ZAGREB, 14. prosinca (Hina) - Završetkom mandata promatrača UN-a na Prevlaci 15. prosinca završava u Hrvatskoj i posljednja misija svjetske organizacije koja je svoje prve snage u našu zemlju uputila u ožujku 1992. godine.
ZAGREB, 14. prosinca (Hina) - Završetkom mandata promatrača UN-a na
Prevlaci 15. prosinca završava u Hrvatskoj i posljednja misija
svjetske organizacije koja je svoje prve snage u našu zemlju
uputila u ožujku 1992. godine.#L#
"Stigao sam ovamo s iskusnim kolegama koji su sudjelovali u brojnim
mirovnim operacijama i siguran sam da ću uz njihovu potporu obaviti
povjereni nam zadatak", kazao je 10. ožujka 1992. godine, po
dolasku u Zagreb, indijski general Satish Nambiar, prvi
zapovjednik zaštitnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR-a) koje
su brojale ukupno 14 tisuća pripadnika.
Vrijeme je pokazalo da je to pošlo za rukom tek posljednjim dvjema
od ukupno četiri misije UN-a koje su u Hrvatskoj djelovale u
posljednjih deset godina.
Prva je bila UNPROFOR, zatim UNCRO, pa UNTAES i UNMOP.
UNPROFOR se, temeljem rezolucije 743 Vijeća sigurnosti UN-a
usvojene 21. veljače 1992. godine, rasporedio na tada okupiranim
hrvatskim područjima u četiri UNPA zone - Jug, Sjever, Zapad i
Istok.
Plave kacige tijekom svog mandata bile su izložene oštrim kritikama
Hrvatske jer se nastavilo etničko čišćenje nesrpskog stanovništva
s tih područja, a vlast pobunjenih Srba nastavila se učvršćivati.
Osim kritika upućenih na račun pripadnika mirovnih snaga zbog
održavanja "statusa quo", plave su kacige bile izložene i kritikama
zbog svog općeg ponašanja - neki pripadnici UN-a bavili su se
protuzakonitim aktivnostima - od šverca i kriminala pa sve do
prostitucije.
Tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman nezadovoljan njihovim
radom odlučio je dati UN-u rok od sto dana da nešto promijeni u
djelovanju mirovnih snaga i 31. ožujka 1995. godine rezolucijom 981
završen je mandat UNPROFOR-a, a UN-ove snage preimenovane su u
UNCRO s mandatom provedbe sporazuma o prekidu vatre između Hrvatske
vojske i srpskih pobunjenika te nadziranja demilitarizacije
poluotoka Prevlaka.
Za djelovanja UNCRO-a nije bilo većih promjena na terenu i u 1995.
godini u dvjema akcijama "Bljesak" i "Oluja" hrvatske snage
uspostavile su hrvatsku vlast na okupiranim područjima.
Pripadnici UNCRO-a, osim onih u Podunavlju i na Prevlaci, povukli
su se iz Hrvatske.
Gašenjem UNCRO-a 1. veljače 1996. godine uspostavljaju se misija
vojnih promatrača na Prevlaci (UNMOP) i prijelazna administracija
za istočnu Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem (UNTAES).
Mirna reintegracija istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema
pod UNTAES-om uspješno je okončana dvije godine kasnije povratkom
okupiranog područja u državno pravni okvir Republike Hrvatske.
UNMOP, koji je u početku djelovao pod mandatom UNPROFOR-a, a potom
UNCRO-a, od 1996. godine postaje neovisna misija koja je nadzirala
područje plave i žute demilitarizirane zone. Pristup tom prostoru
Prevlake bio je zabranjen svima.
Posljednja misija UN-a u Hrvatskoj bila je najmanja misija UN-a na
svijetu - na Prevlaci je bilo raspoređeno 27 vojnih promatrača UN-
a. Jedan od zadataka vojnih promatrača na Prevlaci bio je i briga za
svjetionik koji se nalazi na samo ulasku u Bokokotorski zaljev.
Predstavnici misije na Prevlaci smatraju da su uspješno ispunili
svoj mandat - nadzor demilitarizacije tog poluotoka, na kojem se
prije proglašenja nezavisnost Hrvatske nalazila velika vojna baza
jugoslavenske vojske.
Glavni tajnik UN-a Kofi Annan koji je nedavno boravio u Zagrebu,
kazao je kako je zadovoljan uspjesima misija UN-a u Hrvatskoj. On
je, između ostaloga, istaknuo i veliki napredak koji je Hrvatska u
posljednjih deset godina učinila - te je, kako je kazao, od zemlje u
kojoj su pripadnici UN-a brinuli za stabilnost i sigurnost, postala
zemlja koja sa svojim vojnicima sudjeluje u mirovnim misijama UN-a
u svijetu.
(Hina) bis ps
(Hina) bis ps