HR-komentari-Politika IT-REPUBBLICA-18.1.-TUĐMANOVI TAJNI SPISI ITALIJA LA REPUBBLICA18. I. 2001.Tuđmanovi tajni spisi UN-ovu sudu"Zagreb je popustio. Cijeli tajni arhiv bivšega hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana bit će predan
haaškom Međunarodnom sudu za zločine u bivšoj Jugoslaviji. Milijuni papira, zabilješki i državnih zapisnika, stotine sati telefonskih i osobnih razgovora preminulog predsjednika koji su opsesivno snimani te potom zapisani u vrijeme sukoba najprije sa Srbijom a zatim s Bosnom, njegove odluke za vojne snage i službe sigurnosti, bit će na raspolaganju istražiteljima tužiteljice Carle Del Ponte. Dogovor je postignut u ponedjeljak u Zagrebu, nakon šest sati razgovora Carle Del Ponte, hrvatskoga predsjednika Mesića i premijera Račana. Hrvatska, sve u svemu, pristaje otvoriti sef koji čuva ratne tajne. Maknuti, dakle, oznaku državne tajne koja je stavljena nakon Tuđmanove smrti na cijelu dokumentaciju na razdoblje ne kraće od 30 godina. Ta je odluka plod osjetljiva kompromisa s Haagom, ostvarena kroz tumačenje hrvatskih ustavnih zakona. Sa zadovoljstvom ju je pohvalila Florence Hartmann, glasnogovornica Carle Del Ponte, koja sad govori o ?povratku odnosa između Haaga i
ITALIJA
LA REPUBBLICA
18. I. 2001.
Tuđmanovi tajni spisi UN-ovu sudu
"Zagreb je popustio. Cijeli tajni arhiv bivšega hrvatskog
predsjednika Franje Tuđmana bit će predan haaškom Međunarodnom
sudu za zločine u bivšoj Jugoslaviji. Milijuni papira, zabilješki i
državnih zapisnika, stotine sati telefonskih i osobnih razgovora
preminulog predsjednika koji su opsesivno snimani te potom
zapisani u vrijeme sukoba najprije sa Srbijom a zatim s Bosnom,
njegove odluke za vojne snage i službe sigurnosti, bit će na
raspolaganju istražiteljima tužiteljice Carle Del Ponte. Dogovor
je postignut u ponedjeljak u Zagrebu, nakon šest sati razgovora
Carle Del Ponte, hrvatskoga predsjednika Mesića i premijera
Račana. Hrvatska, sve u svemu, pristaje otvoriti sef koji čuva
ratne tajne. Maknuti, dakle, oznaku državne tajne koja je stavljena
nakon Tuđmanove smrti na cijelu dokumentaciju na razdoblje ne kraće
od 30 godina. Ta je odluka plod osjetljiva kompromisa s Haagom,
ostvarena kroz tumačenje hrvatskih ustavnih zakona. Sa
zadovoljstvom ju je pohvalila Florence Hartmann, glasnogovornica
Carle Del Ponte, koja sad govori o ?povratku odnosa između Haaga i
Hrvatske na pravi kolosijek?.
Kako bi se zaobišla prepreka tajnosti arhiva i preduhitrila navala
vjerojatne reakcije nacionalista, predsjedništvo i vlada u Zagrebu
složili su se s Haagom da je, iako hrvatski ustav nameće tajnu, isto
tako istina da ista ustavna povelja to pravilo podvrgava poštivanju
međunarodnih obveza zemlje. Dakle, tajna i zabrana predaje arhiva
nastavit će vrijediti u Hrvatskoj, no Haaškome sudu, koji se smatra
punopravnim dijelom međunarodnih obveza koje je potpisao Zagreb,
neće spriječiti uvid u materijal (mada s obvezom daljnjeg
neširenja).
Pregovori nisu bili jednostavni i deblokirala ih je mogućnost koju
je iznijela Carla Del Ponte u ime međunarodne zajednice: da se
hrvatsko ustrajanje na tajnosti arhiva shvati kao odbijanje
suradnje, uz posljedice na planu gospodarske pomoći zemlji. To je
argument koji je, kako se čini, Carla Del Ponte sad spremna iznijeti
u skorim razgovorima u Beogradu (od 23. do 25. siječnja) i koji bi
mogao razbiti, ili bar okrnjiti, nacionalističku frontu odbijanja
predaje Miloševića, Karadžića i Mladića."