vodećih svjetskih
čelnika. A članstvo u tom klubu nije spojivo s nesnošljivosti prema
glasilima. Dakako, nigdje u svijetu ne vole tisak, no pravila
lijepog ponašanja nalažu da se odnosi s njim urede, a ne da ga se
napada. Drugo, postoji pluralizam političkih interesa u zemlji
koji neovisnom tisku može omogućiti da preživi. Pritom se taj
pluralizam opaža unutar same vlasti. Treće, u Rusiji se očuvao
gospodarski pluralizam. To osigurava gospodarske temelje za
postojanje neovisnih mas-medija. Što se tiče događaja oko 'Media-
MOST-a', mislim da su ona pokazatelj prijetnje slobodi glasila. No
istodobno se ne bih usudio reći da za Putinova predsjednikovanja
neće biti mjesta slobodi glasila."
- Andrej Rjabov, stručnjak moskovske zaklade "Carnegie": "Sve što
se događa s glasilima posljedica je težnje koja prevladava u
društvu za nekakvim mirom, redom, normalizacijom života u zemlji. U
Jeljcinovu je sustavu jedini povod za pojavu jakih glasila
neovisnih o državi, bilo cjepkanje vlasti. Ono je osiguravalo
potreban pluralizam koji je tada postojao. Budući da sada tu
rascjepkanost počinje zamjenjivati nekakva konsolidacija,
ustroji vlasti žele dobiti razmjerno privržen i jedinstven
informacijski prostor. Isto se događa sa strankama, trgovinom itd.
No takva težnja naglo smanjuje mogućnost povratne veze između
institucija vlasti i društva. Ako izbiju gospodarske i političke
krize, znatno se povećava rizik od destabilizacije prilika."
- Sergej Markov, direktor Instituta za politička istraživanja:
"Vlast je utvrdila tri obrasca suradnje s glasilima. Prvi je
tržišni. Glasila koja mogu biti na tržištu bez ikakve pomoći,
nikoga ne uznemiravaju i potpuno su slobodna. U pravilu su to
novinski koncerni. No reklamno je tržište ograničeno, pa dio
glasila mora raditi i na političkom tržištu. Drugi se obrazac
temelji na težnji da se izgradi stabilan politički sustav kojim se
može upravljati. Zato treba nadzirati ustanove koje oblikuju javno
mišljenje. U Rusiji to ne rade stranke, kao u europskim zemljama,
već vodeće televizijske postaje. Kremlj ne gleda na televiziju kao
na mogućnost ostvarenja slobode mišljenja, nego slobode
propagande. Vlast je usmjerena na uspostavu poslušne demokracije u
zemlji i uvođenje nadzora nad vodećim glasilima, ponajprije nad
televizijskim postajama. Treći je obrazac ideološki. To je
liberalni pristup. Premda Rusija nije spremna za slobodu glasila,
misli se da vlast tomu mora pomoći. Zato će tiskana glasila dobiti
veću slobodu, dok će rasti pritisak na vodeće televizijske postaje.
Mora se reći da je stvarna prijetnja uspostave birokratskog nadzora
nad glasilima koja bi mogla zastupati Kremlj. U takvom obliku ona
neće zanimati publiku. U slučaju s NTV-om, Kremlj se našao u
nezgodnu položaju. Htio je, s jedne strane, staviti NTV pod nadzor,
jer ga promatra gotovo kao stranku. No, s druge, Putin može doći pod
utjecaj globalizacijskih težnja. Svjetska javnost ima svoje
medijske strukture gotovo u svim zemljama, osim Kine, dakako. Čini
mi se da nema razloga za ukidanje NTV-a. Po mom mišljenju, kontrolni
se paket televizijske postaje mora prodati stranom ulagaču kako bi
NTV zastupao svjetsko javno mišljenje u Rusiji. I kako bi svi to
znali. U tom će slučaju NTV imati bitnu ulogu. Ako se od NTV načini
neka vrsta preslike ORT-a ili RTR-a, to će, kao prvo, biti
pogibeljno jer se protivi globalizacijskim težnjama, a drugo,
utjecat će na kvalitetu NTV-a koji je sam po sebi velika
vrijednost."