ŠVICARSKA-LE TEMPS OD 28.10.02. ZIEGLER O GLOBALIZACIJI

ŠVICARSKA LE TEMPS 28.X.2002. Pijavica globalizacije "'Dužnost UN-ova posebnog izvjestitelja za pravo na hranu omogućila mi je da ostavim ulogu proklinjača i da steknem vjerodostojnost. Omogućila mi je pristup izvorima koji su mi dosad bili nedostupni, mogao sam se susresti s glavnim junacima tog kapitalizma džungle koji osuđujem i družiti se s grabežljivcima globalizacije, kao i s onima koji joj se protive'. Tri tjedna nakon izlaska zadnje knjige 'Novi gospodari svijeta i njihovi protivnici', prve brojke (više od 30 tisuća prodanih primjeraka u Francuskoj) čini se da Jeanu Ziegleru daju za pravo. Šira je javnost ogorčena zbog stalnih afera oko neuspjeha 'novog gospodarstva' i bahatosti direktora, od Swissaira do Enrona, koji igraju poker preko leđa svojih zaposlenika i dioničara, dodjeljujući si, kada je stečaj na pomolu, milijunske odštete. 'Sudeći po odazivu na koji je naišla, moja knjiga odgovara potrebi da shvatimo vrijeme u kojemu živimo'. Novi opus profesora sociologije nadilazi nejasne pamflete na koje nas je naviknuo. Možda zato što su, kako sam priznaje, 'odvjetnici puno radili na rukopisu, ne odobrivši dobru trećinu knjige'? Jamačno, ali ima i više od toga na nešto više od tristo stranica koje se čitaju kao tužni roman. Ali i roman o stvarnosti. Temeljito dokumentirana, 'Novi gospodari svijeta' je važna knjiga. Zato što govori o stvarima koje se tiču sviju, koje izazivaju negodovanje i ogorčenje. Zato što su, od djece koja svakih sedam sekunda u svijetu umiru od gladi, do inženjera čija se tvornica zatvara zbog delociranja, preko švicarskog umirovljenika koji strahuje zbog drugog stupa, svi žrtve globalizacije, tvrdi Ziegler. Globalizacije čije loše posljedice ne osuđuje samo on. Slika globaliziranog svijeta koju ugrubo riše Zigler je apokaliptična. A kako drukčije. Autor opširno opisuje tu pijavicu koja gura čovječanstvo u siromaštvo, premda zemlja još nikada nije proizvodila tolika bogatstva. 'Globalizacija ispunjava svoju zadaću, priznaje Ziegler, ali upravo se iz tog obilja nepravedno podijeljenih dobara rađa najveća, nepodnošljiva sablazan'. Na vrhu sustava je sjevernoameričko carstvo, bez suparnika nakon sloma SSSR-a. Ono ima svoje posrednike koji mu pomažu: 'grabežljivce' i 'plaćenike'. Prve pokreće 'strašna pomama za uspjehom, za najvećom mogućom zaradom, za moći'. Ako tu spomenemo Billa Gatesa ili bilo kojeg drugog multimilijardera kojih popis časopis 'Forbes' objavljuje svake godine, shvatit ćemo tko su mete bivšeg proklinjača. Povrh toga, tu su i plaćenici sustava: Svjetska trgovačka organizacija, Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond, takozvane globalne ustanove, koje, zanimljivo, zastupaju volju tek nekih pojedinaca, bez najmanjeg demokratskog nadzora. Sučeljen s tim 'besmislenim i zlokobnim svijetom koji uništava ljude i prirodu', Ziegler otkriva protivnike nove vrste. Gotovo je s pokretima za oslobođenje koja je - 'često se varajući' - dugo podupirao. Danas nadu ulijevaju 'novo planetarno građansko društvo, Attac, vesela frakcija iz Porta Alegrea, milijuni bezemljaša koji se bore u Latinskoj Americi'. Dakako, ta mreža nema programa, kaže Ziegler, ali znade jedno: što više ne želi'. Taj dio, zadnje poglavlje knjige, zacijelo je najviše razočaralo, jer je najmanje konkretno, s puno romantike i tipično 'zieglerovsko'. 'Znadem, priznaje, bilo ga je najteže napisati'", piše Bernard Bridel.