SARAJEVO, 6. listopada (Hina) - Iznimno nizak odaziv birača i prljava predizborna kampanja usmjerena prije svega na diskreditiranje protivnika dva su temeljna razloga koja su dovela do ponovnog jačanja utjecaja nacionalnih stranaka u
Bosni i Hercehovini.
SARAJEVO, 6. listopada (Hina) - Iznimno nizak odaziv birača i
prljava predizborna kampanja usmjerena prije svega na
diskreditiranje protivnika dva su temeljna razloga koja su dovela
do ponovnog jačanja utjecaja nacionalnih stranaka u Bosni i
Hercehovini. #L#
Na ovogodišjim izborima u BiH glasovalo je nepunih 55 posto od
ukupno dva milijuna i 300 tisuća registriranih birača što je
najmanje za proteklih šest godina.
Izborna kampanja svedena na blaćenje neistomišljenika očevidno je
ogadila izborni proces znatnom dijelu potencijalnih glasača a
svaka nova vlast koja bude uspostavljena teško će se moći pohvaliti
općom potporom koju uživa u društvu.
U nedjelju prije podne nisu bili dostupni kompletniji podaci o
rezultatima općih izbora provedenih dan ranije no prvi pokazatelji
govorili su kako je značajan broj birača odlučio dati povjerenje
strankama s nacionalnim predznakom - Stranci demokratske akcije
(SDA), Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) i Srpskoj
demokratskoj stranci (SDS) koju je utemeljio Radovan Karadžić.
Takav trend sukladan je predizbornim analizama koje su ukazivale
kako će osipanje biračkog tijela pomoći samo desničarima, baš kako
je to bio slučaj i u drugim europskim zemljama.
U sjedištu SDA u Sarajevu već oko ponoći je proglašena izborna
pobjeda iako su do tada bili prebrojani glasovi manje od četvrtine
birača i to samo u dvije županije.
Iz SDS-a u Banja Luci nakon prebrojanih glasova s 18 biračkih mjesta
objavljeno je kako je ta stranka dobila šezdeset posto glasova
srpskog biračkog tijela dok su u HDZ-u BiH kalkulirali s brojkom od
70 do 80 posto hrvatskih birača koji su im dali potporu.
Uz nacionalne stranke svoje zadovoljstvo prvim preliminarnim
rezultatima iskazali su i iz Stranke za BiH (SBiH) čiji je stvarni
lider Haris Silajdžić.
U ovoj stranci imaju razloga za zadovoljstvo jer su ovo treći izbori
na kojima njihova popularnost bilježi konstantni rast.
Puno je međutim važnije to što, sukladno predviđanjima, SBiH
postaje ključnim čimbenikom koji će odrediti kako će izgledati
buduća izvršna vlast kako na državnoj razini tako i u Federaciji
BiH.
Predsjednik Izbornog stožera SDA Hasan Muratović odmah je požurio
iznijeti ponudu za nova koalicijska savezništva. Iako nije izravno
pomenuo SBiH, očevidno je mislio upravo na nju govoreći o potrebi
saveza između "probosanski orijentiranih" stranaka.
S druge strane Zlatko Lagumdžija, predsjednik Socijaldemokratske
partije (SDP) koja je, po svemu sudeći, prošla znatno lošije nego se
očekivalo, drži kako još ima prostora za opstanak Alijanse za
promjene koja je u BiH vladala protekle dvije godine.
"Nacionalne stranke ne mogu imati većinu na razini BiH. Otvara se
prostor da stranke-članice Alijanse i druge reformski orijentirane
stranke formiraju većinu", kazao je Lagumdžija.
Posebno ohrabrujućim on drži činjenicu kako je na izborima ojačao
blok od pet manjih reformističkih stranaka koje mogu biti važan
partner Alijansi.
Predstavnici međunarodne zajednice uoči izbora su manje-više
otvoreno upozorili kako bi povratak nacionalista na vlast u BiH bio
smatran korakom unatrag.
"Nacionalisti ne mogu biti naši legitimni partneri", kazao je
američki veleposlanik Clifford Bond samo dva dana uoči izbora.
Takva poruka više je bila upućena Silajdžiću nego dužnosnicima SDA,
HDZ i SDS.
U pobjedničkoj euforiji Hasan Muratović je međutim tražio od
međunarodne zajednice da "poštuje demokratsku volju biračkog
tijela" dodavši kako bi pokušaj udaljavanja SDA od izvršne vlasti
izazvao "nesagledive posljedice".
Sam Haris Silajdžić u noći kada su počeli pristizati prvi izborni
rezultati iskazao je krajnju suzdržanost pojasnišvi kako će o
mogućim koalicijama razgovarati tek nako što se točni bude znalo
kako stoji koja stranka.
Zlatko Lagumdžija pak i ovakve izborne rezultate u BiH drži
normalnim jer se oni u toj zemlji ponavljaju po obrascu kakav je
viđen u drugim europskim državama u tranziciji.
"Još od pada Berlinskog zida niti jedna reformska vlada u
tranzicijskim zemljama nije dobila drugi mandat", analizira
Lagumdžija no ipak dodaje kako očekuje da će u BiH biti drugačije te
da će reformske stranke očuvati većinu potrebnu za dovršenje
započetih promjena.
(Hina) rm sd
(Hina) rm sd