POSLOVNI PREGLED BROJ 286

POSLOVNI PREGLED broj 286 19. - 25. listopada 2002. SADRŽAJ: ZBOG PECEKOVA PRIGOVORA ODGOĐENO OSNIVANJE POVJERENSTVA MINISTAR JURČIĆ: SANKCIJA NEĆE BITI UPRAVNI ODBOR HFP-A PRIHVATIO ANALIZU I PLAN DALJNJE PRIVATIZACIJE INDEKS STABILNOSTI LEGSI ZA LISTOPAD ZA HRVATSKU OSTAO ISTI DO KRAJA LISTOPADA PRVA ODOBRENJA TURISTIČKIH KREDITA HYPO-ALPE-ADRIA-BANK PREDSTAVILA HYPO LIMAČ ŠTEDNJU RIJEČKA BANKA PRODALA "HOTELE NJIVICE" ZA 68 MILIJUNA KUNA RAIFFEISEN STAMBENA ŠTEDIONICA: UGOVORNI IZNOS ŠTEDNJE MILIJARDU EURA AKONTACIJE PLAĆA U "VIKTORU LENCU" SMANJENE ZA 50 POSTO MINISTAR JURČIĆ S UPRAVOM "ULJANIKA" U "ULJANIKU" PREDAN TANKER ZA NAFTNE PRERAĐEVINE PRIVATIZACIJA INE NE POVEZUJE SE S NIKAKVIM POSLOVIMA S RUSIJOM KONČAR I CROSCO ZAINTERESIRANI ZA UKLJUČIVANJE U PROJEKTE U INDONEZIJI PODRAVKA EKSLUZIVNI DISTRIBUTER PROIZVODA HEINZ U MAĐARSKOJ PREDSTAVNICI GOSPODARSKOG DIPLOMATSKOG KLUBA U CEDEVITI COCA-COLA BEVERAGES HRVATSKA PREDSTAVILA IZVJEŠĆE O ZAŠTITI OKOLIŠA "ADRIATICA.NET" U HRVATSKU DOVELA 28 TISUĆA TURISTA HOTELSKO NASELJE LAGUNA GALIJOT IZ POREČA DOBILO PRIZNANJE TUI-A NJEMAČKA IZASLANSTVO MMF-A U HRVATSKOJ DAROVNICA SVJETSKE BANKE ZA PROJEKT SOCIJALNOG I GOSPODARSKOG OPORAVKA GORAN GRANIĆ U KAIRU SE SASTAO S EGIPATSKIM PREMIJEROM POTPISAN UGOVOR O SLOBODNOJ TRGOVINI IZMEĐU HRVATSKE I LITVE RH I UKRAJINA POTPISALE SPORAZUM O PRIJATELJSTVU I SURADNJI RAZGOVORI HRVATSKIH I SRPSKIH TVRTKI O SURADNJI USUGLAŠEN BUDUĆI SPORAZUM O SLOBODNOJ POLJOPRIVREDNOJ TRGOVINI SUSRET HRVATSKIH I SLOVENSKIH GOSPODARSTVENIKA U SPLITU SOCIJALNI PARTNERI ZAVRŠILI SEMINAR O CILJEVIMA GSV-A IZLAZ IZ KRIZE "BRODOSPLITA" NIJE U OTPUŠTANJU RADNIKA SKUP ZAPOSLENIKA ŽELJEZARE "SISAK" PROSVJEDOVALI RADNICI KIMONTA SINDIKAT DRŽAVNIH SLUŽBENIKA TRAŽI POVEĆANJE KOEFICIJENATA ZA 10 DO 12 POSTO CARINSKI SINDIKAT PONOVNO PRIJETI ŠTRAJKOM 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA ZBOG PECEKOVA PRIGOVORA ODGOĐENO OSNIVANJE POVJERENSTVA Hrvatska Vlada odgodila je u četvrtak donošenje odluke o osnivanju povjerenstva koje bi procjenjivalo isplativost i Vladi predlagalo sufinanciranje industrijsko-poslovnih zona uz autocestu Zagreb- Split. Osnivanje povjerenstva je odgođeno zbog prigovora ministra za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Željka Peceka rekao je premijer Ivica Račan. Ministar Pecek objasnio je da prijedlog treba proći uobičajenu proceduru, dakle Vladinu koordinaciju za gospodarstvo, te dobiti očitovanje nadležnih mnistarstava. Odgađanju se usprotivio ministar javnih radova Radimir Čačić ocjenjujući to neodgovornim. Šteta vremena, treba ići dalje i pritom poštovati svačiji interes, rekao je Čačić, te poručio kako nitko ne može monopolizirati te aktivnosti. Samo osnivanje povjerenstva, premijer je objasnio željom da se, uz gradnju autoceste iskoriste i pritom raspoloživi resursi, dakle izvođači radova, oni koji rade na razminiranju itd. Inače, po samom prijedlogu povjerenstvo bi imalo pet članova, a na čelu bi mu bio ministar gospodarstva. U idućih 15 mjeseci, odnosno do kraja 2003. trebalo bi se stambeno zbrinuti 4.370 obitelji prognanika i izbjeglica, od čega je velik broj izbjeglica iz BiH, rekao je Čačić govoreći o projektu Održivi povratak prognanika i izbjeglica - povrat imovine i stambeno zbrinjavanje. Vrijednost toga projekta je oko 80 milijuna eura (584,7 milijuna kuna), od čega bi se polovica financirala zajmom Razvojne banke Vijeća Europe (CEB), a druga polovica iz proračuna za 2003. Vlada je ovlastila Ministarstvo javnih radova da pokrene postupak pripreme i odobrenja zajma kod Razvojne banke, koji bi bio uz izuzeto povoljne uvjete i subvencionirane kamate. Čačić ističe da to nije sve, te da Vlada ukupno ulaže u projekt stambenog zbrinjavanja 1,4 milijarde kuna. U protekle dvije i pol godine brojka od 18.500 zauzetih objekata tuđe imovine svedena ja na 10.000. Trenutno imamo 5.000 praznih objekata, ali ih vlasnici nisu preuzeli, kazao je Čačić, ne navodeći razloge zašto to nisu učinili. MINISTAR JURČIĆ: SANKCIJA NEĆE BITI Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić izrazio je u srijedu uvjerenje da neće biti uvedene međunarodne sankcije Hrvatskoj zbog "slučaja Bobetko". "Koliko je Europa važna Hrvatskoj, toliko je Hrvatska važna Europi", ustvrdio je Jurčić. "Sankcije su gospodarska kategorija, no ako se o njima govori s političke točke gledišta, na to pitanje mogu odgovoriti političari, a ja to nisam", dodao je ministar Jurčić koji je za jednodnevna posjeta Istarskoj županiji razgovarao s istarskim županom Ivanom Jakovčićem. Župan Jakovčić je ministru izložio najvažnije gospodarske projekte u Istarskoj županiji, poput stvaranja poslovnih parkova, industrijskih i slobodnih zona te prenamjene bivših vojnih kompleksa u gospodarske svrhe. "Ključna je sintagma našeg mandata smanjiti nezaposlenost i otvoriti 5000 novih radnih mjesta, a za to nam treba ozbiljna potpora Vlade. Ako dobijemo takvu potporu, u idućih pet do sedam godina u Istri više neće biti nezaposlenosti", ustvrdio je Jakovčić. Ocijenio je kako Istarskoj županiji za provedbu takvih projekata nije potreban novac, nego čvrste i jasne Vladine odluke koje će omogućiti snažna ulaganja. Ministar Jurčić rekao je kako se svi predloženi projekti Istarske županije potpuno podudaraju s Vladinim programom. Obećao je županu kako će županijski projekti imati prednost u Ministarstvu gospodarstva jer su vrlo konkretni i mogu se brzo izvesti. UPRAVNI ODBOR HFP-A PRIHVATIO ANALIZU I PLAN DALJNJE PRIVATIZACIJE Hrvatska Vlada trebala bi uskoro raspraviti analizu državnog portfelja za prošlu godinu i ocjenu rezultata privatizacije od početka 2001. do listopada ove godine, kao i operativni plan daljnje privatizacije portfelja u vlasništvu države, koje je prihvatio Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), priopćeno je u utorak iz HFP-a. Operativnim planom privatizacije portfelja u vlasništvu države, koji su prihvatili članovi Upravnog odbora HFP-a, definirani su modeli privatizacije i dinamika prodaje za 748 društava od ukupno 1.067 koliko ih je u portfelju HFP-a. Tim je planom predviđeno da se veći dio društava preostalih u državnom portfelju na prodaju ponudi putem javnim dražbi na hrvatskom tržištu kapitala, dok bi se manji dio tvrtki prodavao putem javnih natječaja. Mjesečno bi se 40 društava prodavalo na Varaždinskoj burzi (putem dražbi za podmirenje kapitalnih izdataka), 10-tak društava putem dražbi za gotovinu na Zagrebačkoj burzi, dok bi se javnim natječajima nudilo još pet do šest društava mjesečno. Upravni je odbor istodobno donio odluku o raspisivanju natječaja za prodaju 64,56 posto dionica dioničkog društva Hoteli Srebreno iz Mlina, i to po cijeni 25 posto od nominalne vrijednosti. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI INDEKS STABILNOSTI LEGSI ZA LISTOPAD ZA HRVATSKU OSTAO ISTI Indeks stabilnosti LEGSI za Hrvatsku za listopad iznosio je 56, i ostao je na istoj razini kao i za rujan. U svom redovnom mjesečnom izvještaju, konzultantska grupacija Euroasia Groupe i Lehman Brothersa navodi da su na vrijednost LEGSI-ja za listopad najviše utjecala zbivanja povezana sa zahtjevom Haškog suda za izručenjem umirovljenog generala Janka Bobetka, rasprava SDP-a i HSS-a o nastavku privatizacije državnog portfelja te odgađanje rješavanja graničnog spora sa Slovenijom u Piranskom zaljevu, navodi se u izvješću koje prenosi Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). U analizi se navodi da je slučaj Bobetko okončao "medeni mjesec Hrvatske i međunarodne zajednice" i hrvatskoj Vladi donio težak zadatak balansiranja između europskih očekivanja i uvažavanja stavova hrvatskog stanovništva. Važnost za listopadsku ocjenu stabilnosti, navodi se, ima i "radikalizacija dijela društva potpomognuta glazbeno-medijskim akcijama pojedinih pjevača", a izrijekom se spominju koncerti Marka Perkovića Thompsona. U analizi LEGSI indeksa za listopad, kojim se mjeri politička stabilnost tranzicijskih i drugih zemalja i njihova otpornost na unutarnje krize, stoji i da je u Hrvatskoj "liberalni koncept SDP-a vidljiv po njegovoj namjeri da ubrza prodaju INA-e i HEP-a, dok HSS vjeruje da taj proces treba teći polaganije". Stvarnim razlogom neslaganja analitičari ističu "frustraciju" HSS-a zbog nedovoljne uključenosti u proces privatizacije. Na ekonomskom pak planu analitičari negativnim ocjenjuju daljnji rast zaduženosti Hrvatske, čiji je dug premašio 13,2 milijarde dolara, a pozitivnim ocjenjuju nastavak trenda porasta bruto domaćeg proizvoda (BDP). Hrvatska je po LEGSI indeksu za listopad pala za dva mjesta, i sada se nalazi na 11 mjestu među 22 zemlje. Na vrhu su Mađarska, Poljska, Meksiko..., a na začelju Kolumbija, Azerbejdžan, Indonezija i Nigerija, prenosi Hrvatska udruga poslodavaca. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE DO KRAJA LISTOPADA PRVA ODOBRENJA TURISTIČKIH KREDITA Do kraja listopada Hrvatska poštanska banka (HPB) i Karlovačka banka trebale bi odobriti prve zahtjeve za kredite iz trenutno najpovoljnijeg programa kreditiranja malog obiteljskog poduzetništva u hrvatskom turizmu "Poticaj za uspjeh", doznaje se iz ureda uprava obje banke koje su se do sada uključile u taj program kreditiranja. Karlovačka banka se, kao druga banka, u program hrvatske Vlade "Poticaj za uspjeh" uključila 11. listopada ove godine, temeljem tada potpisanog Ugovora sa Ministarstvom turizma, a nakon što je isti Ugovor to Ministarstvo potpisalo i sa prvom bankom u tom programu - Hrvatskom poštanskom bankom (HPB) 30. rujna. Obje banke su Programu pristupile po istim uvjetima, s godišnjom kamatnom stopom od 5,95 posto. Budući se kreditiranje iz "Poticaja za uspjeh" bazira na državnim poticajima i godišnjim kamatnim stopama do 5 posto, ovisno o vrsti smještajnog objekta za koje se traži kredit, razliku do 5,95 posto subvencionira država. Po informacijama iz obje banke već u prvim tjednima nakon potpisivanja ugovora stiglo je dosta zahtjeva za te kredite, većinom iz jadranskih županija, ali i iz cijele Hrvatske. No, kako napominju iz banaka, prvi su zahtjevi u većini slučajeva bili neodgovarajući uvjetima koje propisuje program "Poticaj za uspjeh", posebno onaj osnovni uvjet da zainteresirani imaju registrirani (ili će tek registrirati) obrt u turizmu te da će uposliti ljude u smještajnim objektima za čiju gradnju ili adaptaciju traže kredit. Po riječima savjetnika Uprave HPB-a Milana Ilića zahtjevi koji su došli kasnije više odgovaraju uvjetima programa te trenutno imaju 11 kompletiranih zahtjeva, od kojih bi se prvi mogli odobriti već do kraja ovoga mjeseca. Projekti za koje su pristigli zahtjevi većinom su iz Splitsko-dalmatinske, Zadarske i Dubrovačko-neretvanske županije, a tražena vrijednost pojedinih projekata kreće se, napominje Ilić, od 25 tisuća eura do milijun eura. Želeći potaknuti veći interes za takve kredite i za kontinentalni turizam, za koje je stiglo i najmanje zahtjeva, HPB će uskoro pokrenuti i posebnu kampanju za kontinent, dodaje Ilić. U Ministarstvu turizma pak savjetnica za razvoj turizma Jasminka Marković napominje kako i dalje značajni interes za uključivanje u program "Poticaj za uspjeh" pokazuju i druge banke u Hrvatskoj. S tim u vezi dodala je i da početkom idućeg mjeseca očekuju i potpisivanje ugovora sa još nekim bankama, ovaj puta i sa onima koje su u Hrvatskoj pokrenute sa stranim kapitalom. HYPO-ALPE-ADRIA-BANK PREDSTAVILA HYPO LIMAČ ŠTEDNJU Hypo-Alpe-Adria-Bank predstavila je u srijedu Hypo limač štednju, dječju štednju koja će u ponudu Banke biti uvedena na Svjetski dan štednje, 31. listopada ove godine. Hypo limač štednja namijenjena je djeci do 12 godina života, a štednju knjižicu na ime djeteta otvara roditelj ili staratelj. Minimalni štedni polog iznosi 100 kuna za kunsku, odnosno 15 eura za euro štednju, a promjenjiva kamatna stopa iznosi godišnje 3 posto za euro, a 4,5 posto za kunsku štednju. Maksimalni iznos godišnje uplate, pak, određen je na 100 tisuća kuna ili 14 tisuća eura. Otvaranjem knjižice, djeca postaju članovi Hypo limač kluba, koji članovima donosi nagradne igre, poklone, dječje časopise i sl. Cilj te usluge, rekla je direktorica Poslovanja s građanstvom Dragica Hrkalović, jest djecu odmalena priviknuti na štednju te u njima razvijati osjećaj odgovornosti prema novcu. Vremenom će se usluga proširiti i na mladež do 18 godina te studente. RIJEČKA BANKA PRODALA "HOTELE NJIVICE" ZA 68 MILIJUNA KUNA Riječka banka prodala je većinski paket odnosno 89,63 posto dionica Hotela Njivice tvrtki Finvest Corp iz Čabra za 68 milijuna kuna. Polovica iznosa isplaćena je prošlog tjedna prilikom potpisa ugovora, dok će drugi dio biti isplaćen do kraja godine, doznaje se iz Riječke banke. Predsjednik Uprave Riječke banke Petar Radaković je kazao da je Finvest Corp ponudio najveću cijenu i najpovoljnije rokove, uz dogovor da će Riječka banka ostati glavnom poslovnom bankom Hotela Njivice. Prema godišnjem financijskom izvješću, Riječka je banka krajem 2001. u svom vlasništvu imala udjele i dionice tvrtki raspoložive za prodaju, procijenjene na 111,8 milijuna kuna. Po Radakovićevim riječima, u tom godišnjem financijskom izvješću paket Hotela Njivice u vlasništvu Riječke banke procijenjen je na oko 48 milijuna kuna. RAIFFEISEN STAMBENA ŠTEDIONICA: UGOVORNI IZNOS ŠTEDNJE MILIJARDU EURA Raiffeisen stambena štedionica (RSŠ) potpisala je od početka djelovanja do zaključno 30. rujna ove godine ukupno 121.000 ugovora o stambenoj štednji, čiji je ugovorni iznos dosegnuo gotovo milijardu eura. Pritom je uplaćeno 675 milijuna kuna štednih depozita, istaknula je u utorak na konferenciji za novinare predsjednica Uprave RSŠ-a Mandica Zulić. U godinu dana, usporedbom podataka rujan prošle s rujnom ove godine, ukupan broj ugovora povećan je za gotovo 50.000, pri čemu je stanje depozita zamalo udvostručeno, sa 350 milijuna kuna na 675 milijuna kuna. Taj se trend očituje i po svim hrvatskim regijama. Iznoseći podatke o poslovanju u tri godine postojanja, predsjednica Uprave Zulić je kazala da je u devet mjeseci ove godine sklopljeno 23 tisuće ugovora, ugovornog iznosa 185 milijuna eura, čime je, kako je rečeno, potvrđeno liderstvo RSŠ-a na hrvatskom tržištu stambene štednje. Kako se najviše ugovora o stambenoj štednji potpisuje upravo u zadnjem kvartalu godine, može se već sada reći kako će planovi za ovu godinu biti ostvareni, kazala je Zulić. Na upit je odgovorila kako te rezultate prate i dobri financijski rezultati koji su već nakon treće godine oko nule, a strategija vlasnika je bila da se između 3. i 5. godine izjednače prihodi i početni visoki troškovi ulaganja. U 2002. godini pravo na stambeni kredit ostvarit će oko 3000 štediša, a u prvih devet mjeseci za njih 683 odobreni su stambeni krediti, u ukupnoj vrijednosti 5,3 milijuna eura (oko 33,5 milijuna kuna). RSŠ se zalaže, kazala je Zulić, za promjene zakona o stambenoj štednji koje će omogućiti međufinanciranje odnosno odobravanje kredita odmah, jer sada je zakonom to moguće tek nakon dvije godine. Do tada RSŠ u suradnji s Raiffeisenbank omogućuje dobivanje stambenih kredita uz polog u RSŠ. U pet mjeseci primjene tog modela već je odobreno 300 takvih kredita, rekla je Zulić. Ujedno je rečeno da je Ministarstvo financija krajem kolovoza uplatilo 60 posto novca za državne poticaje, a ostalo se očekuje ovih dana. 4. TVRTKE AKONTACIJE PLAĆA U "VIKTORU LENCU" SMANJENE ZA 50 POSTO Uprava brodogradilišta "Viktor Lenac" na izvanrednoj sjednici Radničkog vijeća te tvrtke, održanoj prekjučer, izvijestilo je zaposlenike o smanjenju akontacija plaća za listopad za 50 posto, a u priopćenju od srijede iz tog brodogradilišta stoji da umanjenje akontacije plaća neće umanjiti iznose ukupnih mjesečnih plaća zajamčenih kolektivnim ugovorom. "Poslovodstvo se na ovu nepopularnu mjeru odlučilo kako bi preraspodjelom obrtnih sredstava ubrzalo isplate dugovanja kooperantima, ali i nakon napisa u nekim medijima da je neplaćanjem kooperantima Uprava kupovala socijalni mir", stoji u priopćenju. Radničko vijeće iskazalo je "solidarnost s radnicima kooperantskih poduzeća i razumijevanje za poslovnu odluku kojom se pravednije raspoređuju trenutačno skromna obrtna sredstva brodogradilišta". Drže da radnicima ne može biti isplaćena akontacija manja od 1800 kuna i traže smanjenje plaća poslovodstva tvrtke te "sankcioniranje odgovornih što ne izuzima i odgovornost direktora Damira Vrhovnika". Nesporno je da su teškoće posljedica objektivnih okolnosti, ali i njihova rada, stoji u priopćenju. MINISTAR JURČIĆ S UPRAVOM "ULJANIKA" Hrvatski ministar gospodarstva Ljubo Jurčić u srijedu je, u sklopu jednodnevnog radnog posjeta Istarskoj županiji, posjetio pulsko brodogradilište "Uljanik" i u izjavi za novinare izrazio zadovoljstvo njegovim poslovanjem. U pulskom "Uljaniku" uspješno je provedena sanacija za razliku od ostalih brodogradilišta, ustvrdio je Jurčić koji je razgovarao s članovima uprave tog brodogradilišta, predstavnicima Sindikata metalaca Istre i Kvarnera te Hrvatske udruge sindikata koji djeluju u brodogradilištu. Po Jurčićevim riječima, u "Uljaniku" se velika pozornost posvećuje stručnim kadrovima te visoko zahtjevnim brodovima pa su tako Uljanikovi navozi, dodao je on, zaposleni do 2006. Odgovarajući na novinarsko pitanje do kada će Vlada sanirati hrvatska brodogradilišta, on je rekao kako će Vlada sudjelovati u sanaciji hrvatskih brodogradilišta sve dok se ona pokazuje jeftinijom od likvidacije ili prepuštanja brodogradilišta stihijskom poslovanju. Upozorio je da bi država u slučaju stečaja hrvatskih brodogradilišta morala izdvojiti dva do tri puta veći iznos od onog od 2,8 milijardi kuna, koliko je namijenjeno sanaciji hrvatskih brodogradilišta bez "Uljanika" do 2008. Ministar Jurčić drži da Vlada i hrvatska brodogradnja moraju što prije riješiti pitanje Uprave riječkog brodogradilišta "3. maj". U "ULJANIKU" PREDAN TANKER ZA NAFTNE PRERAĐEVINE U pulskom brodogradilištu "Uljanik" službeno je u utorak predan tanker za naftne prerađevine i kemikalije, izgrađen za norveškog vlasnika "Frontline" odnosno njegovu kompaniju "Splendour Corporation". Brod je dug 182, širok 32 a visok 17 metara, nosivosti 47.400 tona. Riječ je o tankeru Juniper na čije su krštenje prije nekoliko dana stigli predstavnici kompanije British Petroleum Shipping koja će novi brod uključiti u svoju flotu od pedesetak vlastitih i unajmljenih tankera. Do konca godine Uljanik će predati i drugi brod iz serije od dva tankera za norveškog vlasnika, tanker "Jasmine", čime će se u cijelosti realizirati ovogodišnji plan dovršetka i predaje pet brodova. PRIVATIZACIJA INE NE POVEZUJE SE S NIKAKVIM POSLOVIMA S RUSIJOM Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić izjavio je u ponedjeljak da s predstavnicima Ruske Federacije, kao i ruske naftne kompanije Rosneft nije bilo nikakvih razgovora koji bi povezivali privatizaciju Ine s planovima suradnje na drugim područjima. Privatizacija Ine ide prema zakonu, apsolutno nije bilo razgovora i vezivanja drugih projekata i mogućih poslova s privatizacijom Ine. Ponude za Inu razmatrat će se ovisno o strategiji privatizacije koja je neovisna o drugim poslovima, izjavio je Jurčić odgovarajući na pitanje postoji li ikakva privilegiranost ruskog Rosnefta u privatizaciji Ine. Jurčić je održao i prezentaciju o stanju i perspektivi gospodarskih odnosa Hrvatske i Ruske Federacije, te razgovorima koje su o tome vođeni krajem rujna i početkom listopada u Moskvi na trećoj sjednici međuvladine rusko-hrvatske komisije o gospodarskoj suradnji. Ruski Rosneft jedan je od tri potencijalna strateška partnera u privatizaciji 25 posto plus jedne dionice hrvatske naftne kompanije. Uz Rosneft, potencijalni su partneri i austrijski OMV i mađarski MOL. Te su tvrtke obavila proces due dilligencea, te trebaju predati svoje obvezujuće ponude u kojima bi bila i cijena koju su spremni platiti za 25 posto plus jednu dionicu Ine. Predstavnici sva tri potencijalna strateška partnera, tijekom due dilligenca razgovarali su i s predstavnicima hrvatske Vlade. Jurčić je izjavio da ni u razgovorima koji su u Vladi vođeni s predstavnicima Rosnefta nije bilo ni riječi o mogućnosti povezivanja privatizacije Ine s bilo kojim drugim mogućim poslovima s Rusijom. KONČAR I CROSCO ZAINTERESIRANI ZA UKLJUČIVANJE U PROJEKTE U INDONEZIJI Hrvatske tvrtke Končar i Crosco iskazale su interes za uključivanje u projekte izgradnje energetskih postrojenja i istraživanje nafte i plina u Indoneziji, izvijestio je u ponedjeljak ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. Ministar Jurčić bio je na čelu hrvatskog gospodarskog izaslanstva koje je od 16. do 20. listopada boravilo u Indoneziji. Tijekom posjeta održan je i Poslovni forum koji je, uz predstavnike hrvatskih tvrtki (Končar, Crosco, Astra Int., Kordun i Brodarski institut), okupio i dvadesetak gospodarstvenika iz 15 indonezijskih tvrtki. Poslovni susreti gospodarstvenika obuhvatili su mogućnosti suradnje na različitim područjima, npr. istraživanju nafte i plina, brodogradnje, drvne industrije, do razmjene roba kao što su palmino ulje i namještaj od ratana, priopćeno je iz Ministarstva. Među projektima u kojima se vide konkretne mogućnosti suradnje su projekti gradnje energetskih postrojenja, jer Indonezija zadovoljava samo oko polovicu svojih potreba za električnom energijom, te projekti na izgradnji plovila. Hrvatske tvrtke Končar, Astra i Crosco iskazale su interes za uključivanje u te projekte, ističe se u Ministarstvu gospodarstva. PODRAVKA EKSLUZIVNI DISTRIBUTER PROIZVODA HEINZ U MAĐARSKOJ Prehrambena industrija Podravka i američka tvrtka Heinz potpisale su u ponedjeljak u Budimpešti ugovor kojim Podravka postaje ekskluzivnim distributerom proizvoda te tvrtke na mađarskom tržištu, objavili su iz Podravke. Podravka će distribuirati Heinz- ove kečape, umake i dio asortimana pod ABC markom. Uključivanjem Heinzovih marki u asortiman koji distribuira Podravka u Mađarskoj, kažu u Podravci, proširuje se ponuda prema kupcima, smanjuju troškovi distributivne mreže i istodobno otvaraju mogućnosti suradnje na drugim tržištima. Tijekom prvih šest mjeseci ove godine Podravka je na mađarskom tržištu ostvarila prihod od 31,1 milijuna kuna, što je osam posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Heinz je najveći svjetski proizvođač kečapa te privatnih marki u SAD-u. PREDSTAVNICI GOSPODARSKOG DIPLOMATSKOG KLUBA U CEDEVITI Tvrtku Cedevita, iz sastava Atlantic Grupe, posjetili su u utorak akreditirani gospodarski savjetnici i trgovački atašei kreditirani u Hrvatskoj. Susret je organiziran u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova, a kako je istaknulo poslovodstvo Cedevite, riječ je o još jednom načinu predstavljanje tvrtke i njezinih proizvoda te sustavnog približavanja međunarodnim predstavnicima za gospodarstvo. Tako su predstavnicima Gospodarskog diplomatskog kluba, radi jačanja kontakata na inozemnim tržištima, predstavljeni razvojni planovi Cedevite za naredno razdoblje, posebice strategija prodora na inozemna tržišta. Poslovodstvo Cedevite tom je prigodom istaknule, kako uz postojeća predstavništva u Beogradu, Sarajevu i Moskvi, planiraju još otvaranje predstavništva u Sloveniji i Makedoniji. Cedevita je inače u prošloj godini ostvarila promet u vrijednosti 187,4 milijuna kuna, od čega na domaćem tržištu 136,3 milijuna, a na inozemnom 51,2 milijuna kuna. Ukupan promet Atlantic grupe lani je iznosio 695 milijuna kuna. COCA-COLA BEVERAGES HRVATSKA PREDSTAVILA IZVJEŠĆE O ZAŠTITI OKOLIŠA Tvrtka Coca-Cola Beverages Hrvatska (CCBH) do sada je u tehnologiju zaštite okoliša u obje svoje tvornice - u Zagrebu i Solinu uložila više od dva milijuna eura, istaknuli su u četvrtak predstavnici te tvrtke na predstavljanju svog prvog Izvješća o zaštiti okoliša. Najavili su i kako su započele pripreme za primjenu sustava upravljanja okolišem ISO 14001. Posebne mjere u tvrtki, rečeno je, poduzimaju i glede energetskih ušteda. Tako je osim ušteda koje su nastale prilikom zamjene mazuta i dizela prirodnim plinom, izvršena i reorganizacija u logistici transporta radi smanjenja potrošnje energenata i emisije u atmosferu. CCBH na hrvatsko tržište godišnje plasira oko 24 milijuna sanduka bezalkoholnih napitaka. Tako u prosjeku svaki hrvatski građanin popije na godinu 130 bočica Coca-Cola napitaka. Tvrtka pokriva oko 70 posto hrvatskog tržišta karboniziranih napitaka i oko 23 posto tržišta voćnih sokova i nektara. "ADRIATICA.NET" U HRVATSKU DOVELA 28 TISUĆA TURISTA Posredstvom hrvatske turističke on-line agencije "adriatica.net", koja nudi rezervaciju smještaja putem Interneta, u prvih je devet mjeseci ove godine u Hrvatskoj odmor provodilo nešto malo više od 28 tisuća turista, što je 215 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. S rezultatima ovogodišnje turističke sezone u "adriatica.net-u" su vrlo zadovoljni, tim više, kako naglašava voditeljica Odnosa s javnošću Silvija Stojić, što posluju tek drugu godinu. Oko 95 posto gostiju bili su stranci među kojima je najviše bilo Talijana, Čeha, Poljaka, Nijemaca i Slovenaca, a po rezultatima ankete koju je provela "adriatica.net" zadovoljstvo iskazanom uslugom i boravkom u Hrvatskoj izrazilo je 96 posto svih gostiju. Adriatica.net zapošljava 30 stalnih i 30 honorarnih djelatnika, sjedište je u Zagrebu, a u srpnju ove godine otvorila je i svoje poslovnice u Zadru i Veloj Luci na otoku Korčuli. Na svojoj Internet adresi www.adriatica.net nudi smještaj duž cijele jadranske obale i na otocima, u više od 9000 kuća, soba i apartmana, 149 hotela, dvije rezidencije u Lovranskim vilama, na 9 svjetionika i 40-tak jedrilica. U ponudi su i programi avanturističkog turizma te izleti, a uz hrvatski cijela je ponuda dostupna na sedam svjetskih jezika. HOTELSKO NASELJE LAGUNA GALIJOT IZ POREČA DOBILO PRIZNANJE TUI-A NJEMAČKA Hotelsko-apartmansko naselje Laguna Galijot, u sastavu porečke hotelsko-turističke tvrtke "Plava laguna" dobilo je priznanje "TUI Holly 2002" - za najomiljeniji hotel po kvaliteti usluga, koje svake godine, prema ocjeni svojih gostiju, dodjeljuje ugledni svjetski organizator putovanja TUI Njemačka. Priznanje je, kako su izvijestili iz Plave lagune, predstavnicima te hotelske tvrtke uručeno prošloga tjedna na posebnoj svečanosti TUI-a u Hamburgu, koja je okupila preko 300 uzvanika iz cijelog svijeta. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA IZASLANSTVO MMF-A U HRVATSKOJ Prvi dio izaslanstva Međunarodnog monetarnog fonda započeo je svoj radni boravak u Hrvatskoj razgovorima u Ministarstvu financija o državnom proračunu i ključnim izdacima u ovoj i idućoj godini, te u Hrvatskoj narodnoj banci o makroekonomskom okruženju i monetarnoj projekciji za četvrto tromjesečje ove godine, objavljeno je iz HNB- a. Radni boravak izaslanstva MMF-a u Hrvatskoj trebao bi potrajati do 6. studenoga. Osim u tim dvjema državnim institucijama, gdje je predviđen najveći broj tematskih rasprava, te u Vladi Republike Hrvatske i u Hrvatskom saboru, programom boravka izaslanstva MMF-a predviđeni su i razgovori u ministarstvima gospodarstva, turizma i zdravstva, te za europske integracije. Članovi izaslanstva MMF-a sastat će se i s predstavnicima fondova za zdravstvo i za privatizaciju, poduzeća za ceste, Hrvatske gospodarske komore, Državne agencije za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga, kao i nekoliko većih banaka, brodogradnje, Ekonomskog instituta, te Instituta za javne financije, navodi se u priopćenju HNB-a. Kako je još ranije najavljivano, tijekom boravka Misije MMF-a u Zagrebu nastavit će se i razgovori o novom stand by aranžmanu. Prvi značajan korak ka zaključivanju novog stand by aranžmana Hrvatske s MMF-om učinilo je hrvatsko izaslanstvo, koje je vodio potpredsjednik Vlade Slavko Linić, koje je krajem rujna i početkom listopada boravilo u Washingtonu i razgovaralo s čelnicima MMF-a i Svjetske banke. Novi bi stand by aranžman vrijedio samo iduću godinu, za vrijeme sadašnje Vlade. Nakon tih razgovora najavljeno je da će se nastojati novi stand by aranžman odobriti do kraja godine. DAROVNICA SVJETSKE BANKE ZA PROJEKT SOCIJALNOG I GOSPODARSKOG OPORAVKA Japanska vlada darovala je Hrvatskoj posredstvom Svjetske banke 425.360 američkih dolara namijenjenih pripremi Projekta socijalnog i gospodarskog oporavka, a Sporazum o darovnici potpisan je u ponedjeljak u Ministarstvu financija. Sporazum su potpisali u ime hrvatske Vlade ministar financija Mato Crkvenac, a u ime Svjetske banke direktor Odjela za južnu i srednju Europu Andrew Vorkink, dok je krajnji korisnik sredstava iz te darovnice Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Sredstvima darovnice financirat će se pripremne aktivnosti za budući Projekt socijalnog i gospodarskog oporavka u Hrvatskoj, posebice na područjima od posebne državne skrbi, koji bi trebala financirati također Svjetska banka i to sa 40 milijuna dolara. Projekt će kroz četiri komponente povećati socijalnu i gospodarsku integraciju na područjima od posebne državne skrbi i nekim otocima, rekao je prilikom potpisivanja Vorkink. Naime, predviđeno je osnivanje svojevrsnog socijalnog fonda za lokalne samouprave namijenjen otvaranju novih radnih mjesta, dio sredstava bit će namijenjen razminiranju te stambenom zbrinjavanju povratnika. Ministar Crkvenac naglasio je kako je Svjetska banka Hrvatskoj do sada izravno ili neizravno osigurala gotovo 30 darovnica, uglavnom namijenjenih financiranju programa koji se ne mogu riješiti klasičnim zajmovima. GORAN GRANIĆ U KAIRU SE SASTAO S EGIPATSKIM PREMIJEROM Potpredsjednik hrvatske Vlade Goran Granić i egipatski premijer Atef Muhammad Ebeid zaključili su u četvrtak u Kairu da su politički odnosi dviju zemalja odlični, ali da gospodarski za njima zaostaju, priopćio je Ured hrvatske Vlade za odnose s javnošću. Premijer Ebeid naglasio je potpunu otvorenost Egipta prema Hrvatskoj te dodao kako hrvatski gospodarstvenici u Egiptu "kucaju na otvorena vrata", te se zanimao koje robe i usluge bi mogle činiti temelj daljnje gospodarske razmjene između dvije zemlje. Granić je, između ostalih, istaknuo farmaceutiku i industriju hrane - Plivu i Podravku, kao i njihove svjetski poznate proizvode Sumamed i Vegetu, zatim strojarstvo i elektroniku (Končar i Đuro Đaković), te priznatu kvalitetu hrvatskih brodogradilišta. Posebno je, kako se kaže u priopćenju, naglasio i suradnju u energetskom sektoru, koju INA-Industrija nafte d.d. već ostvaruje u Egiptu, a postoji prostor za povratak na egipatsko gospodarsko područje i onih hrvatskih tvrtki koje su tu nekad radile kao i za dolazak svih ostalih. Granić je također predložio da Egipat u jednoj od narednih godina sudjeluje na Zagrebačkom velesajmu kao zemlja partner. POTPISAN UGOVOR O SLOBODNOJ TRGOVINI IZMEĐU HRVATSKE I LITVE Ministar gospodarstva Republike Hrvatske Ljubo Jurčić i podsekretar Ministarstva vanjskih poslova Litve Darius Jurgelevicius potpisali su u četvrtak u Ministarstvu gospodarstva Ugovor o slobodnoj trgovini između Hrvatske i Litve. Ugovor s Litvom 30. je ugovor o slobodnoj trgovini koji je do sada sklopila Hrvatska, a po tim se ugovorima više od 85 posto hrvatske vanjskotrgovinske razmjene obavlja u režimu slobodne trgovine, rekao je prilikom potpisivanja Jurčić. Ugovor sa Hrvatskom za Litvu je prvi ugovor o slobodnoj trgovini koji je u potpunosti usuglašen na samo jednom sastanku, što dokazuje dobre odnese dviju zemalja kao i zajedničke ekonomske ciljeve, rekao je Jurgelevicius. Iako je robna razmjena Hrvatske i Litve skromna, njena je struktura izuzetno kvalitetna, budući da su predmetom razmjene visokosloženi i visokokvalitetni proizvodi. Uglavnom se to odnosi na farmaceutske (Pliva je najveći izvoznik u Litvu), tekstilne i elektrotehničke proizvode, rekao je ministar Jurčić, istaknuvši značajan višak u trgovinskoj razmjeni koji Hrvatska ostvaruje s Litvom. Ukupna robna razmjena između dviju zemalja u prošloj je godini iznosila 5,7 milijuna dolara, pri čemu je hrvatski uvoz iz Litve iznosio 939,3 tisuće dolara, a izvoz 4,7 milijuna dolara. U prvih, pak, osam ovogodišnjih mjeseci ukupna robna razmjena bila je 4,15 milijuna dolara, što je za 40 posto više nego u istom razdoblju lani. Od toga se 2,7 milijuna dolara odnosi na hrvatski izvoz u tu zemlju, dok je iz Litve u Hrvatsku u prvih osam ovogodišnjih mjeseci uvezeno roba za 1,4 milijuna dolara. RH I UKRAJINA POTPISALE SPORAZUM O PRIJATELJSTVU I SURADNJI Između Hrvatske i Ukrajine nema otvorenih pitanja, a Sporazum o prijateljstvu i suradnji trebao bi dodatno doprinijeti razvoju odnosa, posebno gospodarskih, između dvije zemlje, ocijenili su u četvrtak u Zagrebu predsjednici Stjepan Mesić i Leonid Kučma nakon svečanog potpisivanja sporazuma. "Otvorenih pitanja u našim odnosima nema, ali morali smo se složiti da u bilaterali, osobito u gospodarskim odnosima, ima još mnogo neiskorištenih mogućnosti", rekao je Mesić. "Gospodarski subjekti iz obje zemlje imaju jedni drugima što za ponuditi, kako u smislu međusobne trgovine, tako i u smislu mogućih zajedničkih nastupa na trećim tržištima", dodao je hrvatski predsjednik. RAZGOVORI HRVATSKIH I SRPSKIH TVRTKI O SURADNJI Predstavnici najvećih hrvatskih i srpskih prehrambenih tvrtki razgovarali su u utorak u Beogradu o mogućnostima proširenja suradnje, koja uključuje i jače sudjelovanje hrvatskih tvrtki u procesu privatizacije u Srbiji te zajedničke poslove na trećim tržištima. Predstavnici koprivničke Podravke, Tvornice duhana Rovinj, Koncerna Agrokor, Kraša, Vindije, Atlantic Grupe, Gavrilovića, Lure i drugih prehrambenih firmi, zainteresirani su, kako su rekli, za povećanje ukupne suradnje, a neki i za kupovinu tvrtki. Tako primjerice iz Agrokora ističu zanimanje za uljarice, prije svih soje i suncokreta, o čemu su počeli razgovori sa nekim vojvođanskim tvrtkama, a spremni su sudjelovati u kupnji tvrtki srodnih djelatnosti. Razgovori o tome, kako je istaknuto, bit će nastavljeni u Agenciji za privatizaciju Srbije, na što je upućena i Podravka, a za investiranje je zainteresirana Tvornica duhana Rovinj. U razgovorima su sudjelovali predstavnici Poljoprivrednog kombinata Beograd, Beogradske industrije piva, Tvornice ulja Dijamant iz Zrenjanina, konditorskih industrija Takovo iz Gornjeg Milanovca i Soko Štark iz Beograda te drugi. Hrvatski gospodarstvenici borave u Beogradu u sklopu hrvatskog gospodarskog izaslanstva koje vodi ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić. USUGLAŠEN BUDUĆI SPORAZUM O SLOBODNOJ POLJOPRIVREDNOJ TRGOVINI Ministarstva poljoprivrede Hrvatske i Srbije usuglasila su se, nakon dvodnevnog rada u Beogradu, o svim aspektima sporazuma o slobodnoj trgovini poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, a idućih dana dvije vlade bi trebale parafirati sporazum te bi on eventualno bio potpisan na idućem sastanku u Zagrebu 5. studenoga, izjavili su u srijedu na konferenciji za novinare ministri poljoprivrede Hrvatske i Srbije, Božidar Pankretić i Dragan Veselinov. Hrvatski ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić izjavio je da je dvodnevni susret gospodarstvenika Hrvatske i Srbije protekao u "izrazito konstruktivnoj i odgovornoj atmosferi", te da je - iako je Republika Hrvatska potpisala već 30- ak ugovora o slobodnoj trgovini - ovo prvi slučaj da upravo poljoprivreda prednjači u otvaranju međusobnih putova suradnje. "Interes gospodarstvenika obje strane za suradnju je izuzetan, te bi što prije trebalo potpisati ugovor o slobodnoj trgovini, jer treba učiniti sve da se gospodarstvenicima pomogne", izjavio je hrvatski ministar poljoprivrede. On je naglasio da bi se opseg poljoprivredne trgovinske razmjene između dviju zemalja trebao povećati već u drugoj trećini 2003. godine. Srbijanski ministar poljoprivrede Dragan Veselinov najavio je da će vlada Srbije idućih dana parafirati sporazum, te ga uputiti vladi SRJ, koja je ovlaštena na zaključivanje ugovora o slobodnoj trgovini. On je naglasio da su se članovi hrvatskog i srpskog izaslanstva danas suglasili o svim aspektima poljoprivredne i prehrambene proizvodnje, te da je za gotovo 90 posto iz 73 grupe proizvoda usuglašen bescarinski režim, u čemu je veliki ustupak napravila hrvatska strana, s obzirom na dosadašnju visinu carina, koje su u Srbiji maksimizirane na 30 posto. U samom sporazumu, dvije su strane usuglasile tri režima međusobnog trgovanja poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima. U prvoj skupini su 73 grupe proizvoda (priplodni materijal u govedarstvu, svinjogojstvu, ovčarstvu, voće i povrće i njihove prerađevine i drugo) koje su oslobođene carina i kvota. Proizvodima iz druge skupine (voće i povrće i njihove prerađevine i drugo) trguje se uz obostrane usuglašene carinske stope, koje su u prosjeku niže od postojeće stope u Srbiji za pet do deset posto, a u Hrvatskoj za oko 50 posto od postojećih. Za strateške proizvode iz treće skupine (žitarice, ulje šećer, vino, duhan, mlijeko i drugo) ostaje režim carinskih stopa i kvota, ali i tu bi, kako je rekao ministar Veselinov, moglo doći do bar simboličnog pomaka definiranjem kvota za uvoz po manjim carinama od uobičajenih. SUSRET HRVATSKIH I SLOVENSKIH GOSPODARSTVENIKA U SPLITU Tridesetak slovenskih poduzetnika zainteresiranih za suradnju s gospodarstvenicima Splitsko-dalmatinske županije boravilo je u četvrtak u Splitu u okviru gospodarskih susreta koje je u suradnji s Gospodarskom komorom Split organizirala Gospodarska komora Slovenije-Komora za Pomurje. Uvoz proizvoda iz Slovenije u Hrvatsku još uvijek je dvostruko veći od hrvatskog izvoza u tu zemlju, a ovakvi bi susreti trebali produbiti suradnju i pokušati uvećati hrvatski izvoz u Sloveniju, rečeno je na skupu. Hrvatska je treća zemlja, iza Italije i Njemačke, po količini proizvoda koje Slovenija izvozi, a na petom je mjestu među državama iz kojih Slovenija uvozi. Hrvatska je prošle godine u Sloveniju izvezla roba u vrijednosti 426 milijuna američkih dolar, a Županija splitsko- dalmatinska sudjelovala je u tom izvozu sa 19,5 milijun ili 4,6 posto. Istodobno je iz Slovenije lani Hrvatska uvezla roba za 711,5 milijuna dolara, u čemu Splitsko-dalmatinska županija 53,3 milijuna USD ili 7,5 posto. Hrvatska je Slovencima interesantna i kao turistička destinacija, pa je ovog ljeta Hrvatsku posjetilo 877 tisuća Slovenaca koji su ostvarili više od 5,1 milijun noćenja. Slovenski investitori su u hrvatsko gospodarstvo do kraja 2000. godine uložili ukupno 360 milijuna američkih dolara, što je gotovo polovica slovenskih investicija u inozemstvo, dok je lani uloženo oko 40 milijuna dolara. Na području Hrvatske registrirano je 600 slovenskih investitora, a trenutno su najveće slovenske investicije na području Dalmacije Pivovarne Laško, poslovnog centra Mercator i Preventa. Hrvatska ulaganja u Sloveniju u prošloj godini bila su vrlo skromna - oko 2,5 milijuna dolara. Slovenija se po visini ulaganja u hrvatsko gospodarstvo s prošlogodišnjih 40 milijuna dolara na ljestvici najvećih stranih investitora na području Hrvatske probila s desetog na peto mjesto. 6. SINDIKATI SOCIJALNI PARTNERI ZAVRŠILI SEMINAR O CILJEVIMA GSV-A Socijalni partneri usuglasili su se da je za uspješan model socijalnog partnerstva potreban zajednički rad i dogovor, priopćio je u srijedu Vladin Ured za socijalno partnerstvo. Predstavnici Vlade, poslodavaca i sindikata na trodnevnom su seminaru, koji je danas završio na Brijunima, raspravljali o dosadašnjem radu i ciljevima Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV). Tema razgovora bila je konkurentnost hrvatskog gospodarstva, a podloga za raspravu bio je irski model koji je predstavio jedan od arhitekata toga modela John Travers. Socijalni partneri utvrdili su i akcijski plan GSV-a sa zadacima koje je potrebno hitno riješiti i o kojima će nastaviti raspravu. Sindikalni čelnici, unatoč najavama, nisu tijekom seminara postigli konačni dogovor o podjeli sindikalne imovine, jer za to, kažu, nisu imali vremena. Očekuje se da će razgovori o podjeli imovine bivšega državnog sindikata biti nastavljeni idućega tjedna. IZLAZ IZ KRIZE "BRODOSPLITA" NIJE U OTPUŠTANJU RADNIKA Sindikat metalaca Hrvatske (SMH) Dalmatinske regije smatra da Vlada ne zna stvarno stanje ustroja splitskog brodogradilišta i uzroke gubitka pa, kako su sindikalci rekli u srijedu u Splitu, rješenje nije u otpuštanju radnika, što bi smanjilo troškove poslovanja za 20 do 30 posto. Na konferenciji za novinare Sindikata metalaca Hrvatske podružnice "Brodosplit" osim regionalnog povjerenika Vedrana Dragičevića nazočio je i predsjednik SMH Ivo Marjanović. Sindikat smatra ucjenom Vladinu odluku da do kraja prosinca Ministarstvo gospodarstva treba izvijestiti Vladu o programima i planovima preustroja i racionalizacije poslovanja te izmjenama kolektivnog ugovora. Po mišljenju sindikalaca treba revidirati sve ugovore s kooperacijskim tvrtkama radi štedljivijeg poslovanja, smanjiti broj posebnih ugovora, ugovarati ugradnju hrvatskih proizvoda u brod, raspisivati javne natječaje za nabavu svih vrsta robe, povećati učinkovitost radnog vremena. Također je potrebno smanjiti broj prekovremenih sati, troškove vode, struje i mobilne i fiksne telefonije, djelotovornije organizirati posao i hitno ugovoriti gradnju "ro-ro" brodova. To su danas najisplativiji brodovi na tržištu, koji bi donijeli dobit i kompenzirali gubitke, drže u Sindikatu. Kako je izjavio Dragičević, kada bi se ispunili ti zahtjevi, troškovi bi se smanjili za 20 posto i bez tehnološkog viška. SKUP ZAPOSLENIKA ŽELJEZARE "SISAK" Petstotinjak radnika Željezare Sisak Nove d.o.o. i u utorak je na skupu zaposlenika u tvorničkom krugu predsjedniku Uprave Krešimiru Landeki, predsjedniku Nadzornog odbora Željezare Sisak Nove d.o.o. i predstavniku vlasnika austrijsko-ruske tvrtke "Trubo Impex" iz Beča Vladimiru Malininu dalo rok da se do 31. listopada isplate zaostale plaće za kolovoz i rujan. Od stečajnog upravitelja Željezare Sisak d.d. u stečaju Ilije Marića traže da do tog roka isplati dvije i pol plaće željezarinom poduzeću Remont Capragu. Predsjednik Uprave Landeka radnicima je priopćio da je Vladimir Malinin prošli tjedan boravio u Hrvatskoj i da je u razgovorima u Ministarstvu gospodarstva i kod potpredsjednika Vlade Slavka Linića rekao da će radnicima plaće za kolovoz i rujan biti isplaćene početkom idućega tjedna i da "Trubo Impex" ostaje u projektu Željezare Sisak Nove. "Ako plaće ne budu isplaćene, kao što je obećao vlasnik", ni mene više neće biti ovdje", naveo je Landeka. Iznio je "da vlasnici imaju financijske probleme jer poslovne banke u Hrvatskoj ne žele kreditirati i pratiti proizvodno gospodarstvo kao što je Željezara i kao što je praksa svugdje u svijetu". PROSVJEDOVALI RADNICI KIMONTA Oko sto zaposlenika Kimonta, benkovačke tvrtke za eksploataciju i preradu kamena, prosvjedovalo je u utorak u krugu tvornice zbog nagomilanih teškoća u tvrtki i posebno zato što od travnja nisu primili plaće. Vlasnici tvrtke, dvojica njemačkih poduzetnika, duguju radnicima za plaće više od milijun kuna, rečeno je na prosvjednom skupu. Pravni zastupnik SSSH Vedran Uranija izvijestio je da su vlasnici najavili stečaj tvrtke. Budući da Kimont nema nekretnina, pitanje je kako će se radnici naplatiti, rekao je Uranija. Sindikat predlaže da druga benkovačka tvrtka za preradu kamena "Adria-kamen", u vlasništvu istih njemačkih poduzetnika, preuzme zaposlenike Kimonta. SINDIKAT DRŽAVNIH SLUŽBENIKA TRAŽI POVEĆANJE KOEFICIJENATA ZA 10 DO 12 POSTO Sindikat državnih službenika i namještenika zatražio je u ponedjeljak povećanje koeficijenata za plaće za 10 do 12 posto. Plaće državnih niže su od plaća javnih službenika, a tim bi se povećanjem one dovele u ravnopravan odnos, rekao je predsjednik sindikata Ivica Ihas na konferenciji za novinare. Ihas je, uoči početka pregovora s Vladom, zatražio uvećanje sadašnje osnovice od 4.232 kuna za postotak rasta inflacije i troškova života. Dodao je da krivi dojam o visini plaća državnih službenika stvaraju natprosječno visoke plaće saborskih zastupnika te visokih vojnih i pravosudnih dužnosnika. CARINSKI SINDIKAT PONOVNO PRIJETI ŠTRAJKOM Carinski sindikat Hrvatske zaprijetio je da će do kraja godine organizirati štrajk ako Vlada ne poveća plaće i ne regulira napredovanje u carinskoj službi. Carinici su zbog istih razloga štrajkali krajem lipnja, no bez većih rezultata. "Ovoga puta to neće biti štrajk upozorenja, nego štrajk do ispunjenja zahtjeva", izjavio je na konferenciji za novinare predsjednik sindikata Željko Popović. Sindikat traži povećanje prosječne plaće s tri na četiri tisuće kuna, beneficirani radni staž, bolje uvjete rada i pravedniji sustav napredovanja u službi. Također zahtijevaju poništenje natječaja za vodeća mjesta u Carinskoj upravi, izravnu nadležnost Vlade umjesto Ministarstva financija nad carinom i pravo na ručak tijekom radnog vremena. 7. UDRUGE TRGOVINA KAO POKRETAČ NOVE PROIZVODNJE I ZAPOŠLJAVANJA Trgovina je danas pokretač nove proizvodnje, promotor gospodarske aktivnosti i novog zapošljavanja te postaje djelatnost koja ima sve važniji udio u našem ukupnom bruto proizvodu, istaknula je u srijedu pomoćnica ministra gospodarstva Olgica Spevec na sjednici Udruženja trgovine Hrvatske gospodarske komore (HGK). Udio trgovine 1998. u hrvatskom je BDP-u iznosio 8 posto, danas je već 12 posto, a do kraja godine još će rasti, jer se stanje u trgovini danas bitno razlikuje od onog prije tri-četiri godine, kazala je Spevec. Naime, podaci za prvih šest mjeseci pokazuju kako je u trgovini broj zaposlenih premašio 200 tisuća ljudi, što je porast od 13,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Za gotovo isti postotak, gledano kroz osam mjeseci ove godine u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, zabilježeno je povećanje prometa. Primjetan je također i porast broja prodavaonica kod pravnih osoba, a i u obrtništvu. Hrvatska trgovina, mišljenja je Spevec, najbrže je reagirala na promjene koje su došle otvaranjem Hrvatske prema svijetu, članstvom u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) te nakon sklapanja ugovora o slobodnoj trgovini i posebice Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji. Predstavnici Udruženja istaknuli su kako je što prije potrebno stvoriti zakonske okvire koji će poduprijeti domaću trgovinu, a time i proizvodnju. Drže također kako je za razvoj djelatnosti nužno potaknuti nove oblike prodaje, kao i izvršiti kategorizaciju maloprodajnih objekata kako bi bili u toku sa europskim trendovima. Za razvoj trgovine potrebno je precizno regulirati uvjete za njezino obavljanje tj. moraju se osnažiti propisi koji se odnose na zaštitu potrošača, na uvjete koji se odnose na obavljanje trgovine osjetljivim proizvodima te na fer tržišnu utakmicu. 8. KONFERENCIJE, KONGRESI, SAJMOVI MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O DRŽAVNIM RIZNICAMA U organizaciji Ministarstva financija Republike Hrvatske - Državne riznice u srijedu je u Dubrovniku počela s radom druga međunarodna konferencija o državnim riznicama u zemljama u tranziciji, u čijem radu sudjeluje stotinjak stručnjaka iz 12 zemalja. Prvoga dana trodnevnog skupa, ministar financija dr. Mato Crkvenac najavio je kako će hrvatski državni proračun za iduću godinu biti proračun "s osmjehom", premda ipak nešto 'kiselijim' nego što je to u početku mislio. Najavivši daljnje smanjenje proračunskog deficita, Crkvenac je naglasio da je riječ o dobrom proračunu koji podržava razvojne programe i daje ukupnu podršku poduzetništvu. Za iduću godinu predviđa se rast gospodarstva oko pet posto. Ministar je posebno naglasio kako Ministarstvo financija uz rebalans ovogodišnjeg i prijedlog proračuna za iduću godinu, priprema i 12 različitih drugih dokumenata koji će zaokružiti fiskalnu politiku za iduću godinu, a sadržavat će i financijske projekcije svih državnih fondova i agencija. Tu su uz ostalo zakon o obveznim doprinosima, izmjene zakona o porezu na dohodak, i dr. Govoreći na konferenciji glavna državna rizničarka dr. Vesna Vašiček posebno je naglasila kako je Hrvatska već postigla značajne rezultate u uspostavi cjelovitog sustava državne riznice, što drugim riječima znači veću preglednost državnog novca, racionalnije trošenje, bolji nadzor, što sve rezultira jeftinijom državom za porezne obveznike. OTVOREN MEĐUNARODNI KONGRES "ENERGIJA I OKOLIŠ 2002." Osamnaesti međunarodni kongres "Energija i okoliš 2002." na kojem sudjeluje 250 sudionika iz 15 zemalja počeo je danas u Opatiji. Predsjednik Organizacijskog odbora Kongresa i profesor na Tehničkom fakultetu u Rijeci dr. Bernard Franović istaknuo je na otvorenju kongresa kako će se najviše raspravljati o aspektima nedavno održana svjetskog skupa o održivom razvoju u Johannesburgu. Franović je izjavio kako se unatoč velikim očekivanjima nakon tog skupa pokazalo da se ništa bitno nije promijenilo. Kongres su organizirali Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci, Hrvatski savez za sunčevu energiju i Fakultet za strojništvo ljubljanskog Sveučilišta u suradnji s Gospodarskim povjerenstvom za Europu Ujedinjenih naroda i Energetskim institutom "Hrvoja Požara" u Zagrebu. KONFERENCIJA O MOBILNIM KOMUNIKACIJAMA Trodnevna konferencija o mobilnim bežičnim uslugama nazvana "Wireless World - Mobile Life" započela je u srijedu s radom uvodnim predavanjem o mobilnom tržištu u Hrvatskoj. Na početku konferencije, koju je organizirao Infoforum, pomoćnica ministra pomorstva prometa i veza Tatjana Holjevac je kazala da je početkom tjedna osnovana komisija koja bi trebala raditi na novom zakonu o telekomunikacijama. Novi zakon obuhvatio bi područja telekomunikacija, informatike i "broadcastinga" (emitiranja), rekla je Holjevac, dodajući da su u komisiju ušli stručnjaci iz redova velikih telekom operatora (HT, VIPnet i Iskon), iz redova proizvođača (Ericsson i Siemens), kao i stručnjaci još nekih drugih ministarstava. Naglasila je da je dosadašnji zakon zastario i da nema čak integralnog teksta zakona, budući su razne institucije pisale različite dijelove po kojima se radi. Što se tiče budućnosti bežične mobilne tehnologije u Hrvatskoj, Holjevac smatra da je važno raditi na stvaranju domaćeg sadržaja za Internet i mobilne telefone, navodeći kao dobar primjer udruživanje domaćih parking službi koje su omogućile plaćanje parkiranja putem mobitela, a za čiji su koncept sada, rekla je, zainteresirani i Austrijanci. OTVOREN 19. SJEVERNOJADRANSKI SAJAM Devetnaesti međunarodni sjevernojadranski sajam i 4. izložba inovacija, na kojima sudjeluje oko 130 izlagača i 18 inovatora iz zemlje i inozemstva, otvoreni su u srijedu u Rijeci. Na sajmu, koji je ove godine usmjeren turističkom i tržištu široke potrošnje, sudjeluju uz izlagače iz Hrvatske, i izlagači iz Indije, Italije i Slovenije. Nude se prehrambeni proizvodi i pića, oprema za hotelijerstvo, ugostiteljstvo i kućanstva, odjeća, cvijeće i suveniri te razne financijske i osiguravateljske usluge. Uz najavljenih dvadeset slavonsko-baranjskih tvrtki, na sajam ih je prispjelo još desetak jer na tom području među proizvođačima hrane postoji znatno zanimanje za proširenje poslovanja na sjevernojadransko tržište. OTVOREN AUTO-SAJAM "PULA 2002." U Puli je u utorak otvoren šesti međunarodni sajam automobila i prateće industrije "Pula 2002" koji je na pet tisuća četvornih metara zatvorenog prostora i još dvije tisuće na otvorenom okupio 48 izlagača. Pulski gradonačelnik Luciano Delbianco je prilikom svečanosti otvaranja izrazio uvjerenje kako će ovaj sajam potvrditi prestižno drugo mjesto među sličnim manifestacijama na nacionalnoj razini odmah iza Zagrebačkog auto showa. Potpredsjednik županijske gospodarske komore Pule Milan Travan kazao je kako je ovogodišnji sajam već u startu nadmašio sva očekivanja po interesu i broju prijavljenih izlagača kao i po površini prodanog izložbenog prostora. Posjetitelji će do nedjelje, 27. listopada, moći vidjeti sve automobile s liste najprodavanijih u Hrvatskoj, brojna gospodarska vozila, motocikle, skutere i ponudu prateće industrije od auto kozmetike, motornih ulja i maziva do ponude plinskih sustava i instalacija za automobile. Izložena su i autobusi, tegljači i gospodarska vozila renomiranih proizvođača poput "Man-a", "Volvo-a" i "Iveco-a". U POREČU 15. SUSRET UGOSTITELJA I TURISTIČKIH DJELATNIKA HOK-A Aktualna problematika hrvatskog ugostiteljstva te rezultati poslovanja po završetku ovogodišnje turističke sezone bit će glavne teme tradicionalnih 15. susreta ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore (HOK) koji će se 28. i 29. listopada održati u porečkom Hotelu Pical. Susreti su najavljeni u utorak na konferenciji za novinare u HOK-u, a kako je naglasio predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a Krešimir Ferenčina, očekuje se oko 500 sudionika, obrtnika- ugostitelja te predstavnika Ministarstva turizma i Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, koji su i pokrovitelji skupa. U sklopu Susreta održat će se nekoliko stručnih prezentacija, među kojima oni o ulozi malih i srednjih tvrtki u turističkim krajevima, kreditiranju malog obiteljskog poduzetništva u turizmu "Poticaj za uspjeh" te predstavljanje Master plana razvoja turizma u Istri. POČEO FESTIVAL OGLAŠIVANJA "FESTO 2002." Deseti festival oglašivanja "Festo 2002." počeo je u četvrtak u Kristalnoj dvorani hotela "Kvarner" u Opatiji. "Festo 2002." podijeljen je u nekoliko tematskih cjelina. U tri dana trajanja festivala bit će održana predavanja i okrugli stolovi o političkom, financijskom i športskom marketingu te kreativnosti u oglašivanju. Osim domaćih najavljeno je sudjelovanje i poznatih inozemnih stručnjaka. Ivica Vidović, predsjednik Hrvatskog oglasnog zbora (HOZ), koji organizira festival, rekao je na konferenciji za novinare uoči festivala kako se u tržišne komunikacije u Hrvatskoj ulaže oko 300 milijuna dolara na godinu, od toga se polovica usmjeruje u medije. OPATIJA: KONGRES "HOTEL I TURIZAM 2002." Šesnaesti međunarodni kongres "Hotel i turizam 2002. (Hotel & Tourism 2002.), čija je središnja tema "Ljudski kapital, kultura i kvaliteta u turizmu i hotelskoj industriji", počeo je u četvrtak u hotelu Ambasador u Opatiji. Oko 200 sudionika iz zemlje i inozemstva u tri dana predstavit će i razmijeniti iskustva i znanja s područja hotelijerstva i turizma, u poticanju istraživanja u tom području te u primjeni dobivenih rezultata u praksi. Kongres "Hotel i turizam" organizirao je opatijski Fakultet za turistički i hotelski menadžment. OTVOREN 52. KONGRES NJEMAČKIH PUTNIČKIH AGENCIJA Pedeset drugi kongres udruženja njemačkih putničkih agencija - DRV, koji je okupio oko 750 turističkih stručnjaka iz Njemačke i svijeta, svečano je u četvrtak otvoren u novoobnovljenoj dubrovačkoj tvrđavi Revelin. DRV je jedno od najvećih udruženja putničkih agencija u svijetu, a svoj kongres održava u Hrvatskoj na poziv ministrice turizma Pave Župan Rusković. Ministrica turizma Pave Župan Rusković istaknula je da je Njemačka najvažnije emitivno tržište za hrvatski turizam. Rekla je da je Hrvatska, unatoč tome što je 2002. bila izuzetno teška godina za svjetski turizam, uspjela ostvariti dobre rezultate i porast broja turista od šest posto u odnosu na lani. 9. POSEBAN PRILOG U TIJELIMA DRŽAVNE UPRAVE RADI SE NA 80 PROJEKATA E-GOVERNMENTA U tijelima državne uprave trenutno se radi na 80 projekata uvođenja informacijskih i Internet tehnologija objedinjenih pod zajedničkim nazivom "E-Government", od kojih će dio biti prikazan na predstojećem sajmu Info 2002. na Zagrebačkom velesajmu sredinom studenoga. Na predstavljanju E-Governmenta, koji će biti jedna od posebnih tema sajma, predstojnik Vladinog ureda za internetizaciju Mladen Mauher u utorak je kazao da se trenutno radi na 20 infrastrukturalnih te 60 područnih projekata, poput sustava katastra i infrastrukture 'javnih ključeva' koji se provode kroz jedno ili više ministarstava. Na Infu bi se trebali prikazati učinci za građane, ali i razmotriti zašto se neki od projekata ne ostvaruju po planu, rekao je Mahuer, izrazivši zadovoljstvo što se većina tih projekata ostvaruje konzorcijski uz sudjelovanje svega desetak velikih partnera poput IBM-a, Microsofta, Oracle-a i SAP- a. Podsjetio je da se u zadnje dvije godine u Hrvatskoj snažno uvode IT tehnologije te da je Hrvatska dala inicijativu za osnivanjem interoperabilnog sustava osobnih i zdravstvenih iskaznica temeljenih na smart cardu, a taj projekt podržava desetak zemalja iz regije i dio zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza. Najavio je da je u pripremi natječaj za uvođenje Internet tehnologija u sustave sudstva i pravosuđa, a krajem slijedeće školske godine sve hrvatske škole imale bi učionice povezane na Internet. Član Uprave FINA-e Damir Gojmerac kazao je da ta agencija već dvije godine putem telekomunikacijske mreže razmjenjuje isplatne naloge s bankama, zahvaljujući zakonu o elektroničkom potpisu. FINA trenutno radi na izgradnji infrastrukture javnih ključeva, odnosno multifunkcionalnih kartica koje bi hrvatskim građanima omogućile obavljanje različitih vrsta usluga putem Interneta od plaćanja računa pa sve do predavanja porezne prijave. Taj bi sustav, kazao je Gojmerac, trebao zaživjeti već krajem studenoga, jer je izrada softverskih aplikacija pri kraju, a u tijeku su neslužbeni pregovori s Poreznom upravom. FINA će na Info-u prezentirati sustav obračuna plaća zaposlenika u tijelima državne uprave kao i sustav područne riznice koji omogućava praćenje izvršavanja obveza korisnika državnog proračuna na najnižoj razini. POTPORA EUROPE ULASKU HRVATSKE U EU VEĆA ZA JEDAN POSTO Potpora građana zemalja članica Europske unije ulasku Hrvatske u posljednjem statističkom istraživanju statističkog ureda Europske komisije Eurostata porasla je za jedan posto i približila se trećini ukupnog broja ispitanih, što je najveća potpora izražena bilo kojoj zemlji u regiji. Hrvatsku bi u EU voljelo vidjeti 32 posto europskih građana u prosjeku, a među zemljama članicama prednjači Grčka 54-postotnom potporom ispred Švedske, čijih 47 posto građana smatra da u Uniji ima mjesta i za Hrvatsku. Iako im je Hrvatska "najdraža", Šveđani nijednoj od zemalja regije nisu dali manje od 40 posto podrške, što ne smije čuditi ako se zna da je Švedska najsklonija proširenju Unije, koje prihvaća 60 posto njezinih građana. To je daleko više od prosjeka EU koji iznosi 39 posto, a da se o Francuzima, koji su uvjerljivo posljednji s 25 posto potpore, i ne govori. Zato nije iznenađenje što Hrvatsku u Uniji najmanje žele upravo Francuzi - 22 posto, a istodobno ih se najviše - 62 posto, protivi njezinu ulasku. Pedeset i devet posto Luksemburžana također ne želi Hrvatsku u svome društvu u Uniji, u kojoj se u prosjeku 45 posto građana izjasnilo protiv hrvatskog priključenja u ovom trenutku. Ostatak regije još je manje poželjan u očima građana 15 zemalja sadašnje EU - najbolji odnos "za" i "protiv" ima SRJ za čije se priključenje članstvu izjašnjava prosječno 30 posto građana unije, a ne želi ga 47 posto; za BiH u EU izjasnilo se 28 posto građana, a protiv 48 posto, a potpuno iste postotke ostvarila je i Makedonija. Najgore kotira Albanija koju bi u Europsku uniju primilo tek 26 posto njezinih građana, a "zaobišlo" bi je njih 51 posto. Zanimljivo je da je prosječna potpora Hrvatskoj građana EU samo za tri posto manja od potpore Sloveniji, koja je ipak sigurna nova članica Unije, a za jedan posto je čak veća od Turske, s kojom Unija namjerava početi pregovore o članstvu. 73 POSTO HRVATSKIH KUĆANSTAVA POSJEDUJE BAR JEDAN MOBITEL Gotovo 73 posto hrvatskih kućanstava posjeduje bar jedan mobilni telefon, a najveći porast u zadnja tri mjeseca kod onih koji imaju mobitele zabilježen je u kućanstvima koja imaju tri i više mobitela, rezultati su istraživanja GfK Centra za istraživanje javnog mnijenja. Istraživanje o posjedovanju mobilnih uređaja GfK Centar proveo je tijekom rujna na reprezentativnom uzorku od 1000 hrvatskih kućanstava. Po tim rezultatima, 38 posto kućanstava ima jedan mobitel, 36 posto ih posjeduje dva, dok 26 posto kućanstava ima tri ili više mobilnih uređaja. U usporedbi s istraživanjem provedenom u lipnju, postotak hrvatskih kućanstva koji imaju mobitel povećan je za tri postotna poena, sa 70 na 73 posto. Jedan mobitel tada je imalo 43 posto kućanstava, 36 posto dva, dok je tri ili više mobitela posjedovalo 21 posto kućanstava. Više od 90 posto imatelja jednog mobitela su u dobi od 18 od 34 godine, a takva je rasprostranjenost mobilnih uređaja i među rukovoditeljima, poduzetnicima te studentima. Istraživanje pokazuje da ispitanici čiji prosječni mjesečni prihodi prelaze 5.500 kuna obavezno imaju mobitel, a obvezan mobitel je i kod, pokazuju ti podaci, kućanstva čiji ukupni mjesečni prihodi prelaze 8.200 kuna. Najveće povećanje broja mobitela u razdoblju od lipnja do rujna zabilježeno je u kućanstvima Istre, sa lipanjskih 85 na rujanskih 89 posto kućanstava. Slijedi Dalmacija, u kojoj mobitele posjeduje 85 posto kućanstava, navodi GfK u svojem istraživanju. PROIZVODNJA SLATKOVODNE RIBE PETEROSTRUKO MANJA NEGO PRIJE RATA Proizvodnja slatkovodne ribe, koja je prije rata iznosila 18.000 tona na godinu, sada je tek tri i pol tisuće tona, a 12.000 hektara ribnjaka je zapušteno, istaknuo je u četvrtak u Bjelovaru ravnatelj Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Ivan Katavić. S ribnjačarima Bjelovarsko-bilogorske županije razgovarano je o mogućnostima kako u toj županiji, s najvećom površinom ribnjaka u Hrvatskoj (4330 ha), povećati proizvodnju. Ribnjačari su se požalili na visoke vodne naknade koje im opterećuju proizvodnju, štete od kormorana koji im jedu ribe te na prodaju državnog poljoprivrednoga zemljišta koja će također ribnjačarskim tvrtkama stvoriti nove troškove. Direktor tvrtke "Riba" iz Garešnice, Vinko Belak, rekao je da ribnjačari proizvode ekološki zdravu hranu od koje većina završava na inozemnom tržištu i to uz korištenje domaćih sirovina. Naknadu za štete od kormorana, rekao je Belak, nisu nikad uspjeli naplatiti, a plaćaju skupe naknade za vode iako je voda nakon proizvodnje ribe čišća nego što im ulazi u ribnjake. Ilustrirajući mogućnosti izvoza, Belak je napomenuo kako samo jedan kupac iz BiH želi otkupiti cjelokupnu godišnju proizvodnju konzumne ribe u toj garešničkoj tvrtki. Ravnatelj Katavić je rekao da su Državne uprave za vode priznale da su vodne naknade za ribnjačare previsoke, no ne mogu tražiti da ih naplate od potrošača već se razmišlja o novom sustavu naplate tih naknada. Katavić je napomenuo kako se stanje u ribnjačarstvu posljednjih pet godina postupno popravlja, no još se ne mogu zadovoljiti ni domaće potrebe, a kamoli za izvozno tržište koje se otvara posebice u Srbiji. On je dodao da se zauzima da ribnjačari dobiju poticaje za cijeli trogodišnji ciklus proizvodnje ribe.