AT-E-US-ŠPIJUNAŽA-Špijunaža AU-24.I.-SN-AMERIČKA GOSPODARSKA ŠPIJUNAŽA AUSTRIJASALZBURGER NACHRICHTEN24. I. 2001.Srdačni pozdravi iz SAD-a"Američki kolege slavnog agenta Jamesa Bonda sve se više usredotočuju na gospodarsku špijunažu.
Time su devedesetih godina europska poduzeća oštetili za narudžbe u vrijednosti od više desetaka milijarda dolara. Tako piše u izvješću britanskog novinara Duncana Campbella, izrađenom po nalogu Europskog parlamenta. Poseban odbor parlamenta ustrojen za istraživanja o britansko-američkom špijunskom sustavu 'Echelon', ovih se dana bavio time.Slomom Sovjetskog saveza zapadni su špijuni izgubili svoj najvažniji cilj prisluškivanja. Kako bi se spriječio nedostatak zadaća za tajne obavještajne službe (samo je National Security Agency (NSA) iz SAD-a u jednom desetljeću izgubila 15 posto osoblja i 20 posto proračuna) špijuni su potražili nove poslove.Po Campbellovim podacima najprije je predsjednik George Bush stariji odgovarajuće prepolarizirao strategiju špijunaže. Bill Clinton je sustav izgradio tako da američka poduzeća imaju izravnu korist od informacija dobivenih na taj način i da se otkrića špijuna
AUSTRIJA
SALZBURGER NACHRICHTEN
24. I. 2001.
Srdačni pozdravi iz SAD-a
"Američki kolege slavnog agenta Jamesa Bonda sve se više
usredotočuju na gospodarsku špijunažu. Time su devedesetih godina
europska poduzeća oštetili za narudžbe u vrijednosti od više
desetaka milijarda dolara. Tako piše u izvješću britanskog
novinara Duncana Campbella, izrađenom po nalogu Europskog
parlamenta. Poseban odbor parlamenta ustrojen za istraživanja o
britansko-američkom špijunskom sustavu 'Echelon', ovih se dana
bavio time.
Slomom Sovjetskog saveza zapadni su špijuni izgubili svoj
najvažniji cilj prisluškivanja. Kako bi se spriječio nedostatak
zadaća za tajne obavještajne službe (samo je National Security
Agency (NSA) iz SAD-a u jednom desetljeću izgubila 15 posto osoblja
i 20 posto proračuna) špijuni su potražili nove poslove.
Po Campbellovim podacima najprije je predsjednik George Bush
stariji odgovarajuće prepolarizirao strategiju špijunaže. Bill
Clinton je sustav izgradio tako da američka poduzeća imaju izravnu
korist od informacija dobivenih na taj način i da se otkrića špijuna
ugrađuju u gospodarsku politiku SAD-a, primjerice kod međunarodnih
pregovora.
Trikovi se usredotočuju na priključke na telefonske vodove - dakle
prisluškivanje razgovora i preslikavanje faksova - kao i hvatanje
podataka koji se prenose radijom ili satelitom. Za to se koristi
sustav 'Echelon' koji je SAD izgradio poslije Drugog svjetskog rata
zajedno s Kanadom, Velikom Britanijom, Australijom i Novim
Zelandom i stalno ga osuvremenjuje.
Do kraja devedestih godina američka su poduzeća zahvaljujući
špijunaži navodno dobila izvozne naloge u vrijednosti od 150
milijarda američkih dolara (140 milijarda eura). Po Campbellu
europske su tvrtke izgubile najmanje dvoznamenkasti iznos u
milijardama dolara, jer su američke tvrtke zahvaljujući tajnim
obavijestima špijuna koji rade po nalogu američke vlade,
preotimnale narudžbe. Primjerice: zrakoplovi i oprema za 6
milijarda dolara Saudijskoj Arabiji, sateliti za 300 milijuna
dolara Indoneziji, elektrana za 2,5 milijarde dolara Indiji.
Amerikanci svoju špijunažu opravdavaju time da europska poduzeća
pokušavaju podmićivati nalogodavce ili da i inače poslove sklapaju
na nepošten način. Tako je bivši direktor CIA-e James Woolsey
izjavio: 'Špijuniramo vas (Europljane), jer vi podmićujete'. Da
Europljani ilegalnim potezima pokušavaju nadoknaditi nedostatnu
kakvoću svojih proizvoda.
Prema Campbellu nema razloga za pretpostavku da američke tvrtke
nikad nisu podmićivale. Osim toga, da Amerikanci na veliko pokazuju
'nemoral' koji ne obuhvaća samo podmićivanje i prijevaru, nego i
subvencije i pritisak na vlade. Nadalje, da američka
administracija nije nikad predočila dokaze o da o Europljani
podmićuju.
Najjače pogođene američkom špijunažom mogle bi biti francuske
tvrtke (s pogledom na skandale oko Credit Lyonnais ili Elf
Aquitaine ne čudi optužba za korupciju). S velikim razmakom
Francuze slijede njemačka i britanska poduzeća. Osim Europljana,
na nišanu američke špijunaže i japanske su tvrtke" - izvješćuje
Hedwig Kainberger.