BELGIJA-LE SOIR 21.10.02. ZIEGLER: LICEMJERJE NIJE SAMO AMERIČKA OSOBINA

BELGIJA LE SOIR 21.X.2002. 'Globalizacija - tiranija bogatih' Dominique Berns razgovarala je s Jeanom Zieglerom, sociologom, profesorom na ženevskom sveučilištu i posebnim izvjestiteljem Ujedinjenih naroda za pravo na hranu: " - Prije petnaest dana objavili smo razgovor s Jeanom-Francoisom Revelom koji iza poziva na 'drukčiju globalizaciju' otkriva tragove arheomarksizma. Što biste rekli na to? = Govorim u ime novih snaga, u ime novog svjetskog građanskog društva. Marx je rekao: 'Revolucionar mora biti kadar da čuje kako raste trava'. Izvan lijevih stranaka, sindikata, klasičnih internacionala koje slabe budući da slabi i država, rađa se tajnovito pobratimstvo noći koje smo mogli vidjeti u Porto Alegreu, u Genovi, u Seattleu... Rađaju se društveni pokreti i globalizaciji suprotstavljaju nejedinstvene fronte otpora: Attac u Francuskoj i u Belgiji; Pokret protiv duga koji je vrlo jak među kršćanima; Pokreti bezemljaša u Brazilu, čiji će blizak suradnik, Lula postati predsjednik; Via Campesina koji ima tisuće pristaša od Bangladeša do Hondurasa. To su u potpunosti novi pokreti koje je teško razumjeti jer ne sliče ničemu što poznajemo. Svi imaju tri značajke: odbacivanje hijerarhije i unifikacijskih ustroja - treba, kako je govorio sociolog Pierre Bourdieu, okupljati, ali ne ujedinjavati. Odbacuju bilo kakav kruti program: put utiru dok hodaju. Ne prihvaćaju nikakvo popuštanje ni nagodbu. U Porto Alegreu, u siječnju, nakon šest dana i stotina održanih radnih skupina, nije bilo završne izjave. - Zašto? = Zato što bi jedni ili drugi morali popustiti zbog jednog zareza, dijela rečenice... - Nagodba je potrebna... = Ne. Cilj tih pokreta otpora jest 'podjela svijesti' u Sartreovu smislu. Riječ je o podjeli iskustava; iz toga se rađa znanje, a ne iz unprijed utvrđene dogme; nema referentnog teksta, nije riječ o izradi programa pete internacionale. - To navodi na mišljenje da nemaju programa ni konkretnih prijedloga. = Pročitajte ponovno 'Manifest Komunističke partije' iz 1848. Svih dvanaest zahtjeva su negativni: zabranjen rad djece mlađe od osam godina u tvornici, zabranjen rad nedjeljom popodne... Znamo što ne želimo. Ne želimo financijsku špekulaciju; tražimo ukidanje poreznih utočišta, MMF-a (Međunarodni monetarni fond) i WTO-a (Svjetska trgovačka organizacija)... - Tražite uređenu globalizaciju, a protivite se ustanovi koja je zadužena za uređivanje međunarodne trgovine. Ne znate što hoćete! = Potrebna je trgovina, potrebna su pravila, ali ne pravila WTO-a koji je ultraliberalna ratna mašinerija u rukama globaliziranih kapitalističkih oligarhija. - Uvijek govorite o 'transkontinenetalnim kapitalističkim oligarhijama' koje 'vladaju svijetom'. Tko su one? = Oni koji vladaju svjetskim špekulativnim kapitalom - s gotovo 90 posto od tisuću milijarda dolara kojima se svakog (radnog) dana trguje na financijskim tržištima. Dvjesto najvećih multinacionalnih kompanija koje su prošle godine vrijedile 27,8 posto svjetskog bruto proizvoda. - Oni upravljaju WTO-om? = WTO je tiranija bogatih koji ruše granice siromašnih zemalja, nameću liberalizaciju i privatizaciju u gospodarstvu i 'jednostrano gospodarsko razoružanje', napose ukidanje carina i ograničenja uvoza, što siromašne zemlje priječi da štite svoju industriju u nastajanju. - Odgovaraju vam da siromašne zemlje žele globalizaciju kako bi mogle prodati svoje proizvode na sjevernim tržištima. = Točno je, zemlje Trećeg svijeta traže liberalizaciju poljodjelskih tržišta. No bogate zemlje koje traže liberalizaciju južnih tržišta zatvaraju svoja poljodjelska tržišta za zemlje s juga, među kojima 81 od 122 zemlje gotovo isključivo izvozi poljodjelske proizvode. A sjever poljodjelcima daje velike subvencije - 348 milijarda dolara za proizvodnju i za izvoz u prošloj godini, u području OECD-a - potičući, nepoštenom konkurencijom, uništavanje poljodjelskih sektora u siromašnim zemljama. Stvara se glad. Ako to nije pogubno licemjerje, onda što je? - WTO treba ukinuti. Tko će ga zamijeniti? = Skup konvencija, trgovačkih ugovora koji se zaključuju uz usklađivanje interesa. Zemlje u razvoju izvući će se iz teškog stanja bude li pravde, solidarnosti i uzajamnosti. Nisam protiv slobodne trgovine ako se provodi uz poštovanje međusobnih interesa. - To nije moguće u WTO-u? = WTO je nedemokratska organizacija. Teoretski, djeluje na temelju dogovora. No kada SAD i Europa stave nešto na stol, kako se izaslanstvo iz Malija može dignuti i reći: 'Ne slažemo se'. Siromašne zemlje plaše se osvete: suviše im trebaju lijekovi, pričuvni dijelovi za kamione i drugo. - Europljani to ne vole čuti, ali licemjerje nije samo američka osobina. = Europa se u potpunosti povodi za Amerikom, kako u WTO-u, tako i u MMF-u. - Kao i obično, kritizirate MMF, a napose njegov program privatizacije... = To je dogma koja je nametnuta bez obzira na njezine posljedice, pogubna dogma. Vraćam se iz Nigera, druge najsiromašnije zemlje na svijetu. Puk preživljava zahvaljujući dvadesetak milijuna grla stoke, zebua, deva, ovaca i koza. Nakon dekolonizacije, Državni veterinarski ured prodavao je cjepivo, vitamine i sredstva za uklanjanje parazita po niskoj cijeni. MMF je tražio da se Ured privatizira, pa sada multinacionalne kompanije prodaju veterinarske lijekove po nepristupačnim cijenama. Od veljače su uginule stotine tisuća grla stoke, a tisuće obitelji stočara zapale su u bijedu i morale su se preseliti u siromašne četvrti Kana, Ibadana i Bamaka. - Teže vas je pratiti kada Svjetsku banku čija je zadaća pomoći siromašnim zemljama, opisujete kao 'najamnika u službi globaliziranih kapitalističkih oligarhija'. = Crna Afrika je srušena na tlo: 35 posto Afrikanaca iz južne Sahare u stanju je stalne neishranjenosti; čitave se države raspadaju: Somalija, Sijera Leone, Liberija, sutra će to biti Obala Bjelokosti, polovica Konga, itd. To je kontinent koji je najviše opustošen. No najveće ulaganje Svjetske banke tiče se naftovoda kojim se, na više od tisuću kilometara, trebaju povezati naftna ležišta u Dobi, u Čadu i na atlantskoj obali u Kamerunu, u Kribiju. Taj će projekt vrijedan nekoliko milijarda dolara uništiti pigmejsku uljudbu i velik dio tropske prašume, potaknut će korupciju, pomoći da porastu računi u ženevskoj i u ciriškoj banci, povećat će bogatstvo trgovaca oružjem i donijeti astronomsku dobit naftnim tvrtkama koje su ga pokrenule. Međutim, neće se financirati nijedna škola, nijedna bolnica. Zato se ne može reći da je Svjetska banka u službi siromašnih slojeva u Africi! - Pišete da je 'grabežljivac u središtu globaliziranih sustava'. To je hrabra usporedba, no je li to stvarnost globalizacije? = Nakon sloma SSSR-a, svjetski bruto proizvod više je nego dvostruko porastao, a svjetska se trgovina više nego utrostručila... Stvorena su golema bogatstva, ali su u rukama pojedinaca. Svakih sedam sekunda umire dijete mlađe od deset godina, svakodnevno od gladi umire sto tisuća osoba! - U kakvoj je to vezi s kapitalizmom i s globalizacijom? = Svjetski je poredak poguban i nerazuman. Prvi put u ljudskoj povijesti, na planetu je pobijeđena neimaština, ali bijeda pogađa stotine milijuna ljudi. To nije usud: dijete koje umire od gladi je ubijeno, a moja knjiga želi otkriti ubojice, grabežljivce. - Upozoravate na 'krvarinu', novac koji neke, kadšto velike tvrtke na Zapadu zarađuju zapošljavajući djecu u Trećem svijetu, koji je povezan s trgovinom dijamantima, itd. Nije u tome tržišno gospodarstvo i kapitalizam; naprotiv, to je slika svijeta bez pravila, mafijaških klanova... = Mogu vam govoriti i o našim grabežljivcima, grabežljivcima iz Swissaira. Natjerali su švicarsku zrakoplovnu tvrtku na provedbu potpuno bezumne strategije širenja, stavljajući svaki put u džep goleme provizije. Ta je strategija propala, a tvrtka je otišla u stečaj. No Brugisser i Corti (bivši predsjednici) otišli su s desetcima milijuna švicarskih franaka odštete koje su si dodijelili uoči katastrofe. Mario Corti, bivši financijski direktor Nestlea bio je član upravnog vijeća Swissaira i jako dobro je poznavao dramatično stanje u tvrtki. Osam mjeseci prije listopada 2001. kada su svi zrakoplovi Swissaira bili blokirani na zemlji zbog neplaćenog goriva i lučkih pristojba, Corti je postao predsjednik Glavne uprave tvrtke. Potpisuje petogodišnji ugovor o osnovnoj godišnjoj plaći od preko dva milijuna švicarskih franaka. Prvog dana isplaćuje si petogodišnju plaću - više od 12,5 milijuna švicarskih franaka! Dioničari, najčešće skromni ljudi, sve su izgubili: u Bruxellesu, Parizu, Zuerichu i Ženevi, tisuće ljudi gubi posao, a države moraju posredovati jer nema socijalnog programa. To je grabežljivac, zvijer. Gladijator je njegov društveni obrazac. Kant, suvremenik francuske revolucije, rekao je da je živio na 'razmeđi vremena'. I mi živimo na razmeđi vremena. Svršava se razdoblje braće Lumieres, nacionalna se država raspada, temeljne vrijednosti Republike - nacionalna i međunarodna solidarnost između klasa i razdoblja..., uzajamnost, dopunjavanje, narodni suverenitet... - nestaju. Započinje doba džungle. Uljudba, kakvu smo poznavali, može umrijeti. - Na nama je da se borimo za drukčije društvo. Kakvo? = Ne znamo što ljudi, zahvaljujući slobodi, mogu zajednički izmisliti. Bilo je besmisleno, uvečer 14.VII.1789., pred ostacima Bastille iz kojih se još dimilo, tražiti od obrtnika iz predgrađa Saint-Antoinea da kazuju u pero tekst novog Ustava... Prekinuli su sa svijetom tlačenja i tiranije; zahtijevali su slobodu, jednakost i bratstvo za sve. Na pitanje kakav će institucijski, gospodarski, politički i ideološki oblik dobiti to novo društvo, nisu imali odgovora. Tražimo globalizaciju demokratskih prava i prava na život za svako ljudsko biće na Zemlji. To jest, tražimo doslovnu primjenu 1. i 3. članka Opće deklaracije o ljudskim pravima: 'Svi se ljudi rađaju slobodni i jednaki u dostojanstvu i u pravima. Obdareni su razumom i savješću i moraju jedni s drugima postupati u bratskom duhu. (...) Svaka osoba ima pravo na život, na slobodu i na vlastitu sigurnost'. To je područje moje borbe."