ZAGREB, 29. studenoga (Hina) - Na simpoziju "Filozofija čovjeka" koji je počeo danas u Zagrebu u organizaciji Hrvatskoga filozofskog društva (HFD) filozofi iz Hrvatske i nekoliko njihovih kolega iz SR Jugoslavije te Bosne i
Hercegovine raspravljaju temeljno filozofsko pitanje - pitanje o čovjeku.
ZAGREB, 29. studenoga (Hina) - Na simpoziju "Filozofija čovjeka"
koji je počeo danas u Zagrebu u organizaciji Hrvatskoga filozofskog
društva (HFD) filozofi iz Hrvatske i nekoliko njihovih kolega iz SR
Jugoslavije te Bosne i Hercegovine raspravljaju temeljno
filozofsko pitanje - pitanje o čovjeku.#L#
Po riječima predsjednika HFD-a Milana Polića namjera je simpozija
to temeljeno filozofsko pitanje raspraviti posredujući tradiciju s
današnjicom u kojoj se ono postavlja na nov način.
Tijekom dvodnevnoga rada na simpoziju će biti izloženo dvadesetak
referata, pretežito antropološkoga (filozofskoga ili teološkoga)
pristupa, o tome tko i što je čovjek. Raspravljat će se i o etičkim i
političkim temama, o problemu ljudske duše, duha i tjelesnosti te
jeziku, a u dijelu referata tematizirati će se pitanje o odnosu
čovjeka iz feminističke perspektive.
Akademik Mislav Ježić je pitanje o tome što je čovjek postavio u
odnos prema drugim živim bićima. Tako je o tomu što čovjek misli o
sebi, kako je rekao, pokušao odgovoriti iz "ptičje" perspektive, a
na to što čini u znanosti i gospodarstvu iz "žablje" perspektive.
Pojednostavljeni odgovor na to pitanje bio bi da čovjek zapravo
više neće imati šanse ako se nastavi ponašati samo na načelima svoje
vrste. Ili, kako upozorava Ježić, ako čovjek zadrži osjećajnu
zatvorenost prema svijetu, rast će pukotine u svijeta i u njemu
samome.
O pojmu čovjeka s aspekta asimetrije i hijerarhije govorila je
Jasenka Kodrnja navodeći kako taj pojam tematiziraju rječnici,
enciklopedije i filozofija. I dok je, spomenula je, pojam čovjek u
svim rječnicima sinonim za muškarca tek Tomislav Ladan u svojemu
rječniku nudi i alternativni pojam - "čovječica". A kada je tu riječ
utipkala u kompjutor pripremajući referat kompjutor ju je odmah
prepoznao kao pogrešnu.
Osim toga, na primjeru bračnoga para Ivana i Ivane Ivanović, rekla
je kako Ivana Ivanović može reći da je Ivan Ivanović njezin suprug,
ali i njezin čovjek, Ivan Ivanović može reći da je Ivana njegova
supruga, ali ne i da je Ivana njegov čovjek.
Marijan Krivak govorio je o temi "Čovjek spoznaje - između
akademika i intelektualca", rekavši da negativan odgovor na
pitanje o moralnome statusu društva odmah postavlja i pitanje što
znači biti društveno angažirani intelektualac koji želi utjecati
na promjenu toga društveno neodrživog stanja.
Krivak smatra da je intelektualac ona osoba koja pridonosi boljitku
zajednice, odnosno onaj koji djeluje lokalno, a misli globalno, dok
akademik nastoji na održavanju statusa quo.
Potporu takovu stajalištu o akademicima i njihovim institucijama
Krivak je pronašao i na nedavnim primjerima djelovanja SANU i HAZU,
rekavši da ne želi izjednačavati njihovo djelovanje u nedavnim
ratnim vremenima, ali da je SANU tada poticala mržnju, a HAZU
kulturomaniju.
Krivićevoj argumentaciji usprotivio je akademik Mislav Ježić koji
je istaknuo da, na temelju iskustva koje ima kao član HAZU i kao
suradnik te institucije, ne može pronaći bilo koji element koji bi
tu argumentaciju mogao potkrijepiti.
Osim spomenutih tema, razgovaralo se još i o nekim odgovorima
suvremene kulture na pitanje tko je čovjek, filozofiji odgoja i
feminizma te filozofiji čovjeka na tragu egzistencijalne
filozofije.
(Hina) ip mc
(Hina) ip mc