PICULA: HRVATSKA SE ZASAD NE MORA BRINUTI ZA MEĐUNARODNI POLOŽAJ -

ZAGREB, 9. listopada (Hina) - Hrvatska u ovom trenutku ne mora biti zabrinuta za svoj međunarodni položaj, ali u slučaju lošeg razvoja odnosa s Haškim sudom on bi se mogao pogoršati, rekao je u srijedu u Zagrebu hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula.#L# Ministar Picula to je rekao na sjednici Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora tijekom opsežnog izvješća o aktualnoj hrvatskoj vanjskopolitičkoj situaciji s posebnim naglaskom na odnose s Europskom unijom, NATO-om i susjednim zemljama te regionalnu suradnju. "Hrvatska u ovom trenutku surađuje s Međunarodnim kaznenim sudom u dobroj vjeri, koristeći sve mogućnosti koje su joj na raspolaganju", rekao je Picula. Hrvatska Vlada, koja je na operativnoj razini ICTY-u podnijela dva podneska u tjedan dana, međunartodnopravno je napravila dobar posao, uvjeren je ministar. Nitko u međunarodnoj zajednici Hrvatskoj ne odriče pravo na mišljenje koje se ne poklapa s onim Haškog suda i da to mišljenje pokušava obraniti tako dugo dok su njezini potezi legalni i u skladu s procedurom koju predviđaju statut i pravila suda. Hrvatska upravo to i čini i zbog toga "u ovom trenutku ne moramo biti jako zabrinuti za međunarodni položaj Hrvatske, što ne znači da se u slučaju lošeg razvoja odnosa to neće i dogoditi", rekao je Picula članovima odbora za vanjsku politiku. Najveći dio izlaganja ministra Picule, koje je zajedno s raspravom članova odbora trajalo tri sata, odnosio se na pitanje odnosa sa susjednim zemljama, odnosno način rješavanja nemalih problema. Picula je upozorio da je ovo izborna godina u velikom broju susjednih zemalja i da je predizborno vrijeme uvijek pogodno za jačanje incidenata, jer se i na taj način skupljaju politički bodovi. Stoga je ministar Picula izrazio uvjerenost da su incidenti u Piranskom zaljevu i na Šarengradskoj adi bili "ekscesi prolazne prirode", a način na koji te i druge probleme treba rješavati je onaj koji je doveo do uspješnog rješenja problema oko Kostajnice i Prevlake. Tijekom nekoliko sastanaka o pitanjima granica od travnja naovamo, Hrvatska i SRJ postigle su gotovo potpuno suglasje stajališta oko privremenog režima na Prevlaci, a o koliko je kvalitetnom prijedlogu riječ svjedoči činjenica da je na temelju njega glavni tajnik UN Kofi Annan predložio ukidanje misije na najjužnijem hrvatskom poluotoku od 15. prosinca ove godine, ocijenio je Tonino Picula. No ministar Picula nije želio otkriti pojedinosti sporazuma o privremenom režimu, opravdavajući to činjenicom da se za desetak dana održavaju izbori u Crnoj Gori, rekavši tek da će on, između ostalog, regulirati način prelaska granice, uvjete ribarenja i demilitarizaciju cijelog područja. Sa Slovenijom su najveći problemi Piranski zaljev, nuklearka Krško i Ljubljanska banka, a barem će prva dva problema biti nešto jasnija potkraj godine. Tad će isteći tromjesečni rok Sporazuma o privremenom režimu ribarenja u Piranskom zaljevu, poslije kojeg će se vidjeti "što i kako dalje", rekao je Picula. Kraj godine trebao bi donijeti i rasplet situacije glede nuklearne elektrane u Krškom. Nakon što je taj sporazum potpisan, Hrvatska ga je ratificirala u Saboru, ali to nije učinio slovenski Državni zbor, već ga je uputio na ocjenu ustavnosti slovenskom Ustavnom sudu, čija se odluka ne očekuje prije početka studenoga. Budući da Hrvatska zbog toga ne dobiva električnu energiju, što je sporazumom predviđeno, Sabor je zadužio Vladu da do kraja godine sa Slovenijom postigne provedbu Sporazuma, a u suprotnom će Sabor razmotriti poništenje ratificiranog sporazuma, rekao je Picula, dodavši da je i u slučaju NEK-a moguća međunarodna arbitraža kao konačno rješenje. Hrvatska, prema riječima svojeg ministra vanjskih poslova, može biti zadovoljna ukupnim procesom približavanja Europskoj uniji, iako u sljedećem razdoblju treba učiniti dodatne napore prema ispunjenju osnovnih političkih uvjeta predviđenih Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Riječ je o donošenju ustavnog zakona o pravima manjina, zakonskom reguliranju uvjeta za povrat imovine i stanarskih prava, zakonu o HRT-u i sveobuhvatnoj reformi pravosuđa. Picula je istaknuo kako su upravo u tijeku konzultacije s vladama zemalja članica EU o nastavku zagrebačkog procesa, odnosno o summitu Zagreb 2 koji bi Grčka, kao idući predsjedatelj EU, trebala organizirati u lipnju. Hrvatska će, najavio je Picula, ponuditi organizaciju pripremnog sastanka summita. Članovi vanjskopolitičkog odbora o najavljenoj su velikoj smjeni hrvatskih diplomata u kojoj sadašnje dužnosti napušta 14 veleposlanika i dva generalna konzula trebali raspravljati tek u nastavku na zatvorenom dijelu sjednice, potpredsjednik odbora i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader od ministra Picule zatražio je objašnjenje zašto se opoziv diplomata provodi a da nisu određene njihove zamjene. Ministar je rekao da su za najveći broj diplomata zamjene već predložene, ali da se o tome još moraju očitovati Vlada i predsjednik države, nakon čega će imenovanja postati dostupna i javnosti. (Hina) dam sd