SLOVENSKI TISAK: MALO ODUŠEVLJENJA UZ POZIVNICU NATO SAVEZA

LJUBLJANA, 22. studenoga (Hina) - Sudeći po novinskim komentarima svojih vodećih dnevnika, Slovenci nisu oduševljeni jučerašnjim pozivom NATO saveza da mu se priključe u drugom krugu njegova širenja jer drže da se radi o zakašnjelom pozivu, a nisu sretni ni sve većom dominacijom SAD-a u odnosu na europske članice.#L# "Da je Slovenija bila pozvana 1997. u prvom krugu kad je NATO proglasio povijesno širenje, to bi za mnoge značilo sve, pa i više od toga. Pet godina kasnije nema zadovoljstva u tome da se približavamo vanjskopolitičkoj ikoni s koje SAD skidaju zadnje ostatke transanlantskog savezništva", piše "Delo". Komentatorica Saša Vidmajer dodaje da je u Sloveniji poziv dočekan s "mješovitim osjećajima" iako je "biti uključen svakako bolje od biti isključen". Komentator "Dnevnika" Dejan Kovač ocjenjuje da "račun za praški šampanjac tek dolazi", te da SAD robusnim širenjem NATO saveza amortiziraju proeuropsku usmjerenost istočnoeuropskih država. "Jedan NATO-ov vojni stručnjak upozorava da je i prvi krug širenja bio u prvom redu politički, a da je drugi s vojnog stajališta još promašeniji jer između SAD-a i pozvanih u NATO ne postoji nikakva kompatibilnost. U povijesnom širenju vidljivo je i kašnjenje povijesti, pa i njena restauracija jer je tendencija sve jača prema bipolarnosti svijeta koja se može kontrolirati nego prema multipolarnosti, odnosno riječ je o otvaranju vrata za konflikt civilizacija, a ne njihovoj suradnji, piše u komentaru "Dnevnika" Dejan Kovač. On podsjeća na i dalje prisutne razlike među slovenskim političarima u pogledu NATO saveza. "Natoeuforičari" poput ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela zauzimaju se da se referendum o ulasku u NATO održi što prije i dopuštaju mogućnost da se odluka donese u parlamentu, dok predsjendik (na odlasku) Milan Kučan govori da se uvijek zauzimao za referendum, ali da vlada i stranke moraju s građanima "stupiti u dijalog" kako bi ih uvjerili da je članstvo za Sloveniju najbolja solucija. Kučan je u razgovoru za slovenski radio naglasio da referendum treba održati tek kad budu jasne obveze Slovenije koje će dobiti članstvom, odnosno kad bude izrađen pristupni protokol i da se Slovenci danas, za razliku od 1997. godine, prema NATO-u i njegovoj novoj ulozi odnose racionalno i ne emotivno kako su nanj gledali i 1991. godine u vrijeme "agresije JNA na slovenskom tlu". (Hina) fl sb