BEOGRAD, 21. prosinca (Hina) - Bespotrebno je u ovom trenutku prejudicirati sudbinu aktualnog predsjednika Srbije i haaškog optuženika Milana Milutinovića kojem 5. siječnja istječe predsjednički mandat, izjavio je u subotu za
beogradsku televiziju Studio B pomoćnik jugoslavenskog ministra pravosuđa Nebojša Šarkić.
BEOGRAD, 21. prosinca (Hina) - Bespotrebno je u ovom trenutku
prejudicirati sudbinu aktualnog predsjednika Srbije i haaškog
optuženika Milana Milutinovića kojem 5. siječnja istječe
predsjednički mandat, izjavio je u subotu za beogradsku televiziju
Studio B pomoćnik jugoslavenskog ministra pravosuđa Nebojša
Šarkić.#L#
"Nakon isteka mandata, s Milutinovićem se mogu dogoditi razne
stvari. Moguće je da se on dobrovoljno preda, ili da ga Haaški sud ne
traži, ili da mu dopusti obranu sa slobode, kao i da dođe do njegovog
prinudnog privođenja ako ne pristane na suradnju", kazao je
Šarkić.
On je dodao da pismo glavne tužiteljice Carle del Ponte, kojim ona
traži da se odmah po isteku mandata Milutinovića preda Međunarodnom
kaznenom sudu, još nije stiglo saveznom ministru pravosuđa Savi
Markoviću.
Šarkić je u interviewu za današnji broj beogradskog dnevnika Glas
javnosti rekao da je oštar ton jučerašnje konferencije za novinare
Carle del Ponte "posljedica tankih optužnica Del Ponteove, koja
zbog toga gubi strpljenje", te dodao da "što je lošija u
optužnicama, agresivnija je u zahtjevima".
"Odluka Haaškog suda nalaže Tužiteljstvu da mora specificirati
zahtjev, odnosno tražiti konkretne dokumente, a ne opći uvid u
dokumentaciju", kazao je Šarkić, ilustrirajući "apsurdnost
zahtjeva Tužiteljstva" situacijom kad je ono tražilo cjelokupnu
televizijsku arhivu vezanu za Kosovo, "što su sati i sati programa,
pa smo im rekli da odrede ljude koji će pregledati snimke i vide što
im od toga treba".
I jugoslavenski ministar policije Zoran Živković kazao je
novinarima da "ne postoji bilo koja država na svijetu koja bi
dopustila bilo kome da vršlja po državnom arhivu", dodavši da SR
Jugoslavija na svaki konkretan zahtjev Tužiteljstvu uputila
precizan odgovor uz prethodno ispoštovanu proceduru za skidanje
oznake državne tajne s dokumenata, ali da je Tužiteljstvo uputilo
SRJ i "desetak potpuno besmislenih zahtjeva" za koje bi "svatko
znao da se oni ne mogu naći u državnom arhivu".
Jugoslavenski ministar vanjskih poslova Goran Svilanović,
odbijajući komentirati tvrdnje glavne tužiteljice da je odbio
unaprijed dogovoreni telefonski razgovor s njom, upozorio je da je
bez potpune suradnje s Haaškim sudom "nemoguće zamisliti bilo kakav
napredak SRJ u europskim integracijama", te na dvodnevnom skupu
jugoslavenskih politologa u Beogradu kazao da će to pitanje biti i
2003. godine "glavna odrednica" u odnosu SRJ i svijeta.
"Uhićenje i isporučivanje Slobodana Miloševića Haaškom sudu
podijelilo je demokratski korpus u Srbiji. Ukupan rezultat
suradnje SRJ s tim sudom je 14 osoba koje su uhićene ili su se
dobrovoljno predale Haagu", kazao je Svilanović, dodajući da je
"teško zamisliti sličan primjer u svijetu", jer se u Den Haagu sudi
"jednom bivšem predsjedniku, a uskoro vjerovatno i drugom, dok su
se u ulozi svjedoka pojavila dva bivša predsjednika".
(Hina) tta sv
(Hina) tta sv