FR-NL-RW-suci-Kriminal-Sudovi-Ratovi franc-le monde 29.11.02. kriza između ruande i suda u haagu FRANCUSKALE MONDE29.XI.2002.Nova kriza između Ruande i Haaškoga suda"Vlast u Kigaliju zatražila je opoziv glavne tužiteljice Međunarodnog
kaznenoga suda za Ruandu koji sudi za zločine protiv čovječnosti počinjene 1994. u zemlji tisuću brežuljaka.Nakon susreta Carle del Ponte i oporbe vlasti do kojeg je došlo 18.XI. u Den Haagu, 'ruandska vlada traži od međunarodne zajednice i UN-ova Vijeća sigurnosti' da zatraže od glavne tužiteljice suda da položi račun. Razlog je što se gospođa Del Ponte 'sprijateljila s ljudima koji bi trebali biti meta njezine istrage i sudbenog progona', 's ljudima koji genocid priznaju kao svoju ideologiju i praksu'. Po mišljenju Kigalija, Carla del Ponte izgubila je 'moralni ugled'.Postojeća vlast u Kigaliju zamjera glavnoj tužiteljici koja je imenovana u kolovozu 1999., da se sastala s članovima Demokratskih snaga za oslobođenje Ruande (FDLR), pa i s borcima Vojske za oslobođenje Ruande (ALIR) koje ruandska vlada naziva 'počiniteljima genocida'. No, prema priopćenju objavljenom nakon susreta 18.XI., gospođa Del Ponte primila je samo izaslanike
FRANCUSKA
LE MONDE
29.XI.2002.
Nova kriza između Ruande i Haaškoga suda
"Vlast u Kigaliju zatražila je opoziv glavne tužiteljice
Međunarodnog kaznenoga suda za Ruandu koji sudi za zločine protiv
čovječnosti počinjene 1994. u zemlji tisuću brežuljaka.
Nakon susreta Carle del Ponte i oporbe vlasti do kojeg je došlo
18.XI. u Den Haagu, 'ruandska vlada traži od međunarodne zajednice
i UN-ova Vijeća sigurnosti' da zatraže od glavne tužiteljice suda
da položi račun. Razlog je što se gospođa Del Ponte 'sprijateljila s
ljudima koji bi trebali biti meta njezine istrage i sudbenog
progona', 's ljudima koji genocid priznaju kao svoju ideologiju i
praksu'. Po mišljenju Kigalija, Carla del Ponte izgubila je
'moralni ugled'.
Postojeća vlast u Kigaliju zamjera glavnoj tužiteljici koja je
imenovana u kolovozu 1999., da se sastala s članovima Demokratskih
snaga za oslobođenje Ruande (FDLR), pa i s borcima Vojske za
oslobođenje Ruande (ALIR) koje ruandska vlada naziva
'počiniteljima genocida'. No, prema priopćenju objavljenom nakon
susreta 18.XI., gospođa Del Ponte primila je samo izaslanike
Ujedinjene demokratske oporbe Ruande koja se protivi vlasti
generala-predsjednika Paula Kagamea, ali nipošto nije umiješana u
genocid.
Premda Ujedinjeni narodi još nisu reagirali na optužbu upravljenu
gospođi Del Ponte, prijetnja prekida suradnje između ruandske
vlade i suda dolazi nakon sukoba koji je Kigali započeo početkom
godine više tjedana bojkotirajući sud u Arushi, u Tanzaniji i
sprječavajući svoje državljane da dođu i da svjedoče.
'Kriza svjedoka' na koncu je riješena dogovorom između glavne
tužiteljice i ruandskog ministra pravosuđa koji je ostavio dojam da
je Carla del Ponte uzmaknula pred Kigalijem. Nekoliko tjedana
kasnije, dragovoljni odlazak voditelja za 'posebne istrage', ureda
glavnog tužiteljstva za istragu o ratnim zločinima i zločinima
protiv čovječnosti koje je 1994. počinila pobjednička vojska danas
na vlasti, bio je novi uzmak.
Zbog stalnih teškoća u radu i nedostatka jasne strategije, kako u
predsjedništvu, tako i u glavnom tužiteljstvu, sud u Arushi je,
nakon nove krize, još uvijek talac političke igre", pišu S. Sm. i S.
Ma.