NASTAVAK SUĐENJA U ZNAKU MILOŠEVIĆEVIH OPTUŽBI PROTIV MESIĆA

DEN HAAG, 2. rujna (Hina) - Bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević nastavio je u srijedu, u drugom dijelu protuispitivanja hrvatskog predsjednika Stipe Mesića u svojstvu svjedoka pred Haškim sudom, s pokušajima diskreditacije Mesića kao svjedoka.#L# Milošević je nizom pokušaja želio dovesti u pitanje vjerodostojnost predsjednika Mesića, koji je pak svojim odgovorima optuživao Miloševića, što je navelo britanskog suca Richarda Maya da u više navrata upozori optuženoga da u sudnici "nije riječ o protuispitivanju nego o prepirci" te da "napad na druge nije obrana". "Vaš napad na pojedince nije obrana i nema nikakvu važnost", ustvrdio je sudac May komentirajući više Miloševićevih pitanja vezanih uz sukobe Hrvata i Muslimana u BiH, smjenjivanje bivšeg predsjednika HDZ-a BiH Kljujića, navodnoj Mesićevoj izjavi o tome da je bivši gradonačelnik Čapljine provodio etnička čišćenja, o rušenju Starog mosta u Mostaru. May je rekao kako ne vidi "zašto nam je to bitno u raspravi o ovoj optužnici" upozoravajući Miloševića na vrijeme koje mu stoji na raspolaganje za protuispitivanje. Milošević je pokušavao optužiti Mesića za razbijanje Jugoslavije našto je Mesić odgovorio izlaganjem prilika koje su tada postojale u vrhu bivše SFRJ, konstatiravši da su jedine osobe na koje je on tada mogao utjecati bile "njegove dvije tajnice, savjetnik i šef kabineta, koji su također bili Srbi", za razliku od optuženoga, koji je, prema riječima hrvatskog predsjednika, imao odlučujući utjecaj na vojsku Jugoslavije. Mesić se pritom, govoreći o kreiranju granica velike Srbije i nastojanjima Miloševića i vojnog vrha na razbijanju Jugoslavije, pozvao na knjige srbijanskog člana predsjedništva bivše SFRJ Borisava Jovića i tadašnjeg saveznog sekretara za narodnu obranu Veljka Kadijevića, gdje se spominju granice na liniji Virovitica- Karlovac-Karlobag. U dijelu u kojem se govorilo o zločinima jugovojske u Vukovaru, Mesić je u izlaganju optužio srbijanski vrh i Miloševića, ustvrdivši da je uz njihovu suglasnost dolazila paravojska koja je izvela zločin nad ranjenicima u Vukovaru te da su zarobljeni Hrvati završili u logorima u Srbiji. Milošević je rekao da "nije točno da je politika Srbije utjecala na zbivanja oko Vukovara", a na pitanje suca Maya "spori li da je 300 ljudi odvedeno i ubijeno" odgovorio je da s činjenicama "o tome sada ne raspolaže" te da će "pokušati pronaći podatke", tvrdeći da srpske vlasti nisu s tim imali veze niti su izvele etničko čišćenje u Vukovaru. Milošević je na Mesićeve navode pokušao odgovoriti optužbama o navodnom postojanju 221 logora za Srbe u Hrvatskoj, prema listi koju je u Beogradu sastavio Odbor za prikupljanje podataka o izvršenim zločinima, ne precizirajući čiji je odbor na koji se poziva. Mesić je ustvrdio da, iako je kritičan prema funkcioniranju pravne države do 2000., "istina je da logora u Hrvatskoj nije bilo iako je bilo zloupotreba i zločina", dodajući s druge strane da su odgovorni za zločine u Vukovaru vojno promaknuti i da danas žive u Beogradu. Mesić je ponovio kako se zauzima za to da se svaki zločin istraži i kazni te da se zalaže za individualizaciju krivnje. Miloševićeva pitanja u protuispitivanju odnosila su se i na karakter HDZ-a kao stranke pa je Mesić potanko objašnjavao kako je došlo do njegova razlaza s tom strankom, ustvrdivši da se s bivšim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom razišao zbog osnovna tri pitanja: odnos prema BiH, privatizacija i nefunkcioniranje pravne države. Na pitanje o tome je li Tuđman smatrao da BiH treba biti sastavni dio Hrvatske, Mesić je odgovorio da je o tome razgovarao s njim te da je bivši hrvatski predsjednik smatrao da je BiH još avnojevskom odlukom trebala dobiti autonomiju i ostati u sastavu Hrvatske, no da time nije pokrenuo ništa u pogledu granica. Ponovio je da je Tuđman nakon Karađorđeva rekao da mu je Milošević rekao da uzme Cazin, Kladušu, Bihać - tzv. tursku Hrvatsku. Miloševićeva pitanja kojima je želio ukazati na ugroženost Srba u Hrvatskoj odnosila su se i na povezivanje pokojnog predsjednika Tuđmana s ustaškom emigracijom i njegovo oslanjanje na radikalnu, desnu struju, na što je Mesić odgovorio da je "to bilo kasnije i da je zbog toga napustio tu stranku", ukazujući na odgovornost Miloševića i njegovih emisara za poticanje Srba u Hrvatskoj na pobunu. (Hina) br sl