RFI 21. XI. TISAK

FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI 21. XI. 2002. Tisak Praški summit NATO-a danas se u pariškim dnevnicima nalazi na unutarnjim stranicama. Liberation piše da je Sjevernoatlanski savez u potrazi za svojom namjenom. Le Figaro to namjenu vidi u eventualnom transformiranju NATO-a u vojni savez protiv Iraka i u nadnaslov stavlja Francuska protimba takvoj odluci. Američki predsjednik Bush se jučer u Pragu sreo s turskim predsjednikom, a danas s francuskim predsjednikom i britanskim premijerom. To su čelnici triju europskih zemalja koje u slučaju rata protiv Iraka najviše znače u očima Amerikanaca, tvrdi list i napominje da ipak u ovoj etapi Amerika ne zamišlja provesti mobilizaciju NATO-a za operaciju protiv Iraka. Odluka da se pridruži dobrovoljnoj koaliciji u nadležnosti je svake zemlje posebno, na njoj je samoj da odluči kada i kako će sudjelovati, prenosi list Bushove riječi. Praški summit list naziva Summitom proširenja. Otvaranje NATO-a prema istoku prijeti da učini složenim njegovo djelovanje. No ovih sedam članica su sve ili gotovo sve više proatlanske nego proeuropske, a i sam izbor članica je više politički nego vojni. Čak i tri zemlje koje su primljene prije tri godine u NATO savez - Češka, Poljska i Mađarska - nisu na visini očekivanja. Jedina disonantna nota u Pragu bit će američko- njemački odnosi. Njihovo zahlađenje je naglašeno činjenicom da se američki predsjednik Bush neće u Pragu naći s njemačkim kancelarom Schroederom. Američki bijes na kancelara očigledno ne popušta, piše Le Figaro. Le Monde objavljuje članak NATO u potrazi za izgubljenom funkcijom. List piše da na sreću postoji Irak i protuteroristički rat. Iako se NATO na toj zadaći još nije proslavio, to bi ipak mogla biti njegova budućnost. Objava NATO-ove smrti je dakle uvelike pretjerana, piše list, parafrazirajući poznatu izjavu Oscara Wildea koji je to ipak bio rekao na račun vlastite smrti. Bez kompasa NATO nastavlja zauzimati prostor koji mu prepušta Europa. Le Figaro i Liberation naširoko prenose jučer usvojenu odluku američkog Senata tjedan dana nakon što ju je usvojio i Predstavnički dom o osnutku ministarstva ili, kako pišu ova dva pariška lista, superministarstva unutarnje sigurnosti. Ova najveća reforma savezne uprave još od kraja II. svjetskog rata, i za koju je američki predsjednik rekao kako predstavlja povijesni korak naprijed u zaštiti američkog naroda zapravo znači, kao što ističu mnogi u američkoj javnosti, ograničenje područja djelovanja Freedom of Information Acta koji svakom američkom građaninu dopušta da zatraži i dobije bilo koji dokument američke administracije. Liberation još više zabrinjava što se novim zakonom o spajanju 22 federalne agencije sa 170 tisuća službenika predviđa i stvaranje informatičkog sustava koji bi kontrolirao različite informacije iz privatnog života građana. Primjerice telefonski pozivi, plaćanje preko bankovne kartice, turistička putovanja i slično, kako bi se iz tih informacija mogli izdvojiti potencijalni teroristi ili kako se kaže - oni sumnjivog ponašanja.(...) (RFI)