RGR 5. XI. JADRANSKO-JONSKA INICIJATIVA

suđe RADIO GLAS RUSIJA - RGR 5. XI. 2002. O Jadransko-Jonskoj inicijativi piše Iskenderov. Prošlog tjedna u talijanskom Trstu održan je redovni sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica organizacije Jadransko-Jonske inicijative. U radu skupa sudjelovali su predstavnici Albanije, BiH, Grčke, Italije, Slovenije, Hrvatske i Jugoslavije. Jadransko-Jonska inicijativa je mlada organizacija koja tek počinje djelovati. Službeno osnovana 1997. godine na prijedlog Italije, ova organizacija napravila je prve praktičke korake 2000. godine. Njen cilj, proklamiran u osnivačkim dokumentima, zvuči svečano i istovremeno aktualno - stvaranje klime povjerenja i dobrosusjedskih odnosa među zemljama čije obale zapljuskuju Jadransko i Jonsko more. Iako je Mediteran pravi raj kada je riječ o klimi, zemlje koje leže u njegovom bazenu doživljavaju vrlo složene kolizije. Albanija i Jugoslavija, BiH i Hrvatska - između ovih susjednih zemalja u prošlom desetljeću vladali su vrlo proturječni odnosi. Ali da se ponovo poslužimo hidrografskim terminom - sve teče, sve se mijenja. Okupljeni u Italiji šefovi vanjskopolitičkog resora Jadransko-Jonske inicijative usvojili su čitav niz dokumenata koji se izravno vezani uz bolne probleme regije. U prvom redu treba spomenuti sporazum o poboljšanju suradnje u borbi s kriminalom i ekstremizimom. Oštro osudivši najnovije terorističke akcije, pored ostalog čudovišni zločin čečenskih i međunarodnih terorista u Moskvi, sudionici sastanka u Trstu kao glavnu zadaću svog regionalnog udruženja, a također svih država svijeta, istaknuli su borbu s ekstremizmom i kriminalom. Poseban značaj rješenja donesena na forumu dobivaju zahvaljujući činjenici da je njime predsjedavao talijanski premijer Silvio Berlusconi. Kao što je poznato, upravo on sada obnaša dužnost šefa Ministarstva vanjskih poslova svoje zemlje koja u ovom trenutku prolazi kroz složena unutarnjopolitička previranja. Jasno je zašto Italija i osobno gospodin Berlusconi drže borbu s međunarodnim kriminalom toliko važnom. U prvom redu zbog svog zemljopisnog položaja Italija se našla na raskršću putova kojima u zapadnom pravcu iz zemalja Jugoistočne Europe dolaze ilegalni doseljenici, nezakonito stižu novac i roba. U tijeku svoje predizborne kampanje sadašnji šef talijanskog kabineta stekao je bodove zahtjevom da se otvara vatra na bilo koju brodicu koja se približava iz pravca Balkana. Njegova današnja dužnost zahtjeva veću suzdržanost u izražavanju. Ali zabrinutost Silvija Berlusconija divljanjem balkanskog, u prvom redu etničkog albanskog kriminala potpuno je opravdana. Evo tri priopćenja iz kriminalne kronike ovih dana. Albanska policija uhitila je u gradu Draču članove albansko-talijanske bande trgovaca drogom. Zaplijenjeno je preko osam kilograma heroina. Grčki graničari za vrijeme operacije na granici s Albanijom zaplijenili su 51 kilogram hašiša. Jedan dostavljač narkotika je ubijen. U Velikoj Britaniji ovih je dana raskrinkana banda koja je namjeravala oteti suprugu kapetana engleske nogometne reprezentacije Victoriju Beckham i zatražiti za nju otkupninu. Članovi bande su porijeklom iz Albanije i Rumunjske. Istina je da su među rješenjima donesenim na forumu Jadransko- Jonske inicijative u Trstu i rješenja o mjerama za jačanje ekonomskog partnerstva, turističke, naučne i kulturne razmjene. Pa ipak jasno je da će sve dobre namjere koje se tiču razvitka suradnje i integracije u globalne europske projekte ostati mrtvo slovo na papiru sve dok regija zadržava sumnjivu slavu kriminalnog balkanskog puta iz Azije i Afrike u Europu. (RGR)