IT-24.I- LA REPUBBLICA-KOŠTUNICA-DEL PONTE

ITALIJA LA REPUBBLICA 24. I. 2001. Ratni zločinci - led između Carle Del Ponte i Koštunice "Palača saveznog predsjedništva, 23. siječnja, hladna nakupina armiranog betona sjeverno od prijestolnice onoga što je ostalo od federacije. Zapamtite taj datum i to mjesto, jer se ovdje tanka nit odnosa između Haaškog suda i nove Srbije Vojislava Koštunice možda zauvijek prekinula. Ni Slobodan Milošević, ni njegovi sukrivci za balkanski genocid nikad neće biti predani međunarodnoj pravdi. Sve je završilo i gore nego što je počelo. (...) Morali biste vidjeti grimasu bijesa tužiteljice Carle Del Ponte kada je provirila iza dvokrilnih drvenih vrata dvorane za sastanke gdje se 130 minuta uzaludno raspravljalo o međunarodnom pravu, dok je zahtjeve Haaga gutala močvara balkanske diplomacije. Morali biste uhvatiti taj njezin pogled, na trenutak upućen prostoru koji ju je čekao, i scenografiji namjerno zamišljenoj da je opet ponizi (nakon desetminutnog čekanja na koje je prisiljena u predvorju pred vratima Koštuničina ureda, s kaputom u ruci). S desne strane stolac predsjednika Koštunice ukrašen srpskim dvoglavim orlom. Lijevo njegov anonimni blizanac. U pozadini zastava jugoslavenske federacije. Nijedan ukras sa znakom Ujedinjenih naroda, nijedan mali natpis koji bi pokazivao tko će govoriti uz predsjednika. I tako je počelo. K vragu protokol i zajednička izjava. (...) Nema prostora za bilo kakvu vrstu dogovora (suđenje u Beogradu). Ne vrijedi ni ustavni prigovor koji su u posljednje vrijeme iznosili Srbi. Odnosno, zabranu izručenja jugoslavenskih građana. 'Međunarodni sud ima nadnacionalnu nadležnost, on nije pravosudno tijelo neke strane države. Uz to, njegovu legitimnost i procedure Jugoslavneska je federacija priznala službenim dokumentom koji je potpisao baš Slobodan Milošević nakon daytonskih mirovnih sporazuma'. Eto to je Carla Del Ponte bacila u lice pravniku Koštunici. Potegnuvši uz to sablast koja može više od ostalih, vjerojatno, utjecati na zemlju koja je gospodarski na koljenima. Podvrgavanje, od sada na dalje, bilo kojeg oblika financijske pomoći međunarodne zajednice jednom jednostavnom uvjetu: da Srbija pokaže kako želi poštovati međunarodne obveze predajući osobe koje se traži zbog ratnih zločina. Osim toga, kao mjera ponora koji danas dijeli Haag od palače saveznoga predsjendištva, od jučer ne stoji samo hladnoća jednog susreta koji je počeo loše, a završio još gore. Tu je i obveza koju je jučer u 16 sati u sjedištu Fundacije za zaštitu ljudskih prava, Carla Del Ponte preuzela prema srpskom odvjetniku koji predstavlja 13 od 16 obitelji žrtava NATO-ova bombardiranja sjedišta Srpske državne televizije, RTS-a, 22. travnja 1999. Haag ima dokaze da je NATO o tom bombardiranju obavjestio Slobodana Miloševića, vrh socijalističke partije, upravu televizije, kako bi omogućio pravodobno napuštanje zgrade. Ima, dakle, dokaze da je pokolj 'namjerno isplanirao' Milošević kako bi užasnuo zemlje Atlantskog Saveza. Ti će dokazi, dakle, sljedećih tjedana biti predani obiteljima žrtava, kako bi se mogla zatražiti odšteta na sudu. Ali na nekom beogradskom sudu i od obitelji Milošević. Iste one koja s visina brežuljka Dedinje u ovim satima u tišini promatra 'prvi put' tužiteljice u Beograd i uzda se u nacionalističku svjetinu. Onu koja je danas, od 11 do 13 sati, pozvana sa stupaca obiteljskog dnevnika '24 sata' da se podigne protiv 'babe iz Haaga'", piše Carlo Bonni.