WASHINGTON, 4. studenoga (Hina - Fjodor Polojac) - Prvi utorak u studenome tradicionalni je dan izbora u SAD a ovogodišnji 5. studenoga ne samo što nije iznimka nego je i dan višestruko značajnih općih izbora u SAD.
WASHINGTON, 4. studenoga (Hina - Fjodor Polojac) - Prvi utorak u
studenome tradicionalni je dan izbora u SAD a ovogodišnji 5.
studenoga ne samo što nije iznimka nego je i dan višestruko
značajnih općih izbora u SAD.#L#
Amerikanci će glasovati za svih 435 članova Predstavničkog doma
Kongresa. Prvi put u novim izbornim okruzima, prekrojenima na
temelju popisa stanovništva 2000. godine. Predigra izborima bile
su odluke parlamenata saveznih država o novim granicama izbornih
okruga.
Birat će se i trećina sastava Senata, 34 od 100 senatora. Demokrati
su prednost od jednog glasa u gornjem kongresnom domu stekli mimo
biračkih mjesta kad je Jim Jeffords istupio iz Republikanske
stranke i proglasio se neovisnim kandidatom.
U 36 od 50 saveznih država građani će odlučivati i o guverneru,
najvišem izabranom nositelju izvršne vlasti.
Parlamentarni izbori na polovici predsjedničkog mandata u SAD su
tradicionalno neizvjesni. Pravilo je, sa samo dvije iznimke 1934. i
1998. godine, da stranka čiji je kandidat pobijedio na
predsjedničkim izborima gubi parlamentarne.
Ove godine pravilo bi moglo biti prekršeno treći put.
Sva ispitivanja javnog mnijenja u protekla dva mjeseca pokazuju da
se ukupni odnos snaga nije promijenio. Demokrati se nisu pomaknuli
iznad 49 posto zastupničkih mjesta a republikanci nikako da dobiju
50. mjesto u Senatu.
Republikancima na ruku ide što su demokrati dvojicu svojih
kandidata koji su tražili reizbor morali zamjeniti uoči izbora.
Senator Paul Wellstone poginuo je u zrakoplovnoj nesreći a senator
Robert Torricelli zapetljao se u financijski skandal. Zamjene su im
dvojica starih, na nacionalnoj razini poznatih političara - bivši
potpredsjednik SAD Walter Mondale i bivši senator Frank Latenberg.
No nema jamstva da će zadržati senatska mjesta u Minnesoti i New
Jerseyju.
Nesavladiva prepreka demokratima je predsjednik George W. Bush.
Njegova popularnost je nedodirljiva a samo posljednjeg vikenda
uoči izbora bio je na predizbornim skupovima u 10 saveznih država
kako bi podržao republikanske kandidate.
Drugi problem demokrata bio je kako u javni i medijski prostor
zatrpan temom terorizma i zasićen najavama ratnog pohoda na Irak,
prodrijeti porukama o nezaposlenosti, mirovinama, zdravstvu,
stanju gospodarstva... Čak i kad bi im to uspjelo, njihovi odgovori
nisu bili uvjerljivi.
Utjehu za neostvareno u Kongresu demokrati će možda morati naći na
nižoj razini. Od 36 guvernerskih mjesta o kojima će se odlučivati,
23 sada drže republikanci, 11 demokrati a dva neovisni kandidati.
Guvernerski izbori se ne održavaju za četiri republikanska
guvernera i 10 demokrata. Više od svega željeli bi "smaknuti"
predsjednikova brata, guvernera Floride Jeba Busha.
Pokušat će dobiti prevagu i u sada ravnomjerno podijeljenim
lokalnim parlamentima. Repuplikanci danas imaju većinu u 18
saveznih država, demokrati u 17, u 14 parlamenata su izjednačeni a
parlament Nebraske bira se kao nestranački.
Odlučujući čimbenik izbora bit će odaziv birača. U proteklih 30
godina glasovalo je između 30 i 40 posto Amerikanaca. Prognoze za
ovu godinu su oko 70 milijuna ljudi što je 34 do 38 posto ukupnog
broja birača. Značajno je i tko će izaći na izbore. Budu li u velikom
broju, kao na predsjedničkim izborima 2000. godine, glasovali
crnci i pripadnici manjina, to može donijeti prevagu demokratima.
Jednako kao što je donijelo Alu Goreu. I s jednako mogućim sudskim
epilogom i ishodom.
Jedini koje nije uhvatila izborna groznica su stanovnici
Washingtona. Njih pola milijuna izabrat će svog gradonačelnika, a
drugo ih se ne tiče. Naime, stanovnici američke prijestolnice
nemaju pravo glasovati za federalne dužnosnike.
(Hina) fp sb
(Hina) fp sb