FINANCIJSKI BILTEN OD 17. DO 24. LISTOPADA 2002.

FINANCIJSKI BILTEN OD 17. DO 24. LISTOPADA 2002. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Održana zajednička sjednica vladinih koordinacija o proračunu 9. Odluke sa zatvorene sjednice hrvatske Vlade 10. Ministarstvo financija: Rebalans proračuna dovršen i ide u Vladu 11. Upravni odbor HFP-a o operativnom planu daljnje privatizacije 12. Uvrštenje u TN kotaciju Zagrebačke burze dionica SN HOLDINGA 13. On line dražba Zagrebačke burze 14. Indeks stabilnosti LEGSI za listopad za Hrvatsku ostao isti 15. Riječka banka prodala "Hotele Njivice" d.d. za 68 milijuna kuna 16. Trgovina kao pokretač nove proizvodnje i zapošljavanja 17. Daljnji pad iznosa nepodmirenih dugovanja 18. Započela 12. konferencija Zagrebačke burze 19. Međunarodna konferencija o državnim riznicama 20. Idućeg tjedna HBOR-ova konferencija o poticanju izvoza 21. Darovnica Svjetske banke za projekt socijalnog i gospodarskog oporavka ooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Datum Potražnjau kunama Ponudau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) 18.X 150.000.000 130.000.000 105.800.000 1,48 21.X 180.000.000 115.000.000 56.000.000 1,70 22.X 130.000.000 90.000.000 59.000.000 1,82 23.X 130.000.000 100.000.000 53.500.000 1,23 24.X 110.000.000 80.000.000 57.000.000 1,14 Prosječno 140.000.000 103.000.000 66.260.000 1,47 Ovoga je tjedna na Tržištu novca ponuda redovito bila manja od ukupno prijavljene potražnje. Međutim, nedostatak od oko 26 posto sredstava na strani ponude nije bio glavni uzrok nepodmirenja više od polovice ukupno prijavljene potražnje. Naime, glavni "krivci" za nepodmirenje većeg dijela potražnje ponovno su bili iskorišteni kreditni limiti kreditora prema nekim od korisnika te neusuglašenost uvjeta kreditiranja među sudionicima. Upravo je stoga ovoga tjedna podmireno tek oko 47 posto ukupno prijavljene potražnje, iskoristivši pritom tek nešto više od 64 posto sredstava iz ponude. Cijena novca pak, u usporedbi s prošlim tjednom, pala je za 0,21 postotni bod ili 12,5 posto te je u prosjeku iznosila 1,47 posto. Aukcija deviza HNB-a Na aukciji održanoj 22. listopada 2002. godine, Hrvatska je narodna banka prodala 61,5 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,490 kuna za jedan euro. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, ukupno je na rok od 35 dana pristiglo ponuda u iznosu od 855 milijuna kuna, koliko je ponuda i prihvaćeno. Najniža je ponuđena cijena pritom iznosila 2,00, a najviša 2,10 posto. Sukladno tome vagana je kamatna stopa iznosila 2,05 posto, a vagana diskontna cijena 99,804 kune. Od 23. listopada vrijednost ukupno upisanih blagajničkih zapisa HNB iznosi 5,829 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 18. do 24. listopada (cijene u kunama) Dionica NajnižaCijena Najvišacijena ZadnjaCijena UkupanPromet Pliva 439,11 466 465 5.078.671 Podravka 199 202 200 4.993.844 Viktor Lenac 40 70 70 11.050 Arenaturist 45 45 45 5.580 Atlas 20,30 25 20,30 4.310 Erste&Steiemarkische b. 4.400 4.400 4.400 22.000 Belišće 100 100 100 12.600 Croatia osiguranje-P 1.900 2.107 1.900 21.314 Croatia osiguranje-R 2.000 2.300 2.000 75.021 Nova banka 110 110 110 4.950 Elka 68 69 68 132.939 Gospodarsko-kreditna b. 45 45 45 900 Rabac ugost. i turizam 100 100,50 100,50 45.365 Istraturist 94 97 97 276.925 Jadran-turist 51,60 51,60 51,60 5.160 Jadranski naftovod 1.900 2.000 1.900 9.900 Karlovačka banka-P 50 50 50 250 Karlovačka banka-R 48 51 51 448.009 Karlovačka pivovara 480 480 480 144.000 Končar 73,05 75 74 32.911 Kraš 195 197 195 656.709 Privredna banka 227 230 230 491.532 Plava laguna 601 605,10 603 73.744 Riječka banka 110 110 110 5.170 Riviera 131 133 133 576.245 Slavonska banka 750 800 800 35.600 Sunčani Hvar 36 39 36 11.987 Varaždinska banka 167 167 167 1.670 Varteks 40 41 40 22.919 Zagrebačka banka C 760 760 760 1.520 Zagrebačka pivovara 2.000 2.000 2.000 140.000 PIF Pleter 37,25 38,40 38,40 69.437 PIF Sunce 22,50 23,50 22,76 43.587 ZIF Dom 48 49,80 49,80 202.418 ZIF Expandia 41,19 43 42,62 100.179 ZIF Slavonski 25,08 25,57 25,20 44.461 ZIF Velebit 52 53 53 49.676 DAB-O-05CAinst*1 111,50 111,50 - 4.148.216 HZZO-O-047A*2 107,50 107,50 107,50 239.934 HZZO-O-047Arep/pri*3 107,45 107,45 - 3.997.541 HZZO-O-047Ainst*4 107,30 107,50 - 10.407.668 PODR-M-246Ainst*5 99,85 99,85 - 4.992.500 PODR-M-304Ainst*6 99,37 99,37 - 4.968.500 RHMF-O-049Ainst*7 104,60 105,00 - 3.134.195 RHMF-O-08CA*8 107,70 108,40 107,70 81.113 RHMF-O-08CAinst*9 107,55 107,90 - 6.834.318 RHMF-O-125A*10 106,09 106,85 106,09 2.639.616 RHMF-O-125Arep/pri*11 106,40 106,40 - 3.245.549 RHMF-O-125Ainst*12 106,60 106,60 - 1.995.427 RHMF-A-A*13 33,00 33,00 33,00 142.488 60.679.663 *1obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *2 obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale *3obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *4obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *5komercijalni zapisi Podravke d.d., prva tranša od 52 mln kn, s kamatnom stopom od 4,9% i dospijećem 14. studenog 2002. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *6komercijalni zapisi Podravke d.d., druga tranša od 38 mln kn, s kamatnom stopom od 3,8% i dospijećem 21. siječnja 2003. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *7obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *8obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine - cijena u % nominale *9obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *10obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. *11obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. *12obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *13Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale OTVORENI FOND Kupnja u kn*+ Podaja u kn* CAIN-U-SEBO 1* 10,39 - CAIN-U-SEUR 2* 7,50 - ERSI-U-ERIN 3* 73,23 76,09 EUIN-U-ICFE 4* 91,89 92,12 EUIN-U-ICFF 5* 106,07 106,33 FOIN-U-VICF 6* 19,49 20,46 PBZI-U-EURN 7* 104,56 - PBZI-U-GLBF 8* 103,83 - PBZI-U-HRKN 9* 100,69 - PBZI-U-NVCF 10* 104,96 - TTIN-U-A 11* 41,18 42,42 ZBIN-U-BOND 12* 108,22 - ZBIN-U-EURP 13* 111,86 - ZBIN-U-GLBL 14* 97,17 - ZBIN-U-PLUS 15* 113,99 - 1*Otvoreni fond SELECT EUROBOND (CAIB Invest d.o.o.);*Otvoreni fond SELECT EURROPE (CAIB Invest d.o.o.);*3Otvoreni fond Erste international;4*Otvoreni fond ICF Equity Income (Euro Invest d.o.o.);5*Otvoreni fond ICF Fixed Income (Euro Invest d.o.o.);6* Otvorni fond VICTORIAFOND (Found Invest d.o.o.);7*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Euro novčani fond;8*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Global fond;9*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Kunski novčani fond;10*Otvoreni fond Privredne banke Zagreb-Novčani fond;11*Otvoreni fond -TTInvest;12* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Bond;13* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Europlus;14* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Global;15* Otvoreni fond Zagrebačke banke - ZABA Plus *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 60,6 milijuna kuna, što je u usporedbi s tjednom ranije maje za gotovo 121 milijun kuna ili za više od 66,5 posto. Naime, za smanjenje ovotjednog prometa glavni je "krivac" smanjen obujam trgovanja obveznicama. Inače, aktivno je bilo 37 dionica, a pritom je njih 17 dobilo dok ih je 11 izgubilo na vrijednosti. I dalje je najveći dio ovotjednog prometa ostvaren izvanburzovnom institucionalnom trgovinom obveznicama HZZO (10,4 milijuna), RHMF09 (6,8 milijuna), DAB05 (4,1 milijun), RHMF049 (3,1 milijun), RHMF 125 (1,9 milijuna) ali i izvanburzovnom institucionalnom trgovinom Komercijalnim zapisima Podravke (gotovo deset milijuna kuna) te izvanburzovnom trgovinom obveznicama HZZO (3,9 milijuna) i RHMF125 (3,2 milijuna kuna). Također je značajniji promet ostvaren burzovnom trgovinom dionicama Plive (više od pet milijuna) i Podravke (4,9 milijuna) kao i obveznicama RHMF125 (2,3 milijuna kuna). Inače, vodeće je mjesto na listi dobitnica, s dobitkom od 60 kuna, zauzela dionica Slavonske banke. Slijedila ju je, s rastom cijene od 25 kuna, dionica Plive. Značajnije su na vrijednosti dobile dionice Viktora Lenca, Riječke banke te povlaštena dionica Karlovačke banke. Naime, cijena je prvoj viša 20 kuna ili 40 posto, drugoj 17 kuna ili više od 18 posto, a trećoj pet kuna ili više od 11 posto. Dionica pak Gospodarsko-kreditne banke poskupila je četiri, redovne dionice Karlovačke banke tri, dionice Privrede banke dvije, ZIF-a Expandia 1,5, a ZIF-a Velebit jednu kunu. Dionica Jadran-turista skuplja je 60, PIF-a Sunce 55, Rabca ugostiteljstvo i turizam 50, Istraturista 45, a PIF-a Pleter 40 lipa. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 20 odnosno deset lipa, našle su se dionice ZIF-a Dom i Atlasa. Na vrijednosti su, 2,89 postotnih bodova ili više od 13 posto od nominalne cijene, dobila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. Vrijednost pak obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje porasla je 0,39 postotnih bodova od nominalne cijene. Na listi gubitnica neslavno su vodeće mjesto zauzele dionice Croatia osiguranja. Naime, cijena redovne dionice tog osiguravajućeg društva potonula je čak 35 kuna ili gotovo 15 posto, a povlaštene dionice 200 kuna ili 9,5 posto. Slijedila ih je, s padom cijene od 100 kuna, dionica Jadranskog naftovoda. Cijena pak dionice Karlovačke pivovare pala je 20, Nove banke deset, a Plave lagune 2,1 kunu. Dionice pak Podravke i Varteksa jeftinije su dvije, a Končara i Kraša po jednu kunu. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od tek deset lipa, našla se dionica ZIF-a Slavonski. Na vrijednosti su, 0,51 postotni bod od nominalne cijene, izgubile obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. Vrijednost pak obveznica RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine. pala je 0,2 postotna boda od nominalne cijene. Zahvaljujući ponajviše rastu cijena dionica Plive i Riječke banke, CROBEX indeks porastao je ovoga tjedna 16 bodova - na 1.087 bodova. Vrijednost pak CROBIS indeksa nije se ni ovaj tjedan značajnije mijenjala te i dalje iznosi 100 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze Varaždinska burza: Aktivne dionice od 18. do 24. listopada (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena Ukupan Promet Arenaturist 44 44 44 5.412 Bilokalnik 52 52 52 34.008 Chromos Samobor 360 360 360 12.240 Croatia osiguranje-R 2.000 2.010 2.010 205.000 ZIF Dom 49,27 49,80 49,65 1.565.169 Elka 68 68 68 44.201 ZIF Expandia 42,42 44,50 43 12.741.799 Hoteli Jadran 16 16 16 26.432 Hoteli Rabac 100 101,50 100 40.946 HTP Varaždin 320 320 320 13.440 Istraturist 95 95,10 95 28.515 Jadranka 679 679 679 11.543 Laguna 265 270 265 116.349 Ledo 500 500 500 31.000 PIK Rijeka 130 177 177 3.178.983 Privredna banka 230 230 230 34.500 Podravka 197 198 198 53.690 Sloboda Osijek 138 325 325 10.749.262 ZIF Slavonski 25,60 26,69 26,08 1.761.482 Slatinska banka-P 90 100 100 10.112 SN Holding 38 40 39 405.897 Tankerska plovidba 200 200 200 7.800 Viadukt 36 36 36 2.160 ZIF Velebit 52 53 53 1.199.709 PPK Valpovo 200 200 200 28.400 Zanatlija Kastav 200 200 200 147.800 PIF Pleter 37,63 38,50 38,50 181.843 PIF Sunce 23 24,40 23 931.145 HZZO-O-047Ainst*1 107,35 107,35 107,35 2.463.244 RHMF-O-08CAinst*2 107,30 107,30 107,30 8.144.339 RHMF-O-125*3 106,50 106,50 106,50 238.392 RHMF-O-125Ainst*4 106,20 106,60 106,60 23.945.785 RHMF-A-A*5 30,01 33,00 30,01 1.456.401 RHMJ-A-A*6 32,90 33,00 32,90 8.844 69.828.878 *1obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *2obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *3obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. *4obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *5Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale *6Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 69,8 milijuna kuna ili za više od 34 posto manje no tjedan ranije. Inače, aktivno je bilo 28 dionica, a pritom je njih 11 dobilo dok ih je osam izgubilo na vrijednosti. Najveći dio ovotjednog prometa ostvaren je zahvaljujući izvanburzovnoj institucionalnoj trgovini obveznicama RHMF125 (23,9milijuna), RHMF08 (8,1 milijun) i HZZO (2,4 milijuna) te trgovini dionicama ZIF-a Expandia (12,7 milijuna), Slobode Osijek (10,7 milijuna), PIK Rijeka (3,1 milijun), ZIF-a Slavonski (1,7 milijuna), ZIF-a Dom (1,5 milijuna), ZIF-a Velebit (1,1 milijun) te Pravima RHMF (1,4 milijuna kuna). Među dobitnicama vodeće je mjesto, s rastom cijene od čak 77 kuna ili 77 posto, zauzela dionica PIK Rijeka. Slijedila ju je, s dobitkom od deset kuna, povlaštena dionica Slatinske banke. Dionica pak Viadukta poskupila je tri, Privredne banke dvije, Arenaturista 1,3, a SN Holdinga jednu kunu. Dionica ZIF-a Velebit skuplja je 88, PIF-a Pleter 50, ZIF-a Expandia 45, a ZIF-a Slavonski 33 lipe. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 15 lipa, našla se dionica PIF-a Sunce. Na vrijednosti su, 2,90 postotnih bodova od nominalne cijene, dobila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Vrijednost pak Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija porasla je tek 0,01 postotni bod od nominalne cijene. Među gubitnicama najviše je, 540 kuna ili više od 21 posto, potonula cijena redovne dionice Croatia osiguranja. Slijedila ju je, s padom cijene od 40 kuna, dionica Leda. Dionica pak Lagune pojeftinila je pet, Istraturista 3,5, a Podravke dvije kune. Dionica Elke jeftinija je 50, a ZIF-a Dom 35 lipa. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 25 lipa, našla se dionica Hotela Jadran. Na vrijednosti su, 0,4 postotna boda od nominalne cijene, izgubile obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. Ponajviše zahvaljujući padu cijene dionice Croatia osiguranja, VIN indeks pao je u odnosu na tjedan ranije čak 32 boda ili više od pet posto - na 597 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 17. listopada 24. listopada Promjena u % New York/DJIA 8.275,04 8.317,34 0,51 Tokyo/Nikkei 8.959,88 8.626,71 -3,72 London/FTSE-100 4.170,70 4.103,70 -1,61 Frankfurt/DAX 30 3.172,46 3.090,01 -2,60 Na svjetskim tržištima kapitala, nakon prošlotjednog je snažnog uzleta cijena dionica, ovoga je tjedna zabilježen veći oprez ulagača, koji raspravljaju je li riječ o jednostavno prolaznom rastu cijena dionica na tržištu medvjeda ili je to, pak, početak održivog uzleta na tržištima. Njujorški Dow Jones indeks ojačao je u proteklih tjedna dana tek za pola posto, dosegnuvši 8.317 bodova. "S jedne strane prisutno je puno strahovanja, dok na drugoj ima puno nade," kazao je glavni investitor u First Albany Corp., Hugh Johnson. "Imate tako raskršće između nade da će se rast cijena dionica nastaviti i bojazni da je to još jedan loš početak. Čini se da je raspoloženje puno takvih konflikata." Najveći dobitnici bile su dionice tehnološkog sektora, pri čemu je Intel zabilježio skok dionica od sedam posto, potaknuvši rast cijena dionica i drugih tvrtki iz tog sektora. Cijene dionica Applied Materialsa, proizvođača softverske opreme, skočile su pritom za oko 10 posto, a još jednog pripadnika tog sektora, KLA- Tencor, za sedam posto. I ostale tehnološke dionice slijedile su uzlazni trend, pri čemu najviše one softverskih divova, Microsofta i Hewlett-Packarda, s rastom cijena dionica za oko tri posto. Porasle su i cijene dionica industrijskih divova poput proizvođača automobila General Motorsa (GM) te konglomerata Honeywell, budući su se ulagači ponadali da je tržištu medvjeda došao kraj. GM-u su dionice skočile gotovo osam posto, a Honeywellu šest posto. Na dobitku su bile dionice i Philip Morrisa, najvećeg svjetskog proizvođača cigareta, i to sa skokom za više od šest posto. "Nešto nesigurnosti na tržište unijela je američka kompanija Texas Instruments, no općenito gledano dosta smo dobrih vijesti imali u posljednja dva tjedna, a neki ulagači jednostavno postanu nervozni kada ostvaruju dobit", ocijenio je strateg u Stein Roe Investment Counsel, Alfred Kugel. "Ne smatram to iznenađenjem, no uvijek je zabavnije kada cijene dionica rastu." Texas Instrumentsu cijene dionica potonule su pritom za 18 posto, nakon što je tvrtka snizila svoje procjene rezultata za četvrto tromjesečje, povukavši za sobom ostale dionice tehnološkog sektora. Listi gubitnika pridružile su se i dionice naftnog sektora, među kojima ponajviše one Exxon Mobila, pod utjecajem pada cijena nafte nakon što je američki predsjednik George W. Bush izjavio kako bi se Irak mogao razoružati mirnim putem. Na europskim burzama ovoga su tjedna zabilježeni gubici. Pritom je vrijednost londonskog Ftse indeksa pala 1,6 posto, na 4.103 boda, dok je frankfurtskom DAX indeksu potonula 2,6 posto, spustivši se na 3.090 bodova. Ulagače je šokirala druga po veličini europska inženjerska skupina ABB, koja bi se mogla naći u teškoćama pri refinanciranju svog duga od 3,7 milijardi američkih dolara. Pritisnuta golemim odštetnim zahtjevima u vezi štetnih posljedica azbesta, vjerojatno će se odlučiti na stečaj svoje američke podružnice, zbog čega joj se cijena dionica od početka tjedna govoto 70 posto, a od početka godine 88 posto. Značajnije su oslabile i dionice njemačke kemijske skupine Bayer, oko četiri posto, nakon što je Wall Street Journal izvijestio da je njegov američki konkurent Pfizer pokrenuo tužbe kojima namjerava zaustaviti konkurentsku proizvodnju verzija njegova vrlo profitabilna proizvoda - Viagre. Dionice naftnih kompanija spustile su se zbog smirivanja cijene sirove nafte na tržištu, dok su dionice osiguravatelja potonule jer je Deutsche Bank snizila investicijski rejting reosiguravatelju Munich Re. No, na udaru su bile dionice proizvođača čipova, poput STMicroelectronicsa i Infineona, budući je američka tvrtka Texas Instruments najavila nižu prodaju u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju, a tajvanski TSMC razočarao poslovnim rezultatima. Službeni Nikkei indeks Tokijske burze ponovno je ispod 9.000 bodova, spustivši se ovoga tjedna 3,7 posto, na 8.626 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 17. listopada 24. listopada Promjena u % Euro/USD 0,9708 0,9779 0,73 Euro/JPY 121,33 121,66 0,27 USD/JPY 125,02 124,41 -0,49 Na deviznim tržištima ovoga su tjedna tečajevi najvažnijih svjetskih valuta bili nestalni, krećući se naviše ili naniže ovisno o najnovijim gospodarskim pokazateljima ili procjenama. U proteklih tjedan dana tečaj eura tako je Ojačao svega 0,7 posto prema dolaru, na 97,8 američkih centi. No tijekom tjedna njegov je tečaj bio pod pritiskom zbog spekulacija da će dokazi slabljenja gospodarskog oporavka eurozone umanjiti njegovu privlačnost ulagačima. "Na oprezu sam glede eura jer gospodarski pokazatelji eurozone nisu dobri. Teško je pronaći razlog zbog kojeg bi se preporučila njegova kupovina", kazao je glavni valutni analitičar u CMC Group, Steve Hatton. Gospodarske aktivnosti u 12 zemalja eurozone i dalje su slabe, a nade o ubrzanju gospodarskog rasta ove godine neće se ispuniti, kazao je nedavno čelnik Europske središnje banke (ECB), Wim Duisenberg. Uz to, očekuje se da će u više zemalja eurozone ove godine manjak u proračunu premašiti gornju granicu od tri posto u odnosu na vrijednost bruto domaćeg proizvoda, utvrđenu Paktom o stabilnosti i rastu EU. U Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu, poslovno povjerenje u ovogodišnjem je rujnu palo na najnižu razinu u posljednjih osam mjeseci, a nezaposlenost je blizu najviše razine u tri godine. Šest vodećih njemačkih ekonomskih instituta snizilo je procjene gospodarskog rasta za ovu i iduću godinu, kako slabi povjerenje ulagača uslijed pada cijena dionica. Zanimljiv je podatak da je od početka godine službeni indeks frankfurtske burze DAX potonuo gotovo 42 posto. Prema riječima analitičara, nedavno jačanje američkih dionica vjerojatno će pozitivno djelovati na dolar, no došlo je do kratkotrajnog zaokreta u kretanju jer se njegov nedavni skok ocjenjuje presnažnim i prebrzim. Američko će gospodarstvo, kažu ekonomisti, vjerojatno usporavati rast u posljednjem tromjesečju ove godine. Očekuje se i da će indeks povjerenja potrošača u SAD-u u ovome mjesecu pokazati pad na najnižu razinu u zadnjih devet godina. Stoga je dolar oslabio i prema jenu i to za posla posto, na 124,4 jena. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 17.10.02 USLIB 1,82 1,82 1,82 1,82 17.10.02 EULIB 3,31 3,32 3,30 3,22 24.10.02 USLIB 1,82 1,83 1,84 1,84 24.10.02 EULIB 3,33 3,30 3,25 3,15 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 18. do 25. listopada 2002. Valuta Tečaj Tečaj Promjena I jedinica 18. listopada 25. listopada u % Euro 1 7,4407 7,4837 0,57 USD 1 7,6205 7,6780 0,75 GBP 1 11,8426 11,8809 0,32 JPY 100 6,1366 6,1742 0,61 CHF 1 5,0765 5,0993 0,44 SIT 100 3,2544 3,2717 0,53 I ovoga je tjedna, prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna nastavila slabiti u odnosu na sve promatrane valute. Tako je tečaj kune u posljednjih pet tjedana u odnosu na euro oslabio 2,06 posto. Također je u posljednjih pet tjedana, u odnosu na kunu, tečaj britanske funte porastao 2,2, švicarskog franka 2,03 te slovenskog tolara 1,79 posto. U posljednja je pak tri tjedna tečaj američkog dolara u odnosu na kunu viši 2,89 posto, dok je u petnaestodnevnom razdoblju japanski jen ojačao 1,99 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija VRSTA EMISIJE 91 Dan 364 Dana Ostvareni iznos emisije 12.400.000 298.500.000 Ukupan iznos pristiglih ponuda 22.400.000 853.500.000 Najviša ponuđena cijena uz kamatnu stopu 99,5291,90 % 96,4883,65 % Najniža ponuđena cijena uz kamatnu stopu 99,5042,00 % 96,3493,80 % Vagana prosječna ponuđena cijena uz kamatnu stopu 99,5181,94 % 96,3813,76 % Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 99,5291,90 % 96,3953,75 % Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije % 75,81 26,30 Dospijeće 2002. 23. siječnja 23. listopada Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani iznos izdanja iznosio 300 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije kasnije uvećan na 310,9 milijuna kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 91 dan, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 22,4 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 12,4 milijuna kuna. Najviša je ponuđena prodajna cijena bila 99,529 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 1,90 posto. Najniža je pak cijena iznosila 99,504 kune uz kamatu od 2,00 posto. Sukladno tome jedinstvena prodajna cijena određena je na 99,529 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 1,90 posto. Pritom je udio nebankarskog udjela u emisiji iznosio 75,81 posto. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 365 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 853,5 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 298,5 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 96,488 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 3,65 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,349 kuna, uz kamatu od 3,80 posto. Jedinstvena je prodajna cijena određena na 96,395 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 3,75 posto. Udio nebankarskog udjela u emisiji iznosio je 26,3 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 5,013 milijardi kuna. Od toga je 518,2 milijuna kuna upisano na rok od 91 dan, na rok od 182 dana upisano je 2,485 milijardi, dok je na rok od 364 dana upisano 2,009 milijardi kuna. Slijedeća će se aukcija održati 29. listopada, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna. 8. Održana zajednička sjednica vladinih koordinacija o proračunu Sve tri Vladine koordinacije - Koordinacija za gospodarstvo, Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku i Koordinacija za društvene djelatnosti i ljudska prava -održale su u četvrtak u zgradi hrvatske Vlade zajedničku sjednicu na kojoj je utvrđen nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju Državnog proračuna RH za ovu godinu, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona. Kako je priopćeno iz vladina Ureda za odnose s javnošću, osim o rebalansu ovogodišnjeg proračuna, na današnjoj zajedničkoj sjednici raspravljalo se i o proračunu za iduću godinu. O utvrđenim nacrtima prijedloga državnog proračuna RH za 2003., financijskim planovima proračunskih fondova te prijedloga zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2003., s Nacrtom konačnog prijedloga zakona raspravljat će Vlada na tematskoj sjednici koja treba biti održana idući tjedan kako bi prijedlozi na vrijeme stigli u saborsku proceduru. Prijedlog državnog proračuna za iduću godinu održava kontinuitet fiskalne politike, maksimalno je štedljiv, uz istodobno podupiranje razvojnih programa i osiguravanje osnove za provođenje planiranih reformi. Predviđa se smanjivanje deficita i tekućeg deficita, odnosno smanjivanje zaduženosti. Na zajedničkoj sjednici raspravljalo se i o fiskalnim projekcijama za razdoblje 2003. do 2005., o javnom dugu i inozemnoj zaduženosti RH te o daljnjoj politici državnih jamstava. Utvrđen je, te proslijeđen Vladi na odlučivanje i Nacrt konačnog prijedloga zakona o doprinosima za obvezna osiguranja. Koordinacije su raspravljale i o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak kojima se predviđaju mnogobrojne porezne olakšice - stoji na kraju priopćenja. 9. Odluke sa zatvorene sjednice hrvatske Vlade Hrvatska je Vlada u četvrtak na zatvorenoj sjednici prihvatila prijedlog izmjena i dopuna Uredbe o Uredu Vlade RH za unutarnji nadzor. U priopćenju sa sjednice stoji da je Vlada, sukladno Zakonu o naplati dospjelih, a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih jamstava, prihvatila sklapanje nagodbe s 531 dužnikom ukupnog iznosa 26,6 milijuna kuna. Vlada je dala suglasnost za zaduženje Slavonskom Brodu kod Raiffeisenbank Austria, Slavonski Brod, u iznosu od 20 milijuna kuna za financiranje kapitalnih projekata, s rokom otplate 10 godina s time da prva rata kredita dospijeva na naplatu 31. srpnja 2003. Kamatna stopa navedenog kredita je u visini mjesečnog EURIBOR-a, s maržom u visini 1,95 posto godišnje te s troškovima obrade kredita. Vlada je suglasna sa zaduženjem Grada Ozlja kod Erste Steiermarkische Banke u Zagrebu u iznosu 3 milijuna kuna za izgradnju dječjeg vrtića i jaslica. Rok otplate kredita je 10 godina, s time da prva rata dospijeva na naplatu 15. veljače 2003. Kamatna stopa je fiksna, iznosi 6,02 posto godišnje, a troškovi obrade 1 posto jednokratno. Također, Vlada je dala suglasnost Općini Gračišće za zaduženje kod Riječke banke u Rijeci u iznosu od 200 tisuća kuna s rokom otplate četiri godine i 7 posto godišnjom kamatom s time da se usklađenje kamatne stope obavlja u slučaju promjene šestomjesečnog EURIBOR-a za 0,2 postotna poena. Vlada je suglasna sa zaduženjem Općine Raša kod Riječke banke u iznosu od 176 tisuća eura za refinanciranje ostatka kredita kod Riječke banke i Posojilnica banke, Borovlje, s rokom otplate od 7 godina s kamatnom stopom od 7,5 posto (promjenjiva, vezana za šestomjesečni EURIBOR plus 2 posto) te uz troškove obrade kredita. Vlada je dala suglasnost Upravnom odboru Hrvatskih šuma na odluke o prodaji neizgrađenih građevinskih zemljišta u Nedelišću, Pitomači i Pomeru. Na teret Tekuće zalihe Državnog proračuna za 2002., Vlada je odobrila Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti za podmirenje dijela troškova održavanja Općeslavenskoga lingvističkog atlasa u iznosu od 50 tisuća kuna. Savezu antifašističkih boraca i antifašista RH, radi podmirenja financijskih obaveza prema Svjetskoj federaciji veterana te podmirenja troškova sudjelovanja predstavnika Saveza na redovnom sastanku Svjetske federacije na Cipru, Vlada je odobrila iznos od 3,6 tisuća eura, u kunskoj protuvrijednosti prema tečaju važećem na dan namirenja. Vlada je odobrila sredstva i Dramskom studiju slijepih i slabovidnih "Novi život" u iznosu od 30 tisuća kuna, radi podmirenja dijela troškova gostovanja Dramskog studija u Velikoj Britaniji i Njemačkoj. Vlada je prihvatila Izvješće o korištenju sredstava Tekuće zalihe Državnog proračuna RH za 2002. godinu u rujnu. 10. Ministarstvo financija: Rebalans proračuna dovršen i ide u Vladu Prijedlog rebalansa državnog proračuna za ovu godinu je dovršen i u petak upućen Vladi, a njime bi, uz unutrašnju preraspodjelu zbog pokrivanja nekih povećanih rashoda, ukupni rashodi trebali biti smanjeni za oko 628 milijuna kuna, doznaje se u Ministarstvu financija. Istodobno se naglašava kako je već gotova razvojna knjiga proračuna za iduću godinu, sukladno trogodišnjoj fiskalnoj projekciji. Prijedlog proračuna za iduću godinu, kako su već više puta najavili Vladini dužnosnici, temelji se na procjenama gospodarskog rasta od 5 posto u 2003., smanjenju deficita središnje države sa 4,2 posto u ovoj godini na 2,6 posto u idućoj, a deficita opće države sa 5,9 posto na 4,5 posto BDP-a, te smanjenju zaduženja. Rebalans proračuna za ovu godinu treba pokriti, kako je ranije najavljivano, 1,4 milijarde kuna povećane rashode za plaće u vojsci, policiji, prosvjeti, znanosti, troškova koji proizlaze iz kolektivnih ugovora sa sindikatima kao što su jubilarne nagrade. Doznaje se da bi ukupni rashodi za zaposlene, na razini cijele godine, bili povećani 574 milijuna kuna, od čega najviše izdaci za plaće u prosvjeti 130 milijuna kuna, znanosti 121 milijun kuna, MUP-a 90 milijuna kuna. Uz pokrivanje tih rashoda, rebalans planira i dodatne uštede tako da bi se smanjili ukupni rashodi proračuna. Rebalansom se planira smanjenje za 120 milijuna kuna materijalnih rashoda, financijskih rashoda za 171 milijun kuna, 130 milijuna kuna manje od privatizacije na strani fondova za razvoj i zapošljavanje i dr. 11. Upravni odbor HFP-a o operativnom planu daljnje privatizacije Operativnim planom privatizacije za iduću godinu predviđeno je da se veći dio, više od polovice od 1.091 društava preostalih u državnom portfelju, na prodaju ponudi putem javnih dražbi na hrvatskom tržištu kapitala, dok bi se manji dio tvrtki prodavao putem javnih natječaja. Plan, kao i analiza dosadašnje privatizacije (od početka 2000. godine do kraja rujna ove godine), u ponedjeljak je razmotren na sjednici Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), nakon čega bi se trebali naći i pred Vladom i Saborom. Početkom 2000. u portfelju HFP-a bilo je 1.850 društava, a krajem rujna ove godine u portfelju je još 1.091 društvo. U protekle dvije i pol godine, putem javnog natječaja privatizirano je 31 društvo, na Varaždinskoj burzi prodane su dionice 444 društva, a na Zagrebačkoj burzi 418 društava, a dio društava otišao je u stečaj. Kako je na prošlotjednoj konferenciji Zagrebačke burze rekao zamjenik predsjednika HFP-a Krešimir Starčević, operativni plan privatizacije za iduću godinu predviđa da se mjesečno 40 društava prodaje na Varaždinskoj burzi (putem dražbi za podmirenje kapitalnih izdataka), 10-ak društava putem dražbi za gotovinu na Zagrebačkoj burzi, dok bi se putem javnih natječaja nudilo još pet do šest društava mjesečno. Naime, preostali portfelj podijeljen je u dvije skupine - društva u kojima država ima do 50 i više od 50 posto vlasničkog udjela. Društva u kojima je vlasnički udio manji od 50 posto, uz izuzetak strateški značajnih tvrtki (npr. s velikim brojem zaposlenih ili konsolidirana poduzeća), nudit će se putem tržišta kapitala, dok će na prodaju putem javnih natječaja biti nuđene tvrtke u kojima je država većinski vlasnik. Izuzetak će u tom slučaju, pak, biti društva u kojima je država većinski vlasnik, ali je riječ o manjim ili manje značajnim tvrtkama, rekao je Starčević. U idealnim uvjetima, kada bi svaka ponuda odmah našla kupca, tim bi tempom privatizacija mogla biti završena za 18 mjeseci, no Starčević smatra da je njen kraj realno očekivati tek za dvije do tri godine. Analiza portfelja, pak, pokazala je velik napredak u kvaliteti portfelja, izuzmu li se rezultati poslovanja brodogradilišta, rekao je zamjenik predsjednika HFP-a. Sa rezultatima brodogradnje, portfelj je opterećen velikim gubicima, no pitanje je da li ta grana zaslužuje da se zbog nje kvari slika ukupnog portfelja, kazao je. 12. Uvrštenje u TN kotaciju Zagrebačke burze dionica SN HOLDINGA U četvrtak, 24. listopada 2002. godine u kotaciju TN uvrštene su redovne dionice SN HOLDINGA d.d. iz Zagreba. Trgovina predmetnim dionicama počet će istog dana (24. listopada 2002. godine) pod burzovnim simbolom SNHO-R-A, izvijestili su sa Zagrebačke burze. Redovne dionice SN HOLDINGA d.d. od 26. srpnja 2002. godine uključene u depozitorij i sustav ugovorne namire Središnje depozitarne agencijed.d. te se prijeboj i namira ovim dionicama obavljaju sukladno pravilima SDA. Prema izvadaku iz Statuta društva SN HOLDING d.d., temeljni kapital Društva iznosi 337.744.100,00 kuna i podijeljen je na 3.377.441 dionica. Nominalni iznos jedne dionice iznosi 100,00 kuna. Sve redovne dionice daju potpuno jednaka prava, a prijenos dionica u cijelosti je slobodan i ne podliježe bilo kakvim ograničenjima. 13. On line dražba Zagrebačke burze Na Zagrebačkoj burzi u utorak je održana on line dražba za tvrtke u kojima država, odnosno Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) ima dionice ili udjele, na kojoj je bio ponuđen samo jedan vlasnički paket. Za 1.220 dionica zagrebačke tvrtke Zvijezda d.d. početna, kao i postignuta cijena iznosila je 594.700 kuna, a transakciju je za kupca provela brokerska kuća Investco. 14. Indeks stabilnosti LEGSI za listopad za Hrvatsku ostao isti Indeks stabilnosti LEGSI za Hrvatsku za listopad iznosio je 56, i ostao je na istoj razini kao i za rujan. U svom redovnom mjesečnom izvještaju, konzultantska grupacija Euroasia Groupe i Lehman Brothersa navodi da su na vrijednost LEGSI-ja za listopad najviše utjecala zbivanja povezana sa zahtjevom Haškog suda za izručenjem umirovljenog generala Janka Bobetka, rasprava SDP-a i HSS-a o nastavku privatizacije državnog portfelja te odgađanje rješavanja graničnog spora sa Slovenijom u Piranskom zaljevu, navodi se u izvješću koje prenosi Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). U analizi se navodi da je slučaj Bobetko okončao "medeni mjesec Hrvatske i međunarodne zajednice" i hrvatskoj Vladi donio težak zadatak balansiranja između europskih očekivanja i uvažavanja stavova hrvatskog stanovništva. Važnost za listopadsku ocjenu stabilnosti, navodi se, ima i "radikalizacija dijela društva potpomognuta glazbeno-medijskim akcijama pojedinih pjevača", a izrijekom se spominju koncerti Marka Perkovića Thompsona. U analizi LEGSI indeksa za listopad, kojim se mjeri politička stabilnost tranzicijskih i drugih zemalja i njihova otpornost na unutarnje krize, stoji i da je u Hrvatskoj "liberalni koncept SDP-a vidljiv po njegovoj namjeri da ubrza prodaju INA-e i HEP-a, dok HSS vjeruje da taj proces treba teći polaganije". Stvarnim razlogom neslaganja analitičari ističu "frustraciju" HSS-a zbog nedovoljne uključenosti u proces privatizacije. Na ekonomskom pak planu analitičari negativnim ocjenjuju daljnji rast zaduženosti Hrvatske, čiji je dug premašio 13,2 milijarde dolara, a pozitivnim ocjenjuju nastavak trenda porasta bruto domaćeg proizvoda (BDP). Hrvatska je po LEGSI indeksu za listopad pala za dva mjesta, i sada se nalazi na 11 mjestu među 22 zemlje. Na vrhu su Mađarska, Poljska, Meksiko..., a na začelju Kolumbija, Azerbejdžan, Indonezija i Nigerija, prenosi Hrvatska udruga poslodavaca. 15. Riječka banka prodala "Hotele Njivice" d.d. za 68 milijuna kuna Riječka banka prodala je većinski paket odnosno 89,63 posto dionica Hotela Njivice tvrtki Finvest Corp iz Čabra za 68 milijuna kuna. Polovica iznosa isplaćena je prošlog tjedna prilikom potpisa ugovora, dok će drugi dio biti isplaćen do kraja godine, priopćili su u srijedu iz Riječke banke. Predsjednik Uprave Riječke banke Petar Radaković je kazao da je Finvest Corp ponudio najveću cijenu i najpovoljnije rokove, uz dogovor da će Riječka banka ostati glavnom poslovnom bankom Hotela Njivice. Procjenjujući da će brzo dogovoreni posao omogućiti da se Hoteli Njivice kvalitetno pripreme za sljedeću turističku sezonu, predsjednik Uprave Finvest Corpa Marijan Filipović je podsjetio da njegova tvrtka ima veliko iskustvo u izgradnji i opremanju velikih turističkih poduzeća, te upravljanju poslovnim projektima. Cilj ulaganja u hotelsko poduzeće iz Njivica je dugoročni strateški razvoj te tvrtke, rekao je Filipović. Hotelsko-turistička tvrtka Hoteli Njivice d.d. raspolaže sa smještenim kapacitetom od ukupno 5.810 ležaja, u dva hotela B kategorije (Hotel Jadran i Hotel Beli kamik), jednom turističkom naselju te autokampu "Njivice" (koji pruža smještaj za 2.500 osoba). Ugostiteljsku ponudu čine dva restorana, pizzeria, a "Sportski centar", koji se sastoji od tenis igrališta, mini golf terena, čamaca za rekreaciju, opreme za surf te boćalište pruža mogućnosti za sport i rekreaciju. Prema godišnjem financijskom izvješću, Riječka je banka krajem 2001. u svom vlasništvu imala udjele i dionice tvrtki raspoložive za prodaju, procijenjene na 111,8 milijuna kuna. Po Radakovićevim riječima, u tom godišnjem financijskom izvješću paket Hotela Njivice u vlasništvu Riječke banke procijenjen je na oko 48 milijuna kuna. Nakon te prodaje, Riječka banka još raspolaže s 8,01 posto vlasništva tvrtke Rivijera Holding d.d. iz Poreča. 16. Trgovina kao pokretač nove proizvodnje i zapošljavanja Trgovina je danas pokretač nove proizvodnje, promotor gospodarske aktivnosti i novog zapošljavanja te postaje djelatnost koja ima sve važniji udio u našem ukupnom bruto proizvodu, istaknula je pomoćnica ministra gospodarstva Olgica Spevec na sjednici Udruženja trgovine Hrvatske gospodarske komore (HGK) održanoj u srijedu. Udio trgovine 1998. u hrvatskom je BDP-u iznosio 8 posto, danas je već 12 posto, a do kraja godine još će rasti, jer se stanje u trgovini danas bitno razlikuje od onog prije tri-četiri godine, kazala je Spevec. Naime, podaci za prvih šest mjeseci pokazuju kako je u trgovini broj zaposlenih premašio 200 tisuća ljudi, što je porast od 13,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Za gotovo isti postotak, gledano kroz osam mjeseci ove godine u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, zabilježeno je povećanje prometa. Primjetan je također i porast broja prodavaonica kod pravnih osoba, a i u obrtništvu. Hrvatska trgovina, mišljenja je Spevec, najbrže je reagirala na promjene koje su došle otvaranjem Hrvatske prema svijetu, članstvom u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) te nakon sklapanja ugovora o slobodnoj trgovini i posebice Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji. Predstavnici Udruženja istaknuli su kako je što prije potrebno stvoriti zakonske okvire koji će poduprijeti domaću trgovinu, a time i proizvodnju. Drže također kako je za razvoj djelatnosti nužno potaknuti nove oblike prodaje, kao i izvršiti kategorizaciju maloprodajnih objekata kako bi bili u toku sa europskim trendovima. Za razvoj trgovine potrebno je precizno regulirati uvjete za njezino obavljanje tj. moraju se osnažiti propisi koji se odnose na zaštitu potrošača, na uvjete koji se odnose na obavljanje trgovine osjetljivim proizvodima te na fer tržišnu utakmicu. Stoga se pripremaju izmjene Zakona o trgovini, donošenje novog Zakona o potrošačima, Zakon o elektroničkoj trgovini te Zakon o elektroničkom potpisu koji će se dijelom također primjenjivati u djelatnosti trgovine. Sve su to djelatnosti kojima se nastoje poboljšati uvjeti u trgovini, učiniti ih transparentnim, kazala je Spevec. 17. Daljnji pad iznosa nepodmirenih dugovanja Iznos nepodmirenih naloga za plaćanje pravnih osoba u Hrvatskoj krajem lipnja iznosio je 15,5 milijardi kuna, što je za 1,2 posto manje nego u mjesecu prije, a za 11 posto manje nego krajem prošle godine, dok to smanjenje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje iznosi 18 posto. Pozivajući se na te podatke FINA-e, u Sektoru za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore napominju da se nastavlja i ubrzava opadajući trend iznosa nepodmirenih naloga pravnih osoba, nakon potpunog prelaska platnog prometa iz bivšeg ZAP-a u poslovne banke (u travnju). Istodobno se broj blokiranih pravnih osoba spustio na ispod 30 tisuća što je zadnji put zabilježeno sredinom 1999. Po podacima s kraja lipnja blokirana je bila ukupno 29.051 pravna osoba sa ukupno 64.749 zaposlenih. Udio tvrtki koje su u blokadi duže od godinu dana porastao je na do sada nezabilježeno visokih 87 posto, napominje se u "Gospodarskim kretanjima" HGK. To znači da samo 3800 pravnih osoba ima blokirane žiro račune u razdoblju manjem od godinu dana. 18. Započela 12. konferencija Zagrebačke burze Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) dovršio je program privatizacije preostalog državnog portfelja, u kojem su dionice 1090 poduzeća, a njegova osnovna odlika je da se privatizacija što više okrene tržištu kapitala. Izjavio je to u petak u Novigradu, na otvaranju 12. godišnje konferencije Zagrebačke burze, zamjenik predsjednik HFP-a Krešimir Starčević. Proces privatizacije u Hrvatskoj mogao bi, u idealnim uvjetima, po Starčevićevim riječima, biti završen u roku od 18 mjeseci. Od 1090 poduzeća u državnom portfelju, za prodaju na tržištu kapitala predviđeno je 670 dioničkih paketa. Uglavnom se to odnosi na društva u kojima država ima do 49,9 posto udjela, ali i na manji dio društava u kojima je i većinski vlasnik. Starčević je opetovao kako se želi privatizaciju što više okrenuti tržištu kapitala kao najtransparentijem obliku privatizacija, za razliku od dosadašnjeg, izuzetno skupog procesa koji počinje objavom javnih natječaja. Zagrebačka burza od 17. do 19. listopada u Novigradu održava svoju 12. godišnju konferenciju kojoj je središnja tema "Slobodno kretanje kapitala". Konferencija će se baviti najnovijim zakonodavnim promjenama, najavama i naznakama daljnjeg razvoja financijskog sektora te slobodnim međunarodnim protokom kapitala, kao jednim od osnovnih postulata Europske unije. U tom kontekstu, Zagrebačka će burza, u suradnji s Ministarstvom za europske integracije i stručnjacima EU, otvoriti stručnu raspravu o stanju, preprekama i mogućim probicima uključivanja hrvatskog financijskog sustava u jedinstveno europsko tržište. 19. Međunarodna konferencija o državnim riznicama U organizaciji Ministarstva financija Republike Hrvatske - Državne riznice u srijedu je u Dubrovniku počela s radom druga međunarodna konferencija o državnim riznicama u zemljama u tranziciji, u čijem radu sudjeluje stotinjak stručnjaka iz 12 zemalja. Prvoga dana trodnevnog skupa, ministar financija dr. Mato Crkvenac najavio je kako će hrvatski državni proračun za iduću godinu biti proračun "s osmjehom", premda ipak nešto 'kiselijim' nego što je to u početku mislio. Najavivši daljnje smanjenje proračunskog deficita, Crkvenac je naglasio da je riječ o dobrom proračunu koji podržava razvojne programe i daje ukupnu podršku poduzetništvu. Za iduću godinu predviđa se rast gospodarstva oko pet posto. O rebalansu ovogodišnjeg i prijedlogu državnog proračuna za iduću godinu razgovarat će se na sutrašnjim Vladinim koordinacijama, a na sjednici Vlade naći će se krajem ovog mjeseca. Veliki dio problema je već usuglašen, pa Crkvenac ne očekuje da veće teškoće oko proračuna na samoj Vladinoj sjednici. Ministar je posebno naglasio kako Ministarstvo financija uz rebalans ovogodišnjeg i prijedlog proračuna za iduću godinu, priprema i 12 različitih drugih dokumenata koji će zaokružiti fiskalnu politiku za iduću godinu, a sadržavat će i financijske projekcije svih državnih fondova i agencija. Tu su uz ostalo zakon o obveznim doprinosima, izmjene zakona o porezu na dohodak, i dr. Ne želeći, na upite novinara, iznositi brojke iz samog proračuna, uključujući i one o plaćama, ministar Crkvenac je napomenuo kako u državnim službama već dvije, tri godine nisu dizane plaće pa osobno smatra da bi plaće u državnim službama trebale biti veća oko 5 posto. I kada su u pitanju mirovine, ministar je napomenuo da će proračun i dalje biti socijalno osjetljiv. Ministar Crkvenac naglasio je kako slučaj Bobetko za sada nema posljedica na položaj Hrvatske na međunarodnom financijskom tržištu. Nije se osjetio nikakav pad hrvatskog financijskog rejtinga, a mišljena sam kako će Vlada iskoristiti sve pravne mogućnosti kako do toga ne bi ni došlo, rekao je. Govoreći na konferenciji glavna državna rizničarka dr. Vesna Vašiček posebno je naglasila kako je Hrvatska već postigla značajne rezultate u uspostavi cjelovitog sustava državne riznice, što drugim riječima znači veću preglednost državnog novca, racionalnije trošenje, bolji nadzor, što sve rezultira jeftinijom državom za porezne obveznike. Tijekom rada trodnevna skupa razgovarat će se o razmjeni iskustava u poslovima pripreme i izvršenja proračuna, nadzoru javnog duga, uspostavi državnog računovodstva, te poboljšanjima u postupcima javnih nabava. 20. Idućeg tjedna HBOR-ova konferencija o poticanju izvoza Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), u godini u kojoj obilježava 10. obljetnicu rada, organizira međunarodnu konferenciju "Poticanje izvoza", koja će se održati u ponedjeljak, 28. listopada u Cavtatu. Rad konferencije podijeljen je u dvije cjeline - izvoz u svjetlu globalizacije te izvoz kao značajan put regionalnog razvoja. Osim predstavnika hrvatske Vlade i HBOR-a, konferencija će okupiti i predstavnike srodnih banaka i izvozno-kreditnih agencija iz Italije, Njemačke, Austrije, Slovačke, Slovenije, Mađarske i SAD- a. Očekuje se i sudjelovanje predstavnika Hrvatske gospodarske komore (HGK), Europske investicijske banke (EIB), Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD), OECD-a, Bernske unije i dr. O svojim dosadašnjim iskustvima te perspektivama razvoja govorit će i čelni ljudi nekih od najvećih hrvatskih tvrtki i banaka, poput Podravke, Končara, Ingre, PBZ-a itd. Posljednje četiri godine, od 1998., HBOR-u je dodijeljena i uloga izvozne banke, odnosno banke koja hrvatskim izvoznicima nudi kratkoročne programe kreditiranja izvoznih poslova te osiguranje izvoznih poslova od komercijalnih i političkih rizika. 21. Darovnica Svjetske banke za projekt socijalnog i gospodarskog oporavka Japanska vlada darovala je Hrvatskoj posredstvom Svjetske banke 425.360 američkih dolara namijenjenih pripremi Projekta socijalnog i gospodarskog oporavka, a Sporazum o darovnici potpisan je u ponedjeljak u Ministarstvu financija. Sporazum su potpisali u ime hrvatske Vlade ministar financija Mato Crkvenac, a u ime Svjetske banke direktor Odjela za južnu i srednju Europu Andrew Vorkink, dok je krajnji korisnik sredstava iz te darovnice Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Sredstvima darovnice financirat će se pripremne aktivnosti za budući Projekt socijalnog i gospodarskog oporavka u Hrvatskoj, posebice na područjima od posebne državne skrbi, koji bi trebala financirati također Svjetska banka i to sa 40 milijuna dolara. Projekt će kroz četiri komponente povećati socijalnu i gospodarsku integraciju na područjima od posebne državne skrbi i nekim otocima, rekao je prilikom potpisivanja Vorkink. Naime, predviđeno je osnivanje svojevrsnog socijalnog fonda za lokalne samouprave namijenjen otvaranju novih radnih mjesta, dio sredstava bit će namijenjen razminiranju te stambenom zbrinjavanju povratnika. Ministar Crkvenac naglasio je kako je Svjetska banka Hrvatskoj do sada izravno ili neizravno osigurala gotovo 30 darovnica, uglavnom namijenjenih financiranju programa koji se ne mogu riješiti klasičnim zajmovima. Značaj najnovije darovnice, prema riječima ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo Radimira Čačića, je i u činjenici da je međunarodna zajednica, nakon faze opće obnove, prepoznala potrebu okretanja ka gospodarskom oporavku.