PRVA BAZA PODATAKA NALAZIŠTA PODZEMNE FAUNE U HRVATSKOJ

piše: Ivo Lučić ZAGREB, 17. studenoga (Hina) - Domaći biospeleolozi prvi su puta izradili jedinstvenu dokumentaciju nalazišta podzemne faune u Hrvatskoj, a taj projekt stručni krugovi ocjenjuju "važnim i velikim poslom".#L# "Biospeleološki katastar tipskih lokaliteta Hrvatske" obuhvaća 216 mjesta na području između Varaždina, Pule, Karlovca i Dubrovnika. To su špilje i jame u kojima je neka životinjska vrsta prvi puta zapažena i znanstveno opisana. U katastru je opisano 340 životinjskih vrsta i podvrsta. Projektom je upravljalo Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, uz financijsku pomoć Svjetske banke, a autori baze podataka su zagrebački stručnjaci, članovi Hrvatskog biospeleološkog društva. "Ovaj projekt potvrđuje da je Hrvatska jedno od najbogatijih staništa podzemne faune u svijetu", rekao je ravnatelj Hrvatskog prirodoslovnog muzeja dr. Nikola Tvrtković. "Riječ je o važnom i velikom poslu", naglasio je. Najviše vrsta, čak 13, opisano je iz svega stotinjak metara duge špilje Šipun u Cavtatu, "biološkog čuda" kako ju naziva akademik Milan Meštrov, najveći ekološki autoritet u Hrvatskoj. Potom slijedi špilja Pišurka na otoku Korčuli s devet "locusa tipicusa", Gornja i Donja Cerovačka špilja kod Gračaca s osam, te, uz ostala nalazišta, Balićeva špilja kod Dugopolja, u zaleđu Splita, sa sedam prvi put pronađenih životinjskih vrsta. "Gotovo svi organizmi predstavljaju endeme Hrvatske koji naknadno nisu nađeni izvan njezinih granica", kaže sudionik projekta i predsjednik Hrvatskog biospeleološkog društva Roman Ozimec. Svi planovi upravljanja - šumarski, vodoprivredni i slični - do sada su zanemarivali ovu činjenicu jer nisu imali "ulazne" podatke, kaže dr. Tvrtković. Napomenuo je, međutim, da Hrvatska nema instituciju koja bi posebno istraživala podzemnu faunu poput, primjerice, Slovenije, koja je "četiri puta bolje istražena". "Slovenija već duže vrijeme ima katastar podzemne faune i brojne znanstvenike što sve skupa ima svjetsku težinu", rekao je. Elaborat tipskih nalazišta u Hrvatskoj obuhvaća 377 stranica, a izrađen je i kao CD. Taj je rad Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja ocijenilo najvećim doprinosom ekologiji u Hrvatskoj za 2002., doznaje se u Biospeleološkom društvu. Roman Ozimec upozorio je, međutim, da na projektu ima "još dosta posla": krajnji cilj je sakupiti i fotografirati endemne podzemne organizme, konzervirati ih i pohraniti u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u matičnu zbirku "Biospelaeologica Croatica". Hrvatsku podzemnu faunu dugo su najviše istraživali stranci, pa se literatura i većina opisanih primjeraka nalazi po raznim znanstvenim središtima Europe. Prvi veći katastar hrvatskog područja napravio je češki znanstvenik Karel Absolon (1877-1960.) između dva svjetska rata, ali on i danas stoji neobjavljen u Moravskom zemaljskom muzeju u Brnu. Absolonova "Biospelaeologica Balcanica" obuhvaća gotovo dvije tisuće nalazišta u dinarskom kršu koji prostorno najviše pripada Hrvatskoj. (Hina) iluč vl