IT-STAMPA-22.1.-RAZGOVOR S KOŠTUNICOM

ITALIJA LA STAMPA 22. I 2001. Razgovor s Koštunicom "(?) Da jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica nije baš proamerički raspoložen, i da nije sklon predati stvarne ili pretpostavljene ?ratne zločince? jasno je već dugo, no tri mjeseca nakon preuzimanja vlasti njegova stajališta postaju sve jasnija, a događaji povezani s osiromašenim uranom učinili su ih nepomirljivijima. Prekjučer je kazao novinarima: ?Ispričavam se svima no imam tri stotine zahtjeva za interview i kad bih ih prihvatio, ne bih više imao vremena za rad.' Za Stampu je napravio iznimku. - Gospodine predsjedniče, prije nekoliko dana nazvali ste NATO-ova bombardiranja ?kriminalnom akcijom'. No što je bilo ?kriminalnije': korištenje projektila s uranom, pogođeni ciljevi ili sama činjenica da se bombardiralo? = Bombardiranja su po sebi bila zločin. S tom kampanjom terora prekršeni su Ženevska konvencija, međunarodni zakoni, cijeli sustav odnosa izgrađen nakon Drugog svjetskog rata kao i osnovne moralne norme. Bombardiranje putničkoga vlaka ili kolone izbjeglica ili bolnica i naftnih rafinerija ne može se drukčije nazvati: posrijedi je bio zločin. (?) - Koje je najveće štete pretrpjela vaša zemlja? = NATO-ova bombardiranja oduzela su život 2500 civila, od kojih su četvrtina bili djeca, uz oko 600 djelatnika policije. Broj ranjenih je i mnogo veći, a najveća šteta je nanijeta infrastrukturi zemlje. Jako velik broj poduzeća prestao je raditi. Sve u svemu, cijela je Jugoslavija bila žrtva NATO-ovih bombardiranja i uistinu je cinična pomisao da je Kosovo pretrpjelo najveće štete nakon bombardiranja za njegov ?spas?. - Koliko će vremena trebati da se poprave te štete? = Sigurno još mnogo desetljeća. Pa i ako uspijemo biti posebno brzi i učinkoviti u obnovi, revitalizaciji zemlje, te štete i taj prekid razvoja bit će jako teško prevladati. - ?G17?, skupina nezavisnih ekonomista, procijenila je štete izazvane bombardiranjima na najmanje 3,4 milijarde dolara. Miloševićev je režim kazao 100 milijardi? = Samo štete na elektroenergetskom sustavu Srbije uvelike prelaze 3 milijarde dolara. Stoga mi se sveukupna procjena od 100 miljardi dolara čini realnom, posebice ako se uzme u obzir prekid brojnih sustava proizvodnje. - I vi ćete tražiti ratne odštete? = Pojavi li se mogućnost zahtjeva za ratnom odštetom, najprije će neka međunarodna organizacija morati utvrditi stvarnu prirodu onoga što se eufemistički i cinično nazvalo ?humanitarna zračna kampanja?. U ovom trenutku još si ne možemo dopustiti da zemlju angažiramo u tom Sizifovu poslu, energija koja nam ostaju nakon toliko godina izolacije, lošeg vođenja gospodarstva, gospodarskih sankcija i bombardiranja vrlo je mala. - A kada bi taj ?posao? počeo kako će se Jugoslavija ponašati? Hoće li tražiti odštete na temelju neke ljestvice odgovornosti? = Neka ljestvica odgovornosti postoji, prirodno, u istoj mjeri u kojoj postoje utjecaji moći u Atlantskom savezu i vojna moć pojedinih zemalja. Znamo točno tko je bio tvorac zamisli o agresiji, tko je napravio najveći broj napada. Sjedinjene Američke Države, i nedvojbeno su njihove odgovornosti najveće".