US-KRIZA-Obrana-Diplomacija-Organizacije/savezi-Ratovi US-CSM-16.1.-POVLAČENJE AM. SNAGA S BALKANA SJEDINJENE DRŽAVETHE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR16. I. 2001.Povlačenje američkih snaga s Balkana za Busha neće biti lako"I prije nego što
je ušao u Bijelu kuću, George W. Bush otkriva kako je neke ciljeve koje je iznio još za vrijeme predsjedničke kampanje lakše ostvariti teoretski nego u praksi.Za vrijeme kandidature, Bush i njegovi savjetnici napadali su Clintonovu administraciju zbog zanemarivanja oružanih snaga i pogoršavanja stanja ionako slabe razine vojne spremnosti slanjem prevelikoga broja vojnika u inozemstvo. Preciznije, Bush je govorio o otprilike 11.000 američkih vojnika na Balkanu, koji održavaju mir nakon ratova u Bosni i na Kosovu. Bush je kazao kako će povući te vojnike jer Balkan nije jedan od glavnih interesa SAD-a.Pogled izbliza, međutim, otkriva složenu situaciju koja bi mogla utjecati na najmanje dva područja u svijetu koja jesu od ključnih interesa za SAD: Europu i Rusiju. Bush u međuvremenu već ublažava svoje izjave o defitnitivnom povlačenju s Balkana. (...) Ipak, Bush istodobno namjerava postupno povući američke vojnike s tog područja. Vjerojatno će i u slučaju novih kriza Bush oklijevati svoje vojnike ponovno poslati na Balkan.
SJEDINJENE DRŽAVE
THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR
16. I. 2001.
Povlačenje američkih snaga s Balkana za Busha neće biti lako
"I prije nego što je ušao u Bijelu kuću, George W. Bush otkriva kako
je neke ciljeve koje je iznio još za vrijeme predsjedničke kampanje
lakše ostvariti teoretski nego u praksi.
Za vrijeme kandidature, Bush i njegovi savjetnici napadali su
Clintonovu administraciju zbog zanemarivanja oružanih snaga i
pogoršavanja stanja ionako slabe razine vojne spremnosti slanjem
prevelikoga broja vojnika u inozemstvo. Preciznije, Bush je
govorio o otprilike 11.000 američkih vojnika na Balkanu, koji
održavaju mir nakon ratova u Bosni i na Kosovu. Bush je kazao kako će
povući te vojnike jer Balkan nije jedan od glavnih interesa SAD-a.
Pogled izbliza, međutim, otkriva složenu situaciju koja bi mogla
utjecati na najmanje dva područja u svijetu koja jesu od ključnih
interesa za SAD: Europu i Rusiju. Bush u međuvremenu već ublažava
svoje izjave o defitnitivnom povlačenju s Balkana. (...) Ipak, Bush
istodobno namjerava postupno povući američke vojnike s tog
područja. Vjerojatno će i u slučaju novih kriza Bush oklijevati
svoje vojnike ponovno poslati na Balkan.
'Izgledi za dodatne humanitarne intervencije u sljedeće četiri
godine male su ili nikakve', kazao je John Hulsman, analitičar
zaklade "Heritage" (...). To ne znači da će SAD postati izolirane,
tvrdi Hulsman, nego to da će Bushovi suradnici primjenjivati
'realistički internacionalizam'. Takva bi politika značila znatan
odmak od politike Clintonove vlade, koju su kritizirali i u zemlji i
u inozemstvu jer je intervenirala prečesto i bez jasnoga plana.
Bushov kandidat za mjesto državnog tajnika, umirovljeni general
Colin Powell, kazao je kako SAD slijede konkretna pravila kada je u
pitanju slanje vojnika u inozemstvo. Takozvana 'Powellova
doktrina', koja je razvijena dok je general bio u Reaganovoj vladi
(...), traži intervenciju samo kad su ugroženi glavni američki
interesi i kad su iscrpljena sva druga sredstva utjecaja na
određenu situaciju. Osim toga, akcija mora biti brza, snažna i
definirana, a potporu bi joj morao davati i američki narod i
Kongres.
Ipak, tek će se vidjeti je li Powellova doktrina još primjenjiva u
svijetu koji se znatno promijenio od vremena Reaganove vlade.
Jednako je nejasno jesu li Powellovi prioriteti još isti (...). 'Ne
smijemo zaboraviti da je Powellova doktrina osmišljena u vrijeme
kada je on bio zapovjednik združenog stožera', kazao je dužnosnik
State Departmenta. 'Sada ima potpuno drukčije odgovornosti.'
U slučaju Balkana, povlačenje američke vojske imalo bi velike
posljedice. Provede li se prebrzo, moglo bi frustrirati europske
saveznike koji bi Amerikance morali zamijeniti uz ograničene vojne
resurse. Bushova vlada možda i ne želi stvarati dodatne napetosti u
vrijeme kada ima većih problema koje mora riješiti s Europljanima i
Rusima. Jedan je izgradnja nacionalne raketne obrane, koju Bushova
vlada želi provesti u djelo, no čemu se ostatak svijeta protivi.
Drugi je izvor napetosti širenje NATO-a, za što se zauzimaju SAD.
Povlačenje SAD-a s Balkana imalo bi velik utjecaj i na terenu,
posebice na Kosovu. Kosovski Albanci, koje su SAD dosad podržavale,
žele neovisnost. No Srbi, koji mijenjaju image izabravši novu
demokratsku vladu, žele da pokrajina ostane dijelom Srbije. Zbog
tih suprotnih ciljeva, Europljani bi, ako ih se ostavi same na
Kosovu, mogli imati velikih problema.
'To bi nanijelo ozbiljnu političku štetu našim saveznicima iz NATO-
a', tvrdi dužnosnik State Departmenta. 'Dali bismo signal da
povlačimo crtu i bježimo ostavljajući problem Europljanima.'
Jeffrey Gedmin, stručnjak za europske probleme pri American
Enterprise Institute, koji je upoznat s razmišljanjem nove vlade,
priznaje da bi povlačenje SAD-a bilo štetno. 'Moglo bi uzrokovati
znatne probleme na terenu, no dok je god problem pod kontrolom i ne
širi se na susjedne zemlje, možemo živjeti s tim.'
SAD istodobno, tvrdi, moraju više pozornosti posvetiti svome
odnosu s Europom i moraju izbjegavati govoriti europskim čelnicima
kako da upravljaju svojim državama (za što je optužena državna
tajnica Madeleine Albright).
Gedmin tvrdi da će se, kada EU postane zrelija, pokušati
transformirati iz gospodarskog saveza u političkog igrača. 'Biti
će mnogo borbe za položaj, a mi moramo pažljivo pratiti taj
proces'", piše Justin Brown.