DE-BA-YU-S-SUĐENJA-Kriminal nj 17.XII.-fr-plavšićka u haagu NJEMAČKAFRANKFURTER RUNDSCHAU17. XII. 2002.Plavšićka optužuje Miloševića za strahote"U ponedjeljak je bivša predsjednica Republike srpske Biljana Plavšić potvrdila svoje
priznanje krivnje iz listopada ove godine. Njezin branitelj Eugene O'Sullivan pri tomu je izrazio nadu da će njezino priznanje pridonijeti pomirbi u bivšoj Jugoslaviji. Istodobno je njegova klijentica teško teretila više srpskih političara i časnika koje je optužio sud za Jugoslaviju.Biljana Plavšić koja se u siječnju 2000. sama predala i svoj proces čekala u Beogradu, krajem rujna je sklopila sporazum s predstavnicima tužiteljstva. Kao protuuslugu za svoje priznanje u jednoj točki optužnice, tužiteljstvo je povuklo brojne druge točke optužnice, među njima i optužbu za genocid. Plavšićka je za sada jedina vodeća osoba iz bivše Jugoslavije koja je u Haagu priznala krivnju. Pojedinosti priznanja do sada su bile povjerljive i obznanjene su tek u ponedjeljak. Iz njih proizlazi da je obznanjeni cilj vlade Republike srpske bilo nasilno razdvajanje etničkih skupina u regiji.Da su tu politiku planirali Slobodan Milošević, tadašnji
NJEMAČKA
FRANKFURTER RUNDSCHAU
17. XII. 2002.
Plavšićka optužuje Miloševića za strahote
"U ponedjeljak je bivša predsjednica Republike srpske Biljana
Plavšić potvrdila svoje priznanje krivnje iz listopada ove godine.
Njezin branitelj Eugene O'Sullivan pri tomu je izrazio nadu da će
njezino priznanje pridonijeti pomirbi u bivšoj Jugoslaviji.
Istodobno je njegova klijentica teško teretila više srpskih
političara i časnika koje je optužio sud za Jugoslaviju.
Biljana Plavšić koja se u siječnju 2000. sama predala i svoj proces
čekala u Beogradu, krajem rujna je sklopila sporazum s
predstavnicima tužiteljstva. Kao protuuslugu za svoje priznanje u
jednoj točki optužnice, tužiteljstvo je povuklo brojne druge točke
optužnice, među njima i optužbu za genocid. Plavšićka je za sada
jedina vodeća osoba iz bivše Jugoslavije koja je u Haagu priznala
krivnju. Pojedinosti priznanja do sada su bile povjerljive i
obznanjene su tek u ponedjeljak. Iz njih proizlazi da je obznanjeni
cilj vlade Republike srpske bilo nasilno razdvajanje etničkih
skupina u regiji.
Da su tu politiku planirali Slobodan Milošević, tadašnji
predsjednik Jugoslavije, bosanski srpski vođa Karadžić i šef
vojske bosanskih Srba Ratko Mladić. Mladića i Karadžića traže na
temelju međunarodnog uhidbenog naloga, Miloševićev proces traje u
Haagu već godinu i pol.
Plavšićka je prije početka procesa u beogradskom listu Politika
opovrgnula da će kao svjedok dati iskaz protiv Miloševića. Njezino
pismeno priznanje ipak se može iskoristiti kao dokaz u procesu
protiv Miloševića.
Optužba je u pismenom podnesku sudu navela više činjenica koje drži
olakšavajućim okolnostima za Plavšićku, među ostalim suradnju s
državnim tužiteljima, činjenicu da se optužena sama predala, pa čak
i njezin 'dobar značaj'. Suci ne moraju dijeliti to mišljenje. Ako
izreknu najtežu moguću kaznu, Plavšićka će morati doživotno ostati
iza rešetaka. Optužbe protiv Plavšićke odnose se na sustavno
razaranje i progon stanovništva iz 37 bosanskih općina i
organizirano mučenje i ubijanje tamošnjeg nesrpskog stanovništva
od ljeta 1991. do zime 1992.
Optužba je najavila da će osim predstavnika organizacija žrtava iz
Bosne i Hercegovine kao svjedoke pozvati i političare visokoga
ranga, među ostalima bivšu američki ministricu vanjskih poslova
Madeleine Albright, pregovarača EU-a Carla Bildta kao i nobelovca
Eliea Wiesela. Preživjeli iz koncentracijskog logora Auschwitz u
ponedjeljak je govorio o ulozi kazne počinitelju u očima žrtava",
izvješćuje Klaus Bachmann.