ZAGREB, 25. listopada (Hina) - Od 1. siječnja iduće godine, po prijedlogu Ministarstva financija, povećat će se neoporezivi osobni mjesečni odbitak sa 1250 na 1500 kuna, a uvele bi se i niz olakšica kojima bi građani mogli smanjivati
svoju poreznu osnovicu, te počeo uvoditi sustav imovinskih kartica, najavio je danas ministar financija Mato Crkvenac.
ZAGREB, 25. listopada (Hina) - Od 1. siječnja iduće godine, po
prijedlogu Ministarstva financija, povećat će se neoporezivi
osobni mjesečni odbitak sa 1250 na 1500 kuna, a uvele bi se i niz
olakšica kojima bi građani mogli smanjivati svoju poreznu
osnovicu, te počeo uvoditi sustav imovinskih kartica, najavio je
danas ministar financija Mato Crkvenac.#L#
Paket 10-ak posebnih dokumenata i zakonskih prijedloga Vlada će
razmatrati na posebnoj sjednici u srijedu, kada će se zajedno
razmatrati i prijedlozi rebalansa proračuna za ovu godinu te
proračuna za 2003.
Sustav poreza na dohodak doživio bi najviše promjena. Uz povećanje
osobnog odbitka, osobni odbici za četvrto i svako iduće dijete više
neće progresivno rasti već se utvrđuju u istom iznosu kao i za treće
dijete. Predlažu se tri mogućnosti smanjenja porezne osnovice
građanima, i to za iznose kupnje lijekova, ortopedskih pomagala i
opreme te operacija u inozemstvu bez novčanog ograničenja, što će,
kaže ministar, trebati još razraditi. Nadalje, osnovica za porez
moći će se smanjiti i za iznos 50 posto mjesečne najamnine
podstanara.
Novost je i da će poreznu osnovicu biti moguće umanjiti i kupnjom
ili gradnjom stana i kuće, investicijskim održavanjem ili
anuitetima za stambene kredite. Za to je utvrđen cenzus, godišnji
dohodak do 90.000 kuna i to bez uračunatih doprinosa, a mjesečno bi
umanjenje osnovice moglo biti 1000 kuna.
Ministar je najavio da će na samoj sjednici u srijedu osobno
predložiti još jednu vrstu olakšice. Njome bi se svim roditeljima
dvoje ili više djece na školovanju u srednjoj školi odnosno
fakultetu, koji imaju prosjek ocjena najmanje 4,0, omogućilo
umanjenje osnovice za 12.000 godišnje. Cenzus za ostvarivanje te
olakšice je 90.000 kuna godišnjeg dohotka jednog, odnosno 120.000
kuna oba roditelja.
S početkom iduće godine, predlaže Ministarstvo, građani bi bili
pozvani da popune svoju imovinsku karticu i prijavljuju svake
godine promjene veće od 75.000 kuna.
Isto tako, kao što je to omogućeno pravnim osobama, i građanima bi
se doniranje i sponzoriranje do 2 posto ukupnog godišnjeg dohotka
tretiralo kao porezna olakšica.
U drugo će čitanje biti upućen i zakonski prijedlog o doprinosima za
obvezno osiguranje. Prema novom prijedlogu, rad učenika i
studenata bit će vezan samo uz plaćanje doprinosa za ozljedu na
radu, a autorski i umjetnički honorari neće biti podvrgnuti
plaćanju doprinosa za obvezno osiguranje, dok će se kao osnovica
doprinosa za samostalne umjetnike utvrđivati najniža mjesečna
osnovica.
Prema Crkvenčevoj najavi, doprinos za mirovinsko osiguranje
obračunavao bi se od 1. siječnja 2003. iz dohotka, a za zdravstveno
osiguranje na dohodak. Po podacima Porezne uprave, u prošloj je
godini 360.000 ljudi radilo s ugovorima o autorskom radu. Namjera
je zakona ponajprije obuhvatiti one koji su takvim ugovorima
zapravo dobivali plaću kao i one koji nisu bili obuhvaćeni - članovi
nadzornih odbora, sudski vještaci, stečajni upravitelji i drugi.
Predloženim rješenjima bilo bi obuhvaćeno više od 20 posto radnog
stanovništva, a izuzeci, kao što su studenti, đaci, autori i
umjetnici, čine 6-8 posto ukupne mase. Crkvenac iznosi i podatak da
bi novim zakonom proračunu donijeli novih 800 milijuna kuna
prihoda.
Kako je domaćim platnim prometom utvrđeno da banke moraju poreznim
upravama prijaviti tvrtke koje su duže od 60 dana nesolventne, a
shodno tome porezna uprava pokrenuti i njihov stečaj, postalo je
bespredmetno da Ministarstvo financija više omogućuje obročnu
otplatu dugova, pa će u tom smislu biti pripremljen i poseban
zakon.
Sve te izmjene vezane su i uz proračun iduće godine, u kojoj će
početi vrijediti. Rashodi proračuna za 2003., kaže ministar, bez
otplata inozemnih zajmova, iznosit će 80,2 milijarde kuna, što je
nominalno 4 posto više nego u ovoj godini, u kojoj će rashodi nakon
rebalansa iznositi 77,1 milijardu kuna. U ovoj godini na otplatu
glavnica inozemnih zajmova izdvojit će se ukupno 6,5 milijardi
kuna, a iduće godine 7,6 milijardi kuna.
Proračun je i dalje razvojan, podržava bitne strukturne reforme,
socijalno osjetljiv, ali i štedljiv, tvrdi Crkvenac. Deficit
proračuna za ovogodišnjih 4,25 posto past će u idućoj na 2,6 posto,
a deficit opće države sa 5,9 posto na 4,5 posto.
Tekući deficit proračuna, odnosno razlika između tekućih prihoda i
rashoda, sa ovogodišnjih će 3,6 milijardi kuna biti u idućoj godini
upola manji, 1,9 milijardi kuna. Značajka je stoga proračuna i
usporavanje novog zaduživanja, koje će iznositi 1,6 milijardi
kuna, u odnosu na ovogodišnjih 4 milijarde kuna, kaže ministar.
Prema njegovim riječima, najveće smanjenje u idućoj godini može
očekivati Ministarstvo obrane. Gledano u postotcima, najveće pak
povećanje očekuje Ministarstvo za europske integracije, 47 posto.
Slijede ministarstva gospodarstva s povećanjem od 35,9 posto (u taj
su resor uključene i subvencije u brodogradnji), poljoprivrede
20,4 posto, obrta i poduzetništva 19 posto, pravosuđa 18,6 posto,
javnih radova i graditeljstva 15,5 posto, turizmu 15,1 posto.
Uz prijedlog proračuna za 2003., Vlada će raspraviti i rebalans
proračuna za ovu godinu, u kojem će rashodi biti za 370 milijuna
kuna veći, pa bi ukupno u ovoj godini proračunski rashodi trebali
iznositi 77,1 milijardu kuna.
Iako se rebalansom predviđaju uštede od 1,168 milijardi kuna, zbog
toga što će zdravstvo probiti svoju proračunsku stavku za 1,08
milijardi kuna, znači da su sve uštede potrošene zbog toga što je
zdravstvo potrošilo više od okvira, ustvrdio je Crkvenac.
(Hina) db/bn ds
(Hina) db/bn ds