CRKVENAC: PRORAČUN ZA 2003.GODINU 80,2 MILIJARDE KUNA, 4 POSTO VIŠI

CRKVENAC: PRORAČUN ZA 2003.GODINU 80,2 MILIJARDE KUNA, 4 POSTO VIŠI NEGO U 2002. Rashodi državnog proračuna, bez otplata inozemnih zajmova, iduće će godine iznositi 80,2 milijarde kuna, što je nominalno 4 posto više nego u ovoj godini, u kojoj će rashodi nakon rebalansa iznositi 77,1 milijardu kuna, izjavio je danas ministar financija Mato Crkvenac. Više bi proračunskih sredstva iduće godine trebala dobiti sva gospodarska ministarstva, a prioritet i dalje ostaju znanost i obrazovanje, kazao je Crkvenac na konferenciji za novinare u Banskim dvorima. Vladine koordinacije jučer su raspravile prijedlog proračuna za iduću godinu i prijedlog rebalansa za ovu, a Vlada bi ih trebala prihvatiti na posebnoj sjednici u srijedu. Proračune prati i paket 10-ak posebnih dokumenata i zakonskih prijedloga. Tako bi se izmjenama zakona o porezu na dohodak neoporezivi osobni odbitak mjesečno povećao sa 1250 na 1500 kuna te uvelo niz olakšica, primjerice smanjenje porezne osnovice za iznose kupnje lijekova i ortopedskih pomagala, liječenje u inozemstvu bez ograničenja, kao i 50 posto mjesečne najamnine podstanara. Poreznu osnovicu bit će moguće smanjiti i kupnjom ili gradnjom stana i kuće, anuitetima za stambene kredite. Cenzus za ostvarivanje te olakšice bio bi godišnji dohodak do 90.000 kuna i to bez uračunatih doprinosa, a mjesečno bi olakšica iznosila 1000 kuna. U drugo će čitanje, ali izmijenjen, biti upućen i zakonski prijedlog o doprinosima za obvezno osiguranje. Prema novom prijedlogu, rad učenika i studenata bit će vezan samo uz plaćanje doprinosa za ozljedu na radu, a autorski i umjetnički honorari neće biti podvrgnuti plaćanju doprinosa za obvezno osiguranje, dok će se kao osnovica doprinosa za samostalne umjetnike utvrđivati najniža mjesečna osnovica. Kako je domaćim platnim prometom utvrđeno da banke moraju poreznim upravama prijaviti tvrtke koje su duže od 60 dana nesolventne, a shodno tome porezna uprava pokrenuti i njihov stečaj, postalo je bespredmetno da Ministarstvo financija više omogućuje obročnu otplatu dugova, pa će u tom smislu biti pripremljen i poseban zakon. Sve te izmjene vezane su i uz proračun iduće godine, u kojoj će početi vrijediti. Rashodi proračuna za 2003., kaže ministar, bez otplata inozemnih zajmova, iznosit će 80,2 milijarde kuna, što je nominalno 4 posto više nego u ovoj godini, u kojoj će rashodi nakon rebalansa iznositi 77,1 milijardu kuna. U ovoj godini na otplatu glavnica inozemnih zajmova izdvojit će se ukupno 6,5 milijardi kuna, a iduće godine 7,6 milijardi kuna. Proračun je i dalje razvojan, podržava bitne strukturne reforme, socijalno osjetljiv, ali i štedljiv, tvrdi Crkvenac. Deficit proračuna za ovogodišnjih 4,25 posto past će u idućoj na 2,6 posto, a deficit opće države sa 5,9 posto na 4,5 posto. Tekući deficit proračuna, odnosno razlika između tekućih prihoda i rashoda, sa ovogodišnjih će 3,6 milijardi kuna biti u idućoj godini upola manji, 1,9 milijardi kuna. Značajka je stoga proračuna i usporavanje novog zaduživanja, koje će iznositi 1,6 milijardi kuna, u odnosu na ovogodišnjih 4 milijarde kuna, kaže ministar. Kako je izvijestio Crkvenac, najveći porast u proračunu iduće, u odnosu na ovu godine, očekuje Ministarstvo za europske integracije, 47 posto. Slijedi niz gospodarskih ministarstva kojima se proračunske stavke uvećavaju 15 do 36 posto - gospodarstva 35,9 posto, poljoprivrede 20,4 posto, obrta i poduzetništva 19 posto, javnih radova i graditeljstva 15,5 posto, turizmu 15,1 posto, a Ministarstvu pravosuđa namijenjeno je povećanje 18,6 posto proračunskih sredstava. Najveće pak smanjenje može očekivati Ministarstvo obrane, kazao je Crkvenac.