ZAGREB/CAMP ZEIST, Nizozemska, 30. siječnja (Hina) - Presuda dvojici Libijaca optuženih da su 1988. ubili 270 ljudi rušenjem Boeinga 747 američke kompanije Pan Am nad škotskim mjestom Lockerbiem bit će donesena u srijedu, objavili su
u utorak škotski suci koji vode taj proces.
ZAGREB/CAMP ZEIST, Nizozemska, 30. siječnja (Hina) - Presuda
dvojici Libijaca optuženih da su 1988. ubili 270 ljudi rušenjem
Boeinga 747 američke kompanije Pan Am nad škotskim mjestom
Lockerbiem bit će donesena u srijedu, objavili su u utorak škotski
suci koji vode taj proces. #L#
Suđenje se odvija na posebnom škotskom sudu u Camp Zeistu (kod
Utrechta), bivšoj američkoj zračnoj bazi u Nizozemskoj. Iskazi
svjedoka i odvjetnika trajali su 84 dana, a 18. siječnja suci su se
povukli na vijećanje o presudi.
"Kao što smo objavili na dan posljednje odgode suđenja, nismo u
poziciji da danas objavimo presudu. Možemo vas ipak obavijestiti da
ćemo presudu moći izreći sutra", rekao je predsjedavajući sudac
Lord Sutherland.
Abdelu Basetu al-Megrahiju (48) i Al-Aminu Halifi Fahimu (44)
prijete doživotne kazne zatvora u Glasgowu ako ih se proglasi
krivima za podmetanje bombe u zrakoplov koji je 21. prosinca 1988.
letio iz Londona za New York.
Bomba je bila skrivena u radiokasetofonu, a s kovčegom bez pratnje
na put je poslana s Malte, preko Frankfurta za New York preko
Heathrowea.
U eksploziji je poginulo 259 putnika i članova posade te 11
stanovnika Lockerbiea. Među poginulim putnicima bilo je 189
Amerikanaca.
Gradić je danas zaštićen zonom zabrane letenja, a stanovnici se još
uvijek prisjećaju te noći kada je "kišila vatra, tekuća vatra,...
sjedala, odjeća, staklo" "Bilo je kao kod atomske bombe, jarko
crveno s gljivom plamena. Mogla se osjetiti vrućina", tvrde
svjedoci.
Tri godine kasnije, Sjedinjene Države i Velika Britanija optužile
su dotičnu dvojicu Libijaca za taj teroristički napad.
Libija je odmah opovrgnula svoju upletenost, no postavljanjam
raznih uvjeta uporno je Zapadu odbijala izručiti osumnjičenike.
FBI je čak ponudio i rekordnu nagradu od četiri milijuna američkih
dolara za podatke koji bi omogućili njihovo uhićenje.
Vijeće sigurnosti UN-a Libiji je stoga 1992. uvelo sankcije koje
uključuju embargo na zračni promet, prodaju oružja i zamrzavanje
financijske imovine te ih, zbog libijske ustrajnosti, iste godine i
pooštrilo.
Sankcije su Libiji, prema njezinim procjenama, nanijele 23.5
milijardi američkih dolara štete i time je ipak postupno prisilile
na mijenjanje stajališta.
Libijski vođa Moamer Gadafi prvotno je odbijao izručiti
osumnjičenike tvrdeći da su oni slobodni predati se sami. Libijski
dužnosnici zatim su tražili da im se sudi u nekoj trećoj zemlji,
naravno, samo ako se sami predaju.
Tek deset godina nakon pada zrakoplova, u travnju 1998. odvjetnik
osumnjičenika dogovorio se s obiteljima žrtava o mogućem
održavanju suđenja u Nizozemskoj prema škotskom zakonu. To su nešto
kasnije prihvatile sve zemlje u sporu kao i Vijeće sigurnosti UN-
a.
Napokon, Libija je uz veliko odobravanje međunarodne zajednice
dvojicu terorista izručila 5. travnja 1999. Idućeg dana oni su
optuženi za ubojstvo 270 ljudi.
Uskoro su suspendirane i UN-ove sankcije. Financijske sankcije
suspendirale su Britanija i EU, no ne i SAD.
Suđenje je počelo 3. svibnja 2000. u Camp Zeistu uz zabranu pristupa
britanskim i američkim televizijskim i radijskim postajama.
Optuženici su, kako se i očekivalo, prethodno izjavili da se ne
osjećaju krivima.
Zanimljivo je da su u 84 dana suđenja suci saslušali 235 svjedoka,
od čega samo troje u ime obrane koja je, između ostalog, tvrdila da
su bombaški napad izvele dvije palestinske terorističke skupine.
Radikalna palestinska skupina Abu Nidal optužila je pak Libiju.
Za tužitelje je svjedočio i bivši libijski agent američke Središnje
obavještajne službe (CIA) poznat kao Abdul Mažid Giaka predočivši
sudu svoje povjerljive podatke, što je bilo prvi put da je CIA
predala takve dokaze jednom stranom sudu.
Iskazi svjedoka popunili su 10.232 stranice. Tužitelji su
predočili i gotovo 180.000 dokaza, što je rezultat najveće istrage
o ubojstvu u britanskoj povijesti.
Škotski suci odlučuju između tri moguće presude: krivi, nisu krivi
i nije dokazano. U posljednja dva slučaja dvojica Libijaca bili bi
oslobođeni optužbi.
Kakva god bila, presuda bi mogla dovesti do potpunog ukidanja UN-
ovih sankcija Libiji ako ona ispuni određene uvjete, smatra jedan
neimenovani dužnosnik Foreign Officea.
Ti uvjeti uključuju prekid svih oblika terorističkih aktivnosti,
predavanje svih podataka koje Libija posjeduje o bombaškom napadu i
isplatu odgovarajuće naknade žrtvama ako optuženici budu
proglašeni krivima.
Čak i u slučaju takve presude, sankcije neće automatski biti
ukinute, istaknuo je dužnosnik.
Očekuje se da će presuda dovesti i do revizije britanskih odnosa s
Libijom. Iako su puni diplomatski odnosi između dvije zemlje
ponovno uspostavljeni 1999., stajalište libijske vlade prema
presudi bit će ključno za buduće odnose, tvrde izvori iz britanske
vlade.
(Hina) zt sd
(Hina) zt sd