US - WT 6. XII. HAAG SE BAVI AMERIKANCIMA

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 6. XII. 2002. Sudište istražuje američku pomoć Hrvatskoj "Sudište za ratne zločine počinjene na Balkanu ispituje Sjedinjene Države zbog pomoći u vojnim pothvatima, koje su izvodili Hrvati protiv srpskih pobunjenika. Admirala Davora Domazeta, šefa vojne Hrvatske izvještajne službe za vrijeme četverogodišnjeg rata Hrvatske sa srbijanskim gerilcima secesionistima, u Zagrebu su nedavno ispitivala dva istražitelja Međunarodnog sudišta za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju, i predstavnica tužiteljičina ureda u Haagu. Istražitelji su postavljali pitanja o ulozi SAD-a u pomaganju hrvatskih snaga u pothvatu Medački džep, 1993. godine, i u navali izvedenoj godine 1995. operaciji Oluja. 'Prava svrha ispitivanja jest istražiti ulogu američkih obavještajnih dužnosnika u pothvatima Medak i Oluja', kazao je dužnosnik nazočan na sastancima, koji je pristao govoriti pod uvjetom da ostane anoniman. 'Jasno je da tužiteljičin ured provodi ispitivanja kako bi se otkrila uloga Amerikanaca.' Dužnosnik je kazao kako su istražitelji sudišta iz admirala Domazeta htjeli izvući tajne informacije koje se mogu koristiti protiv američkog obavještajnog osoblja. 'Admiral Domazet obnašao je samo obavještajnu dužnost. Nikada nije izdavao zapovijedi vojsci. Stoga, za optužnicu protiv Domazeta za ratne zločine, na temelju njegove navodne zapovjedne odgovornosti, nema opravdanja', kazao je dužnosnik. Dužnosnik je dodao: 'Jasno je da je istraga samo izgovor kako bi se navelo visokog hrvatskog obavještajnog dužnosnika da haaškim istražiteljima da ključne informacije o američkoj ulozi u hrvatskim vojnim pothvatima, posebice u operaciji Oluja.' UN-ovo Vijeće sigurnosti utemeljilo je godine 1993. Međunarodno sudište za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju, s ciljem procesuiranja ratnih zločina počinjenih tijekom raspada Jugoslavije. Za sada, optužnice za ratne zločine izdane su samo protiv ljudi iz bivše Jugoslavije. Dužnosnik je kazao kako su istražitelji postavljali brojna pitanja o uporabi vojnih bespilotnih zrakoplova tijekom operacije Oluja, koji su bili posebno učinkoviti u lociranju postava srpskih pobunjenika na terenu. Haaški istražitelji postavljali su pitanja i o signalnom dojavnom sustavu, moćnim satelitskim tanjurima koje je Zagreb koristio za elektronsko nadziranje, a koje su Hrvati dobili od američke Agencije za nacionalnu sigurnost. Kada su je upitali o pitanjima koja su istražitelji tribunala postavljali admiralu Domazetu, haaška glasnogovornica, Florence Hartmann, u pismenom je dopisu odgovorila kako tužiteljičin ured nije ovlašten 'komentirati istrage koje su u tijeku'. Ipak, dodala je da su optužbe 'zbog naše navodne istrage o sudjelovanju SAD-a u nekim pothvatima koji su izvođeni u bivšoj Jugoslaviji neosnovane i lažne.' Dužnosnik, međutim, tvrdi kako se istragom htjelo provjeriti je li admiral Domazet proslijeđivao obavještajne informacije prikupljene tijekom pothvata Medački džep drugim stranim obavještajnim agencijama. 'Ustrajali su na tome da dobiju odgovor na pitanje tko je još, osim njegovih nadređenih vojnih dužnosnika, dobio ključne obavještajne informacije', kazao je dužnosnik. Međutim, umjesto da je dao za naslutiti kako se radi o američkim obavještajnim dužnosnicima, admiral je odbio dati konkretne informacije i prekinuo je ispitivanje. Dužnosnik je kazao kako istražitelji žele otkriti i opseg uključenosti Sjedinjenih Država u operaciji Oluja. 'Znaju da je Hrvatska imala dobre odnose s američkim obavještajnim agencijama', kazao je dužnosnik. 'Da im je admiral Domazet dopustio da nastave s ispitivanjem, to bi dovelo do izravnih pitanja o ulozi SAD-a u operaciji Oluja.' U članku koji je objavljen prošle godine, časopis Newsweek je izvijestio o tome da je, tijekom i nakon operacije Oluja, CIA upravljala vojnim bespilotnim zrakoplovima iz vojne baze kraj Zadra. U članku stoji i to da je SAD poslao opremu za dekodiranje svakoj hrvatskoj vojnoj brigadi i da je Washington Zagrebu dao na uvid opsežnu dokumentaciju s podatcima prikupljenima elektronskim nadgledanjem. The Times je, početkom ove godine, izvijestio kako tužiteljičin ured u Haagu razmatra mogućnost ispitivanja Clintonovih dužnosnika zbog njihove uloge u tajnom pomaganju operacije Oluja. Trodnevni pothvat počeo je 4. kolovoza 1995. i omogućio Hrvatskoj da ponovno uspostavi nadzor nad teritorijem koji su okupirali srpski pobunjenici nakon uspostave neovisnosti Hrvatske od Jugoslavije, 1991. godine. Prije ovog poraza, srpski pobunjenici - koji su imali potporu Srbije i Jugoslavenske armije - okupirali su gotovo trećinu teritorija Hrvatske, istjeravši više od 170.000 Hrvata iz njihovih domova i ubivši gotovo 15.000 ljudi. Sjedinjene Države pružile su pomoć u operaciji Oluja u želji da se spriječi pokušaj srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića da ostvari svoj san o etnički čistoj 'Velikoj Srbiji'. Pothvat je rezultirao ubojstvom više od 500 civila i egzodusom između 150 i 200.000 Srba iz krajine. Glavna tužiteljica haaškog tribunala, Carla Del Ponte, izdala je optužnice protiv nekoliko vodećih hrvatskih generala. Optuženi su za nadgledanje zločina koji su počinjani nad srbijanskim civilima tijekom pothvata Oluja, kao i za vojnu navalu izvedenu 1993. godine u Medačkom džepu pokraj Gospića, u jugoistočnoj Hrvatskoj. Osim istražitelja tribunala i predstavnice ureda tužiteljice, na tajnim sastancima koji su održavani između 19. i 21. studenog bili su odvjetnik admirala Domazeta i predstavnik hrvatske vlade. Admiral Domazet, koji ima 54 godine, bio je na čelu vojne obavještajne službe Hrvatskih oružanih snaga od 1991. do 1997. godine. Njegova je zadaća bila prikupiti sve obavještajne informacije i pripremiti raščlambu za provođenje vojnih pothvata protiv srbijanskih paravojski u Hrvatskoj. Haaško sudište admirala Domazeta proglasilo je 'osumnjičenikom'. Međutim, istražitelji za sada odbijaju otkriti ratne zločine ili kršenja ljudskih prava zbog kojih se admiral ispituje", piše Jeffrey T. Kuhner.